HALMED ima detalje o reakcijama na cjepivo. Na 10.000 doza prijavljene 52 sumnje na neku nuspojavu

Dosad je prijavljeno 18 smrtnih slučajeva. Niti kod jednog, kažu, nije utvrđena povezanost s cijepljenjem

13.11.2020.,Zagreb - Ilustracija za cjjepljenje protov gripe. Ove je godine nabavljeno 460.000 doza, sto je nesto vise od procijenjenih potreba pocetkom godine. Hrvatski zavod za javno zdravstvo ove godine je narucio cetverovalentno cjepivo protiv sezonske gripe koje ce kao i dosadasnjih godina biti besplatno za osobe koje imaju povecani rizik od komplikacija gripe. Sastav ovogodisnjeg cjepiva protiv gripe sukladan je preporuci Svjetske zdravstvene organizacije za ovu sezonu, a temelji se na rezultatima kontinuiranog pracenja genskih i antigenskih osobina cirkulirajucih virusa gripe u prethodnoj sezoni.Photo: Zeljko Lukunic/PIXSELL
FOTO: Zeljko Lukunic/PIXSELL

Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) izdala je priopćenje u kojem su iznijeli najnovije podatke o prijavama na nuspojave cjepiva, ali i o do sada zabilježenim smrtnim slučajevima nakon cijepljenja. Napominju kako su u odnosu na raniji izvještaj zabilježena još tri nova smrtna slučaja (osobe rođene 1932., 1942. i 1952. godine), te koja su vremenski povezana s razdobljem cijepljenja i za koje je zatražena dodatna dokumentacija kojom će se ocijeniti postoji li povezanost između tih smrti i primanja cjepiva.

“Po zaprimanju dodatne dokumentacije i završetku ocjene HALMED-a i HZJZ-a, informacije o ocjeni ovih slučajeva bit će također uvrštene u izvještaj HALMED-a te, u slučaju utvrđene povezanosti s primjenom cjepiva ili bilo kakvih drugih relevantnih informacija, zasebno komunicirane”, stoji u priopćenju agencije.

Do sada su stiglo 1862 prijave

S jučerašnjim danom, pišu, u HALMED je stilo ukupno 1862 prijava na sumnji na nuspojave cjepiva. Od tih 1862, 1051 bila je za Pfizerovo cjepivo, 108 za Modernu, te 701 za AstraZenecu, a za dvije nije specificirana informacija o proizvođaču. Prema njihovim podacima, u Hrvatskoj je do 17. ožujka primijenjeno gotovo 350.000 doza cjepiva protiv COVID-19. Sukladno tome, na svakih 10.000 doza zaprimljene su 52 prijave na sumnje na nuspojave cjepiva. Od ukupnog broja prijava, prema stručnoj grupi HALMED-a i HZJZ-a, udio prijava koje nisu ozbiljne je 86 posto, dok je 14 posto prijava procijenjeno kao ozbiljno.

Do sada nisu zaprimili nijednu prijavu sumnje na nuspojavu sa smrtnim ishodom za koju je utvrđena uzročno-posljedična povezanost s cijepljenjem. Do sada je ukupno zaprimljeno 18 prijava sumnji na nuspojavu sa smrtnim ishodom koje su vremenski povezane s razdobljem cijepljenja. Za polovicu tih prijava, njih devet, uzročno-posljedičnu povezanost s cijepljenjem iz trenutno dostupnih podataka nije moguće ocijeniti, pa su zatraženi dodatni podaci za potpuno ocjenu prijava.

Za tri prijave je slijedom provedene potpune ocjene sve dostavljene medicinske dokumentacije, uzročno-posljedična povezanost između primjene cjepiva i smrtnog ishoda ocijenjena kao “nije vjerojatna”. Za ostalih šest, sa sigurnošću je utvrđeno da nemaju veze s cijepljenjem.

Pola iz je za Pfizer, a pola za AstraZenecu

Od tih 18 prijava a sumnju na nuspojave i neželjene događaje, polovica njih je za cjepivo Comirnaty (Pfizer/BioNTech), a druga polovica za cjepivo COVID-19 Vaccine AstraZeneca, što uključuje i posljednje tri zaprimljene prijave.

“Sve prijave koje HALMED zaprimi smatraju se sumnjama na nuspojavu te se koriste za kontinuiranu procjenu sigurnosnog profila cjepiva. Za svaku prijavu provodi se procjena povezanosti s primjenom cjepiva. Tek nakon temeljite ocjene svake prijave sumnje na nuspojave moguće je procijeniti je li povezanost između primjene pojedinog cjepiva i pojave pojedine nuspojave sigurna, vjerojatna, moguća, nije vjerojatna ili povezanost nije moguće ocijeniti”, stoji u priopćenju agencije.

“Ocijenjene prijave unose se u nacionalnu, europsku i svjetsku bazu nuspojava lijekova te čine dio dokumentacije o sigurnosti primjene cjepiva. U slučaju kada je događaj povezan s primjenom cjepiva isključivo vremenski no ne i uzročno-posljedično, riječ je o tzv. neželjenom događaju (ne o nuspojavi), koje su zdravstveni radnici također obvezni prijavljivati”, poručuju iz HALMEDA.