Gura li Plenkovićeva vlada ideju da, kad putujete avionom, imate manja prava? Provjerili smo o čemu se radi

Što bi se promijenilo

Po sadašnjim pravilima EU-a, putnici u zračnom prometu koji na odredište stignu s tri ili više sati zakašnjenja ili im je let otkazan manje od 14 dana prije polaska, imaju pravo od zrakoplovne tvrtke tražiti naknadu. Ta se naknada, ovisno o dužini leta, kreće između 250 i 600 eura.

U neformalnom dokumentu, koji je Reuters dobio na uvid, Hrvatska predlaže da se zadrži isti iznos odštete, ali sugerira povećanje najmanjeg kašnjenja za koje zrakoplovne kompanije moraju platiti odštetu. Ne precizira se, međutim, koliko se želi produljiti to vrijeme kašnjenja. Zagreb je taj prijedlog “iznio kako bi se u obzir uzeo financijski teret zrakoplovnih kompanija i činjenica da su zrakoplovne kompanije sve rjeđe odgovorne za kašnjenja”, citira Reuters iz dokumenta.

Što tvrdi Vlada

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković jutros je, prema navodima Hine, izjavio da se ne radi o prijedlogu hrvatskog predsjedanja, ministarstva ili Vlade, nego je to točka koju je Hrvatska, kao trenutna predsjedateljica, naslijedila. Nešto kasnije iz njegovog su Ministarstva u priopćenju istaknuli da rasprava počinje “na temelju prijedloga Europske komisije, odnosno studije” koju je Komisija naručila.

“Hrvatsko predsjedništvo veliki naglasak stavlja na prava putnika, pri čemu se vodi činjenicama iz naprijed rečene Studije, koja iznosi zaključak da je putniku najvažnije doći do odredišta uz pravo na skrb i informacije”, kažu u priopćenju. No, ne daju nikakav, primjerice, link na tu studiju. Navode i da je cilj rasprave “osigurati ravnotežu interesa između putnika i zračnih prijevoznika, koja se temelji na jednostavnim i jasnim pravilima, lako i učinkovito primjenjivima (…)”.

Zašto baš sad

Europska komisija još je 2013. godine predložila promjenu pravila. Jedna od tih izmjena predviđala je da se financijska odšteta može tražiti u slučaju da let kasni najmanje pet sati (umjesto sadašnja tri sata). Prijedlog Uredbe, potvrđuje u današnjem priopćenju i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, bio je blokiran u Vijeću (dakle, među zemljama članicama) od 2015. godine. Razlog za to je, tvrde, bio problem “definicije teritorijalne primjene Uredbe budući da je Zračna luka Gibraltar bila sporna te izlaskom Ujedinjenog Kraljevstva iz EU, navedeno više nije sporno”.

Zato smatraju da je moguće ponovno pokrenuti raspravu, temeljem prijedloga Komisije iz 2013. godine, a “uzimajući u obzir napredak postignut do 2015. godine te činjenice iz nedavno objavljene studije, naručene od strane EK”. No, SDP-ova zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan, koja je jutros reagirala na Reutersovu vijest, podsjeća da svaka predsjedateljica pa tako i Hrvatska, ima manevarskog prostora da odluči što će gurati u prvi plan.

“Hrpa je toga što može biti predmet rasprava, ali zato i postoje prioriteti. Svaka si zemlja koja predsjeda odredi što misli da može odraditi i što joj je posebno zanimljivo”, kaže Borzan za Telegram. Ističe i da je reagirala preventivno, kako bi Vladu “unaprijed upozorila da je to neprihvatljivo”.

Što, dakle, kaže SDP

Na prijedlog su reagirali Biljana Borzan i Peđa Grbin. Za oboje je on neprihvatljiv i smatraju da se njime izlazi u susret zrakoplovnim kompanijama. Borzan navodi da tek 14 posto građana zna koja su im prava u zračnom prometu, a da se čak 72 posto putnika u slučaju problema ne žali jer smatra da to ili nema smisla ili da neće biti dovoljno kompenzirani. S obzirom da se s eventualnom izmjenom pravila mora usuglasiti i EU parlament, Borzan već sad najavljuje da će, ako se prava putnika budu dokidala, “dati sve od sebe da Europski parlament bude protiv”.

Peđa Grbin je, pak, putem Twittera poručio da je “zaštita prava potrošača protiv zaštite prava korporacija za mene danas jedna od glavnih distinkcija između ljevice i desnice”. Činjenicu da je tu temu na dnevni red stavila Plenkovićeva Vlada popratio je i još jednim komentarom kojim je malo bocnuo premijera: “A to što Vlada RH to traži jer Croatia vjerojatno nikad nije uspjela negdje stići na vrijeme je posebna priča”.

Je li Vlada za ili protiv

Hrvatska predsjeda EU-om pa se Vlada elegantno izvlači na činjenicu da je njezin posao stavljati pojedine teme na dnevni red europskih rasprava. I u priopćenju Ministarstvo naglašava neutralnu poziciju: “Predstojeće rasprave tek će pokazati u kojem smjeru države članice žele ići, a Hrvatska će u svojstvu zemlja predsjedateljice uvažiti stajališta svih država članica i temeljem njihovih komentara predložiti kompromisni prijedlog”.

Resorni ministar Butković je, pak, jutros kazao da je “hrvatski stav po tom pitanju logičan i normalan, nećemo se zalagati za to da krajnji korisnici, odnosno građani, budu oštećeni, a da se aviokompanije i tvrtke bogate”. Iz toga bi se moglo zaključiti da Vladi prijedlog o produljenju minimalnog kašnjenja koje je okidač za traženje odštete nije po volji; ali s druge strane, budući da kao predsjedateljica to stavlja na dnevni red, mada je nitko ne sili, može se, dakako, zaključiti i da Vlada nije a priori protiv prijedloga.

Zato smo Ministarstvu i Vladi jutros poslali izričit upit podržava li RH prijedlog da se produlji minimalno kašnjenje letova za koje je moguće tražiti odštetu. Izričit odgovor nismo dobili.

Kad će krenuti nova pravila

U ovom trenutku nitko na to pitanje ne može odgovoriti. I to ne samo kad će biti donesena nova pravila, nego hoće li biti i kako će točno izgledati. Sada tek kreću rasprave među zemljama članicama o tome što bi i na koji način trebalo izmijeniti.

Ako i kada se vlade zemalja članica EU-a dogovore o izmjenama, o njima se mora izjasniti i Europski parlament. Parlament uglavnom ima svoju poziciju, a države članice svoju, pa onda kreću pregovori u kojima treba doći do kompromisa. Takve rasprave mogu potrajati jako dugo. No, ako postoji politička volja u Vijeću da se pravila mijenjaju, nije isključeno i da se nova pravila donesu relativno brzo.