Grlić Radman zastupnicima: 'Ne budete li za obuku Ukrajinaca, dovest ćete Hrvatsku u nezgodnu situaciju'

Šef diplomacije kaže da predsjednik Republike "plaši i obmanjuje"

Croatia Minister of Foreign Affairs Gordan Grlic Radman talks to the press as he arrives for a meeting of EU foreign ministers on the war in Ukraine at the European Council in Brussels on July 18, 2022. (Photo by François WALSCHAERTS / AFP)
FOTO: AFP

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je u utorak da nije točno sve ono čime, kako je rekao, predsjednik Milanović “plaši i obmanjuje javnost” te istaknuo da se sudjelovanjem Hrvatske u misiji EUMAM Ukrajina radi o pomoći zemlji na koju je izvršena agresija.

“Sve ono što predsjednik Republike plaši, obmanjuje javnost – nije točno. Ovdje se ne radi o ratu, o intervenciji o Ukrajini. Radi se o pomoći zemlji na koju je izvršena agresija i koja brani teritorijalnu cjelovitost, kao što smo je i mi branili. Zemlja koja traži solidarnost svih zemalja”, kazao je Grlić Radman u Hrvatskom saboru referirajući se na današnje izjave predsjednika Zorana Milanovića.

Milanović nema namjeru dati suglasnost

Predsjednik Republike Zoran Milanović u utorak je ponovno rekao da neće dati suglasnost za sudjelovanje Hrvatske u EUMAM Ukrajina te optužio ministre vanjskih poslova i obrane Gordana Grlića Radmana i Marija Banožića da su otišli u Bruxellesu preuzimati obveze bez njegove suglasnosti.

“Neću dati suglasnost. Otišao je gore bez ikakve moje prethodne suglasnosti. Dosta je odlazaka mini Plenkovićevih ministara u Bruxelles bez prethodne suglasnosti vrhovnog zapovjednika, to tako neće”, rekao je Milanović. “Čovjek je otišao gore i preuzeo u ime Hrvatske kategoričku obavezu i prekršio Ustav. Neka stvar ide u Sabor, ako dvije trećine tako odluče, ja ću se s tim usuglasiti. Ali zašto se moramo dovesti u takvu situaciju?”, upitao je Milanović.

‘Hrvatska bi mogla doći u nezgodnu situaciju’

Grlić Radman je pak rekao da je Vijeće za vanjske poslove u Bruxellesu jučer usvojilo odluku o pokretanju EU misije za pomoć Ukrajini i da treba pomoći zemlji koja je na neki način pomogla i Hrvatskoj u situacijama kada smo i mi tražili pomoć.

“Dobro razmislite prije donošenja odluke. Ako ste već odlučili da možda nećete iz bilo kojih razloga, mislim da to može biti jako velika pogreška za budućnost”, poručio je Grlić Radman saborskim zastupnicima tijekom rasprave o izvješću premijera Andreja Plenkovića o sastancima Europskog vijeća u svibnju, lipnju i listopadu. Smatra da tom odlukom mogu i našu državu dovesti u jednu vrlo nezgodnu međunarodnu političku situaciju.

Poziva se na hrvatska iskustva iz rata

“Dvadeset i sedam zemalja EU je podržalo osnivanje misije obuke ukrajinskih vojnika na teritoriju EU-a. Način na koji će se zapravo obuka ukrajinskih vojnika održavati se još usklađuje”, rekao je.

Istaknuo je i da će naša zemlja u tome sigurno sudjelovati “na način koji nam je imanentan” jer iz Domovinskog rata imamo iskustvo u razminiranju i radila je na mirnoj integraciji hrvatskog Podunavlja.

‘Izvješće premijera nedorečeno i manipulativno’

Tijekom rasprave o izvješću premijera Plenkovića, dio oporbe je ocijenio da je ono nedorečeno, manipulativno i nedovoljno. Napominjući kako premijer Plenković stanje u Hrvatskoj ocjenjuje kao da sve “cvjeta i sjaji”, Nino Raspudić (Klub Mosta) kazao je i da se sličan “rajski opis” odnosi i na odnose unutar EU.

Dalija Orešković (Klub Centra i GLAS-a) rekla je da se u njemu puno govorilo o agresiji Rusije na Ukrajinu, obnovljenom zajedništvu, jedinstvu i odlučnosti EU. No, upozorila je da je europska realnost puna “raznih pukotina” koje stvaraju države članice poput Mađarske, koja je i poprilično agresivna u eksploatiranju naših energetskih resursa.

Fingirana demokracija u Hrvatskoj

Smatra i da te “pukotine” neće stvarati samo zemlje poput Mađarske, već i sve druge zemlje koje su unutar sebe nesređene, a kako je rekla, Hrvatska je svakim danom sve više takva država jer u njoj postoji “fingirana demokracija”.

Za razliku od njih, vladajući su istaknuli važnost da Hrvatska bude u društvu najvažnijih organizacija Europe i svijeta.