Građani u Bjelovaru mogu provjeriti na što se troši njihov novac. Zašto takav sustav ne uvedu drugi gradovi i općine?
Nije bitno tko je bio prvi, nego tko će biti sljedeći, kaže Dario Hrebak. A taj sljedeći mogla bi biti općina Omišalj
Gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak omogućio je prije pet mjeseci svim građanima Bjelovara da brzo i dosta jednostavno mogu provjeriti koliko novca i na što točno troši gradska uprava. Putem aplikacije Bjelovarčani, a i svi ostali ako ih to zanima, mogu vidjeti gdje idu bjelovarske proračunske kune – koliko je plaćena kava za čajnu kuhinju, koliko službena putovanja gradonačelnika ili, pak, kome je, koliko i s kojom svrhom gradskim novcem plaćen ručak.
Kada je u svibnju ove godine pokretao projekt, Hrebak je za portal Gradonačelnik.hr izjavio da u Bjelovaru nemaju što skrivati pred građanima i pozvao ostale gradonačelnike i načelnike u Hrvatskoj da učine isto. Čini se, međutim, da je njegov poziv dosad imao prilično ograničen doseg.
Mali interes gradonačelnika
U Hrvatskoj je, prema podacima Ministarstva uprave, 428 općina i 127 gradova. Podatke smo zato tražili i u Udruzi gradova, no oni ih nemaju. Pa smo se obratili Hrebaku koji je prvi krenuo u objavu računa, što znači da su se na bjelovarskom primjeru rješavali i neki bazični problemi, primjerice, kako objaviti informacije, a da se pritom ne krše propisi o zaštiti osobnih podataka.
Logično je stoga pretpostaviti da će se onaj tko želi primijeniti isti sustav najprije raspitati upravo kod Hrebaka. Dojam je, međutim, da se bjelovarskom gradonačelniku telefon baš i nije užario od poziva iz drugih dijelova zemlje.
Dosad mu se, kako nam je kazao, javilo tek nekoliko kolega iz drugih gradova i općina, zainteresiranih da financije svojih općina i gradova otvore građanima. „Iznenađen sam, naravno, mislio sam da će toga biti puno više”, kazao nam je HSLS-ovac kad smo ga ovoga tjedna nazvali da provjerimo koliki je interes za „njegov” projekt.
Omišalj ide u projekt
Broj gradonačelnika i načelnika koji su se kod njega raspitivali za aplikaciju može se nabrojati na prste u najboljem slučaju obje ruke. A u Hrvatskoj, ponovimo, ima više od 550 gradova i općina. „Nije više bitno tko je bio prvi, nego je pitanje tko će biti drugi”, kaže nam Hrebak. Taj drugi mogao bi se uskoro pojaviti: netom prije nego što smo ga nazvali, gradonačelnik Bjelovara iz ureda je ispratio načelnicu općine Omišalj i njezine suradnike.
„Apsolutno imamo namjeru to provesti i htjeli smo iz prve ruke čuti kako funkcionira aplikacija”, kaže za Telegram omišaljska načelnica Mirela Ahmetović. Kao i svojedobno Hrebak, i Ahmetović krajnje jezgrovito objašnjava zašto u svojoj općini želi uvesti isti projekt: „Nemamo što skrivati”. Načelnica najavljuje da će predložiti da se u proračunu za sljedeću godinu izdvoje sredstva za provedbu ovog projekta i nada se da će općinski vijećnici taj prijedlog prihvatiti.
Kako do novca?
Novac, čini se, muči i druge. Tako nam barem tvrde u Križevcima i Vrgorcu, čiji su se gradonačelnici, Mario Rajn i Ante Pranić, raspitivali kod Hrebaka o aplikaciji. Iz ureda gradonačelnika Križevaca poručili su nam da su ne samo zainteresirani, nego su se „štoviše, prijavili na EU natječaj iz kojeg bismo to i financirali, s obzirom da u vlastitom proračunu za sada nemamo sredstava”. Nisu precizirali o kakvom je natječaju riječ.
„Ne bježimo od toga da pokazujemo račune kao grad Bjelovar”, tvrdi, pak, gradonačelnik Vrgorca Ante Pranić, „ali nije stvar volje, nego financija”. Pranić bi, uvjerava, htio u bliskoj budućnost provesti sličan projekt i otvoriti financije grada građanima, ali im za to, tvrdi, trebaju sredstva koja su „za naš grad poprilična”.
Od WC papira do janjetine
Bjelovarski portal je, pak, dosad privukao dosta građana. Od početka pokretanja u svibnju do kraja listopada zabilježeno je skoro 44 tisuće upita – više upita nego što Bjelovar ima stanovnika. Najviše, čak 27 tisuća, zabilježeno je u prvih pet dana. Kasnije je interes nešto splasnuo, ali ispada da se aplikacija u prosjeku i dalje koristi stotinjak puta dnevno. Ljudi pretražuju različite pojmove, od toaletnog papira do janjetine.
Najčešće se ipak upisuju pojmovi „Hrebak”, „gradonačelnik” i „plaća”. Jasno je, dakle, što ljude najviše zanima. Zbog otvorenih financija Hrebak se dosad nekoliko puta morao pravdati. Recimo, zbog računa za noćenje u jednom splitskom hotelu gdje je, kaže, prespavao zbog konferencije u organizaciji Udruge gradova i svi su gradonačelnici bili smješteni na istom mjestu. „Mene su zbog toga prozivali, ali druge gradonačelnike nisu – zato što Bjelovarčani znaju naše troškove, a u drugim gradovima nije tako”.