Guardian analizira: Šest načina na koje koronavirus opasno mijenja Europu
Prema novom istraživanju, čak 49 posto Talijana želi da zemlja napusti EU
Od novih napada korporativnih lobija na zeleni pokret do ponovnog uspostavljanja graničnih kontrola, pandemija ubrzava napetosti koje bi mogle biti kraj Europske unije, upozorava u svojoj analizi britanski Guardian. Iako priznaju da je još prerano za suditi o punim posljedicama pandemije, u Guardianu su ustanovili šest negativnih trendova koji prijete srži EU-a.
Riječ je o deglobalizaciji, politici nacija je prva, jačim kontrolama granica, udaru na Zelene, napetostima na relaciji Zapad EU – Istok EU i napetostima u odnosima država na sjeveru EU s onima uglavnom mediteranskim.
Doduše svi ti problemi nastali su ranije, ali ih je pojava koronavirusa dodatno ubrzala. Guardian tvrdi da će ti negativni trendovi najviše pomoći ostvarivanju ciljeva anti EU populista, a to su veća ekonomska nezavisnost, jačanje granica i još veći otpor zelenim politikama.
Napuknut obiteljski portret
Zbog strahova od nestašica osnovnih potrepština i zaštitne medicinske opreme, Covid-19 dao je dodatni zamah onima koji se zalažu za Europu koja je više samodostatna te se oslanja na nacionalizam. Te ideje putem svoje protekcionističke politike podupire i predsjednik SAD-a Donald Trump.
Guardian napominje i kako se Europska komisija itekako borila da usred neviđene krize održi 27 država u koordiniranom pokušaja pronalaska odgovora na pandemiju budući da fiskalne politike i granične politike spadaju pod ovlasti država članica pojedinačno. Zajedništvu nisu pridonijele Mađarska i Poljska koje su i ranije ustrajno prkosile institucijama EU oko pitanja koja smatraju bitnima.
S druge strane, države na sjeveru Europe poput Nizozemske nisu široke ruke kada ih se zamoli da izdvoje novac za pomoć zemljama članicama na jugu – iako su one imale daleko dramatičnije posljedice od koronavirusa. Jedna od njih je Italija u kojoj je anketa, nakon škrtih stavova sjevernjaka oko uzajamne pomoći, otkrila da bi čak 49 posto Talijana željelo da zemlja napusti EU.
Ekološke politike idu na čekanje
U članku podsjećaju i kako je zbog uvođenja posebnih mjera i karantena unutar Schengenske zone došlo no niza poremećaja, a izbjeglice koje su se nadale da će možda uspjeti doći do Europe i zatražiti azil sada nailaze na zatvorena vrata, koja bi, zbog sve izraženijeg nepovjerenja i straha, takva mogla ostati i nakon što kriza prođe.
Budući da je puno ljudi ostalo bez posla, te im se standard srozao praktički preko noći, očekuje se kako će doći do pojačanih otpora sadašnjim i budućim ekološkim politikama koje su bitne dugoročno, ali kratkoročno ne pomažu u saniranju velike nezaposlenosti pa će ih političari izbjegavati.
U Guardianu na kraju poentiraju kako usred vremena velikih izazova poput nove svjetske ekonomske krize, pandemije virusa, ili primjerice klimatskih promjena, Europska unija više nego ikada treba jake središnje institucije koje će im moći odgovoriti.