Maksimalna stopa za općinu je 10 posto, 12 posto za grad do 30.000 stanovnika, 15 posto za ostale gradove i 18 posto za Grad Zagreb. Oko 250 od ukupno 566 gradova i općina proteklih je godina odustalo je od naplate prireza, grad Valpovo ga je ukinuo pa vratio. Najava da Vlada šalje prirez u povijest razbjesnila je mnoge gradonačelnike i načelnike kojima je to bitna stavka proračuna, a među njima je i gradonačelnica Supetra, gdje se plaća prirez od 10 posto.
Kaže da je to HDZ-ov populistički predizborni potez kojim će gradovi i općine biti ostavljeni na suhom. Jer ta će sredstva moći nadoknaditi samo tako da podignu poreze na dohodak, cijene vrtića, komunalnu naknadu i druga davanja građana. Tako će se oni zamjeriti biračima, a Plenković će se prikazati kao narodni dobročinitelj. Dobra predizborna fora, zar ne?
Ljeti svega premalo, zimi previše
”Supetar je mali grad, ima 4500 stanovnika”, kaže SDP- ova Ivana Marković, ”ali u turističkim mjesecima na našem je području tri puta više ljudi. Tako je ljeti svega premalo, a onda je zimi previše, nemoguće je pronaći ravnotežu. Moramo zaposliti više radnika da izdržimo ljeto, a zatim cijelu godinu imamo trostruku posadu za smeće. Gradimo duple trase za promet koje su nam zimi nepotrebne. Treba nam više vode, komunalna infrastruktura puca… Sve to moramo sami financirati, a od toga praktički nemamo ništa.”
Kako nemate ništa, pitamo. Pa jednostavno, kaže gradonačelnica. Prošle godine je, recimo, kroz luku Supetar prošlo dva milijuna putnika i pola milijuna vozila, a od toga Supetru nije pripala ni lipa jer novac uzima drugi. Jednako tako nemamo ništa ni od prometa Konzuma u našem mjestu, ni od Ine, ni od Lidla, hotela, ni od banaka. Država je tako divno složila poreznu politiku da su jedinice lokalne samouprave razvlaštene od skoro svega.
Dapače, onim gradovima i općinama koji ne rade ništa da bi napredovali i razvili se država na kraju godine napuni proračun iz fonda za poravnanje, a to znači sredstvima koja su uzeta od onih jedinica čiji su ih građani zaradili svojim radom. Tako se pod krinkom ”regionalne uravnoteženosti” pravi uravnilovka, a oni koji neće i ne znaju ne moraju ništa ni raditi nego samo čekati pomoć države. I povrh toga, nitko ne kontrolira kako se ta poklonjena sredstva troše.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Na što sve odlazi prihod od prireza
Gradonačelnicu Marković pitamo kako se uopće financira jedan grad poput Supetra i kakvu ulogu u tome ima prirez. Kaže da su za sve gradove i općine pa tako i za njih bitan prihod lokalni porezi uključujući i prirez, ali njih država stalno smanjuje, a sada prirez potpuno ukida. To se slama na leđima gradova i općina kojima se tako izbija prihod iz džepa i time direktno udara na standard života građana.
Od poreza se plaćaju predškolski odgoj, knjižnice, protupožarna zaštita, uređenje vrtića i igrališta, socijala i slično, te funkcioniranje uprave i ostale obveze. Ali PDV ne režu jer je to prihod državnog proračuna. Sljedeći izvor prihoda je komunalna naknada. Ona je namjenski prihod od koga se plaća i održava javna rasvjeta i čišćenje javnih površina.
A kako su obje stavke jako poskupjele, a Grad naknadu nije podizao da sačuva građane od još jednog udara, to više nije dovoljno za namjene kojima služi pa se razlika mora uzimati od ostalih prihoda. Komunalni doprinos plaća se isključivo za novu gradnju i smije se koristiti samo u te svrhe.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Financije gradova i općina se minira
Što se tiče prihoda od poslovnih subjekata na našem području, kaže Ivana Marković, to sve ide u centralni proračun države, a nama ostaje da podmirujemo troškove otpada, prometa itd. Da Vlada turističkim sredinama prepusti na primjer samo dva posto PDV-a od svog tog prometa, ne bi nam trebala nikakva pomoć, ali to im ne pada na pamet.
Ostali prihodi su od koncesija, a služe za održavanje plaža, ljetni program, tuševe, i sve ono što nosi sezona. Od boravišne pristojbe ide samo mizernih 16 posto.
”Uglavnom, financije gradova i općina stalno se minira”, proziva gradonačelnica, “a s druge strane država nam stalno povećava rashode i plus nas oko svega drži u šahu s višeg mjesta”. Lokalna vlast, recimo, donosi prostorne planove, ali dozvole izdaje županija, a stanje na terenu kontrolira ministarstvo u Zagrebu. Tako mi šaljemo prijave za nelegalnu gradnju na našem području, ali bez ikakve povratne informacije. Onda, imamo luku, a nemamo od nje prihod niti njome upravljamo. Imamo pomorsko dobro, ali odluke o koncesijama donosi županija.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Smanjiti broj jedinica lokalne samouprave
Dakle, mi ne upravljamo ni s čim, a odgovorni smo za sve, kaže Ivana Marković. Zakonom su, na primjer, propisali da se plaće ljudi koji rade u vrtićima moraju usklađivati s plaćama u školstvu. Traži se od nas da financiramo doktora, ginekologa i pedijatra, deficitarnog profesora, školske zgrade, policajaca u sezoni, uređenje zgrade policije i suda.
”Ali nitko nas ne pita odakle ćemo mi to namiriti ako nam se konstantno režu prihodi? Odakle ćemo sagraditi novi vrtić, a moramo ga imati? I odakle ćemo financirati hladni pogon javnih ustanova na našem području?” ”Ukidanjem prireza”, zaključuje Ivana Marković, ”Vlada očigledno želi prisiliti gradove i općine da za osnovni razvoj moljakaju novac od države, a to je ucjena da budemo poslušni jer inače nećemo dobiti sredstva koja su nam potrebna.”
Naglašavajući da je sadašnji model financiranja gradova i općina neodrživ, gradonačelnica kaže kako je potrebno napraviti sveobuhvatnu reformu, a kao prvi korak, smanjiti ukupan broj jedinica lokalne samouprave i spustiti ovlasti na lokalnu razinu.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Osam uprava na jednom otoku? Besmisleno
”Mi na Braču imamo osam gradova i općina, a treba nam samo jedna jedinica. Jer ovo je besmisleno, osam uprava na jednom otoku, osam administracija. To mišljenje sam u potpunosti učvrstila u koroni i kroz realizaciju EU projekata. ”
Brač je cjelina koja se mora razvijati zajednički jer ima zajedničke probleme zdravstva, luka, prometa, gospodarenja otpadom, vatrogastva, policije itd. A dugoročno su isplativi samo zajednički projekti. Osim toga, kaže, bar pola jedinica lokalne samouprave nema nikakvih kadrova i nema s kime išta smisleno započeti.
Vraćajući se na prirez, Ivana Marković ističe kako je taj porez, koji ide samo iz većih primanja, omogućio i Supetru i drugima da ne ukidaju socijalna prava siromašnijim građanima i da ne povećavaju cijene usluga. Kad ga ne bude, bit će se teško nositi s takvim željama. Ali ovdje su očito neusporedivo važnije želje vladajuće garniture na čelu s Plenkovićem da se u izbornoj godini mogu pohvaliti poreznim rasterećenjem građana, koje će biti skupo plaćeno osiromašenjem gradova, općina i cjelokupnog njihovog stanovništva.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Gradonačelnica Supetra za Telegram: 'Plenković nam ukida prirez. Odakle ćemo financirati doktora, profesora, sagraditi novi vrtić?'
Pitali smo Ivanu Marković kako se uopće financira jedan grad poput Supetra i kakvu ulogu u tome ima prirez
Marković ističe kako je taj porez, koji ide samo iz većih primanja, omogućio i Supetru i drugima da ne ukidaju socijalna prava siromašnijim građanima i da ne povećavaju cijene usluga. Kad ga ne bude, bit će se teško nositi s takvim željama.
S gradonačelnicom Supetra na Braču Ivanom Marković razgovaramo povodom vijesti da pojam prireza uskoro možemo zaboraviti. Premijer Andrej Plenković to je nedavno najavio, a jučer i potvrdio. Prirez je jedan od lokalnih prihoda od kojih gradovi i općine financiraju svoje obaveze i poslove. Obračunava se isključivo obveznicima poreza na dohodak, dakle plaćaju ga oni građani koji imaju bolje plaće, ostali ne. Jedinice lokalne samouprave mogu uvesti prirez i ne moraju.
Maksimalna stopa za općinu je 10 posto, 12 posto za grad do 30.000 stanovnika, 15 posto za ostale gradove i 18 posto za Grad Zagreb. Oko 250 od ukupno 566 gradova i općina proteklih je godina odustalo je od naplate prireza, grad Valpovo ga je ukinuo pa vratio. Najava da Vlada šalje prirez u povijest razbjesnila je mnoge gradonačelnike i načelnike kojima je to bitna stavka proračuna, a među njima je i gradonačelnica Supetra, gdje se plaća prirez od 10 posto.
Kaže da je to HDZ-ov populistički predizborni potez kojim će gradovi i općine biti ostavljeni na suhom. Jer ta će sredstva moći nadoknaditi samo tako da podignu poreze na dohodak, cijene vrtića, komunalnu naknadu i druga davanja građana. Tako će se oni zamjeriti biračima, a Plenković će se prikazati kao narodni dobročinitelj. Dobra predizborna fora, zar ne?
Ljeti svega premalo, zimi previše
”Supetar je mali grad, ima 4500 stanovnika”, kaže SDP- ova Ivana Marković, ”ali u turističkim mjesecima na našem je području tri puta više ljudi. Tako je ljeti svega premalo, a onda je zimi previše, nemoguće je pronaći ravnotežu. Moramo zaposliti više radnika da izdržimo ljeto, a zatim cijelu godinu imamo trostruku posadu za smeće. Gradimo duple trase za promet koje su nam zimi nepotrebne. Treba nam više vode, komunalna infrastruktura puca… Sve to moramo sami financirati, a od toga praktički nemamo ništa.”
Kako nemate ništa, pitamo. Pa jednostavno, kaže gradonačelnica. Prošle godine je, recimo, kroz luku Supetar prošlo dva milijuna putnika i pola milijuna vozila, a od toga Supetru nije pripala ni lipa jer novac uzima drugi. Jednako tako nemamo ništa ni od prometa Konzuma u našem mjestu, ni od Ine, ni od Lidla, hotela, ni od banaka. Država je tako divno složila poreznu politiku da su jedinice lokalne samouprave razvlaštene od skoro svega.
Dapače, onim gradovima i općinama koji ne rade ništa da bi napredovali i razvili se država na kraju godine napuni proračun iz fonda za poravnanje, a to znači sredstvima koja su uzeta od onih jedinica čiji su ih građani zaradili svojim radom. Tako se pod krinkom ”regionalne uravnoteženosti” pravi uravnilovka, a oni koji neće i ne znaju ne moraju ništa ni raditi nego samo čekati pomoć države. I povrh toga, nitko ne kontrolira kako se ta poklonjena sredstva troše.
Na što sve odlazi prihod od prireza
Gradonačelnicu Marković pitamo kako se uopće financira jedan grad poput Supetra i kakvu ulogu u tome ima prirez. Kaže da su za sve gradove i općine pa tako i za njih bitan prihod lokalni porezi uključujući i prirez, ali njih država stalno smanjuje, a sada prirez potpuno ukida. To se slama na leđima gradova i općina kojima se tako izbija prihod iz džepa i time direktno udara na standard života građana.
Od poreza se plaćaju predškolski odgoj, knjižnice, protupožarna zaštita, uređenje vrtića i igrališta, socijala i slično, te funkcioniranje uprave i ostale obveze. Ali PDV ne režu jer je to prihod državnog proračuna. Sljedeći izvor prihoda je komunalna naknada. Ona je namjenski prihod od koga se plaća i održava javna rasvjeta i čišćenje javnih površina.
A kako su obje stavke jako poskupjele, a Grad naknadu nije podizao da sačuva građane od još jednog udara, to više nije dovoljno za namjene kojima služi pa se razlika mora uzimati od ostalih prihoda. Komunalni doprinos plaća se isključivo za novu gradnju i smije se koristiti samo u te svrhe.
Financije gradova i općina se minira
Što se tiče prihoda od poslovnih subjekata na našem području, kaže Ivana Marković, to sve ide u centralni proračun države, a nama ostaje da podmirujemo troškove otpada, prometa itd. Da Vlada turističkim sredinama prepusti na primjer samo dva posto PDV-a od svog tog prometa, ne bi nam trebala nikakva pomoć, ali to im ne pada na pamet.
Ostali prihodi su od koncesija, a služe za održavanje plaža, ljetni program, tuševe, i sve ono što nosi sezona. Od boravišne pristojbe ide samo mizernih 16 posto.
”Uglavnom, financije gradova i općina stalno se minira”, proziva gradonačelnica, “a s druge strane država nam stalno povećava rashode i plus nas oko svega drži u šahu s višeg mjesta”. Lokalna vlast, recimo, donosi prostorne planove, ali dozvole izdaje županija, a stanje na terenu kontrolira ministarstvo u Zagrebu. Tako mi šaljemo prijave za nelegalnu gradnju na našem području, ali bez ikakve povratne informacije. Onda, imamo luku, a nemamo od nje prihod niti njome upravljamo. Imamo pomorsko dobro, ali odluke o koncesijama donosi županija.
Smanjiti broj jedinica lokalne samouprave
Dakle, mi ne upravljamo ni s čim, a odgovorni smo za sve, kaže Ivana Marković. Zakonom su, na primjer, propisali da se plaće ljudi koji rade u vrtićima moraju usklađivati s plaćama u školstvu. Traži se od nas da financiramo doktora, ginekologa i pedijatra, deficitarnog profesora, školske zgrade, policajaca u sezoni, uređenje zgrade policije i suda.
”Ali nitko nas ne pita odakle ćemo mi to namiriti ako nam se konstantno režu prihodi? Odakle ćemo sagraditi novi vrtić, a moramo ga imati? I odakle ćemo financirati hladni pogon javnih ustanova na našem području?” ”Ukidanjem prireza”, zaključuje Ivana Marković, ”Vlada očigledno želi prisiliti gradove i općine da za osnovni razvoj moljakaju novac od države, a to je ucjena da budemo poslušni jer inače nećemo dobiti sredstva koja su nam potrebna.”
Naglašavajući da je sadašnji model financiranja gradova i općina neodrživ, gradonačelnica kaže kako je potrebno napraviti sveobuhvatnu reformu, a kao prvi korak, smanjiti ukupan broj jedinica lokalne samouprave i spustiti ovlasti na lokalnu razinu.
Osam uprava na jednom otoku? Besmisleno
”Mi na Braču imamo osam gradova i općina, a treba nam samo jedna jedinica. Jer ovo je besmisleno, osam uprava na jednom otoku, osam administracija. To mišljenje sam u potpunosti učvrstila u koroni i kroz realizaciju EU projekata. ”
Brač je cjelina koja se mora razvijati zajednički jer ima zajedničke probleme zdravstva, luka, prometa, gospodarenja otpadom, vatrogastva, policije itd. A dugoročno su isplativi samo zajednički projekti. Osim toga, kaže, bar pola jedinica lokalne samouprave nema nikakvih kadrova i nema s kime išta smisleno započeti.
Vraćajući se na prirez, Ivana Marković ističe kako je taj porez, koji ide samo iz većih primanja, omogućio i Supetru i drugima da ne ukidaju socijalna prava siromašnijim građanima i da ne povećavaju cijene usluga. Kad ga ne bude, bit će se teško nositi s takvim željama. Ali ovdje su očito neusporedivo važnije želje vladajuće garniture na čelu s Plenkovićem da se u izbornoj godini mogu pohvaliti poreznim rasterećenjem građana, koje će biti skupo plaćeno osiromašenjem gradova, općina i cjelokupnog njihovog stanovništva.