Europu potresa velika izbjeglička kriza, a ovo je kratak pregled najvažnijih reakcija

I dok se spominje mogućnost zajedničkog summita o onome što se naziva najgorom izbjegličkom krizom od Drugog svjetskog rata, europske zemlje imaju različite odgovore na trenutnu situaciju.

Europski čelnici, prema ocjenama međunarodnih organizacija za ljudska prava, čuvaju granice Europe umjesto da štite ljudske živote i pomognu ljudima koji bježe iz ratovima zahvaćenih zemalja u kojima svoje prste itekako ima i EU.

Neki državnici i državnice imaju blažu retoriku i pozivaju na solidarnost, neki su izbjeglice već nazvali “rojevima”, a i reakcije naroda zemalja EU su također različite. Ovo su najbitnije reakcije vezane uz izbjegličku krizu posljednjih dana.

1. Dovršeno je postavljanje ograde u Mađarskoj

Mađarska je dovršila postavljanje ograde od bodljikave žice u dužini od 175 kilometara čija je svrha spriječiti ulazak tisuća izbjeglica koji dolaze u tu zemlju iz Srbije, priopćilo je u subotu ministarstvo obrane. “Prvi dio ograde na granici dovršen je dva dana prije roka 31. kolovoza”, ističe ministarstvo u priopćenju. Riječ je o zidu čije je podizanje glavni povjerenik za migrante EU Dimitris Avramopoulos žestoko osudio izjavivši kako Europa danas više ne želi zidove. Istovremeno je zamjerio i Velikoj Britaniji što podiže žičanu ogradu na ulasku u Eurotunel.

Usprkos ogradi od bodljikave žice, izbjeglice nastavljaju masovno pristizati u Mađarsku preko srpsko-mađarske granice te ih je u subotu bilo 2700, po brojkama policije iznesenima u nedjelju.

2. U Švedskoj se traži referendum o useljeničkoj politici

Stranka Švedski demokrati (krajnja desnica) koji su u nedavnoj anketi prvi put dobili najveću potporu javnosti, zatražili su u subotu održavanje referenduma o za njih velikodušnoj useljeničkoj politici u toj zemlji. “Vrijeme je da u Švedskoj imamo referendum o našoj useljeničkoj politici”, rekao je predsjednik te stranke Jimmie Akesson, u govoru pred pristašama. Ipak, izgledi za takvo glasovanje su slabi, budući da se o tome mora očitovati parlament i od 1922. je održano tek šest takvih glasovanja.

Švedska je lani primila 80.000 izbjeglica, najviše od svih zemalja Europske unije u odnosu na broj stanovnika (9,7 milijuna). Nijedna parlamentarna stranka ne želi koalirati s SD-om i ne prihvaća njegova stajališta o useljenicima na koje gledaju kao na dobrodošlu radnu snagu u zemlji sa sve starijim stanovništvom.

3. U Njemačkoj divan prosvjed dobrodošlice izbjeglicama

Tisuće ljudi izašle su na ulice u njemačkom gradu Dresdenu kako bi danas poslali poruku dobrodošlice izbjeglicama nakon niza nasilnih prosvjeda usmjerenih protiv migranata i izbjeglica u regiji u posljednjih tjedan dana. Predvođeni ljudima koji su nosili veliki transparent s natpisom “Danas spriječimo sutrašnji pogrom”, prosvjednici su mirno marširali ovim istočnim gradom Njemačke uz pratnju interventne policije. “Recite glasno, recite jasno, izbjeglice su dobrodošle ovdje”, uzvikivali su.

Nakon prosvjeda, nekoliko stotina sudionika okupilo se u obližnjem gradu Heidenauu, u kojem se dogodio niz prosvjeda ekstremne desnice protiv otvaranja novog prihvatnog centra za izbjeglice. Njemačku ove godine očekuje rekordan broj zahtjeva za azil, predviđa se oko 800.000. Kancelarka Angela Merkel je izviždana od strane pripadnika radikalne desnice ovog tjedna dok je bila u posjetu Heidenauu. Oko 200 ljudi vikalo je “izdajice, izdajice”.

4. Francuzi kažu da se neke zemlje ponašaju skandalozno

Francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius ocijenio je u nedjelju “skandaloznim” ponašanje nekih zemalja istočne Europe spram izbjegličke krize, počevši s Mađarskom. “Kad vidim određen broj europskih zemalja koje ne prihvaćaju (izbjegličke) kvote, skandaliziran sam”, izjavio je on medijima Europe 1, RTL i Le Mondeu, ističući da se te zemlje nalaze “na istoku Europe”.

Europska komisija htjela je rasporediti podnositelje zahtjeva za azilom u europske zemlje kako bi olakšala teret zemljama u koje izbjeglice prvo dolaze. Ta podjela na dobrovoljnoj bazi nailazi na nedostatak volje nekih zemalja, među kojima su Mađarska, Austrija, Slovačka i Slovenija, kazao je. “Njemačka je vrlo hrabra, Francuska je tu negdje, ali cijela Europa mora preuzeti odgovornost”, ocijenio je Fabius.

5. Čelnici BiH razmatraju akcijski plan

Dođe li do promjene pravca kojim sada izbjeglice iz arapskih i afričkih zemalja pokušavaju stići do Europske unije Bosna i Hercegovina mogla bi se suočiti s dvadeset tisuća migranata, izjavio je zamjenik ravnatelja Službe za poslove sa strancima BiH Izet Nizam kako ga u subotu citira sarajevski “Dnevni avaz”.

Vlasti u BiH pripremaju se za različite scenarije izbjegličke krize, a jedan od njih predviđa preusmjeravanje sadašnje rute koja vodi preko Makedonije i Srbije za Mađarsku na novu preko Kosova i Crne Gore prema BiH i Hrvatskoj. BiH bi uz aktiviranje dodatnih kapaciteta mogla smjestiti najviše do tisuću izbjeglica pa se ubrzano razmatra mogućnost prilagodbe napuštenih vojnih objekata no oni su uglavnom u derutnom stanju i bez značajnijih ulaganja teško mogu pružiti pristojnije uvjete za duži boravak ljudi.

6. Reakcija hrvatskog MUP-a na izbjeglički val

O tome kako se Hrvatska priprema ili ne priprema za potencijalni izbjeglički val, pročitajte u intervjuu s ministrom unutarnjih poslova Rankom Ostojićem u ovotjednom tiskanom izdanju Telegrama.