Nekad je nužno odabrati stranu

Guverner kaže da nije ništa strašno ako malo skoče kamate na kredite, za pitanja o recesiji uputio na meteorologe

Ekonomisti nikada nisu gledali vremenske prognoze kao ove godine, rekao je Boris Vujčić

FOTO: Screenshot N1

Uoči skorog ulaska Hrvatske u eurozonu, guverner HNB-a Boris Vujčić za N1 je komentirao potencijalni rast kamata na domaće kredite, nakon što je Europska središnja banka prošlog tjedna opet povisila referentne kamatne stope.

Kazao je da se za sada po tom pitanju “ne događa ništa bitno”. “Prijenos politike na hrvatsko tržište je vrlo umjeren, ne vidimo u ovom trenutku značajnije povećanje kamatnih stopa. Druga stvar, naš ulazak u eurozonu nam služi kao osigurač od većeg rasta kamatnih stopa”, tvrdi Vujčić. Istaknuo je da kod nas većina građana ima gotovinske kredite.

“Gotovinski su praktički s fiksnom kamatnom stopom, njima se ništa ne događa, a za ove koji imaju stambeni kredit, za dio njih koji imaju fiksnu se ništa ne događa. Drugi imaju varijabilnu, gdje porast kamatne stope povećava otplatnu ratu. Kada gledamo stambene kredite s varijabilnom kamatnom stopom – za medijalni kredit porast kamatne stope od jednog postotnog poena diže ratu otprilike pet posto godišnje, što nije jako puno”, rekao je Vujčić, dodavši da se tu radi o stotinjak kuna mjesečno.

Na koji način rastu kamate

Objasnio je i kako rastu kamate. “To funkcionira na način da banke novac posuđuju od centralne banke. Koliko njima diže cijenu zaduživanja centralna banka, toliko oni prenose na dužnike. Na taj način se kamatnom stopom reguliraju uvjeti na financijskom tržištu”, kazao je.

“Jedna od tih stvari je stanje viška likvidnosti, odnosno viška sredstava koje banke imaju, koji je kreiran prvenstveno kroz program kupovine obveznica, gdje su u eurozoni to bile prvenstveno obveznice, a u Hrvatskoj je to bio program kupovine imovine, ali on je bio prvenstveno program kupovine eura, i to u velikoj mjeri eura koji je kreirala Europska središnja banka”, objasnio je Vujčić.

“Za banke troškovno je jako značajno to da kamatne stope idu gore i da nemaju više ona minimalno potrebna devizna potraživanja, gdje smo tražili da imaju minimalni dio svoje ukupne aktive u likvidnim deviznim sredstvima, jer je Hrvatska visoko eurizirana”, rekao je guverner HNB-a.

Pad državnog duga trebao bi se nastaviti

Na pitanje o zaduživanju države, Vujčić je rekao da se promjena monetarne politike prvo odražava na to, a tek onda na kućanstva. “Tu smo mogli vidjeti da su zemlje poput Mađarske, Češke, Poljske mogle vidjeti vrlo veliki porast stope zaduživanja države, a kod nas to nije tako. To je posljedica upravo našeg ulaska u eurozonu i poboljšanja rejtinga koji je to pratio. Država će se i dalje zaduživati na međunarodnom tržištu, ovisno gdje će se kretati cijena obveznica”, rekao je.

Ministar financija, kaže, ne treba biti pretjerano zabrinut, posebice zato što je državni dug jako pao. Prema svim projekcijama trebao bi nastaviti padati i iduće godine, kao i 2024., istaknuo je. “To je nastavak puta prema 60 posto, što je vrlo važno za Hrvatsku”, rekao je Vujčić.

‘Nikad nismo ovoliko gledali vremensku prognozu’

“Ova zima će biti značajna, hoćemo li imati ograničavanje korištenja energenata u Europi, ili ćemo imati samo situaciju visokih cijena, koju ćemo sigurno imati. Ako ostanemo na ovome da imamo samo povišene cijene energenata, ako se ove zime poduzećima neće morati ograničavati potrošnja energije, onda nećemo imati problema. Ako dođe do ograničavanja za industriju, onda bi recesija mogla biti značajna i to će se odraziti i na nas”, rekao je Vujčić.

Ekonomisti nikada nisu gledali prognoze vremena kao ove godine, dodao je. Vujčić je naglasio i da inflacija utječe na usporavanje rasta, kao i energetska kriza.

“Dizanje kamatnih stopa ima odgođeni efekt na tržište, prema tome, znamo da je nekakvo normalno kašnjenje efekta najmanje šest mjeseci do godine dana, zbog toga je pitanje koje se postavlja je li ECB trebao ranije dizati kamatne stope, ali svakako ne možemo reći da ovo dizanje kamatnih stopa može imati efekta na inflaciju. Bitno je da se inflacija iduće godine smanji i pokuša doći na razinu inflacije od 2 posto. Ako do toga dođe, to će sasvim sigurno utjecati na rast”, rekao je Vujčić.

O financiranju kampanje za euro

Postoji i drugi važan instrument monetarne politike, istaknuo je, a to je bilanca središnje banke. Zasad je samo prvi instrument aktivan, a to su kamatne stope, kazao je.

Komentirajući skoro uvođenje eura, guverner je rekao da oko toga još ima dosta tehnički zahtjevnih stvari, dodavši da je kampanja oko uvođenja eura postojala u svim zemljama uoči uvođenja valute, a da se dio sredstava za njezino financiranje povlači iz fondova Europske unije.