Nakon teškog izbornog poraza, političke stranke znaju dugo biti u knock-downu i iz tog stanja sebi napraviti još goru štetu od one koja im se dogodila u biračkim kutijama. Evo, recimo, HDZ – nakon što su u Splitu opet ostali daleko od vlasti, uvjeravajući sami sebe kako Zoran Đogaš ima šansu u drugom krugu, u najveći grad Dalmacije poslali su – Gordana Jandrokovića.
Ideja je bila valjda da sadašnji predsjednik Sabora i dosadašnji bliski i vjerni suradnik svih šefova stranke od Sanadera naovamo, svojom pojavom motivira birače na izlazak u drugom krugu. Što će, vjerojatno, i uspjeti. Pogotovo nakon što je Jandroković poručio – biračima u Splitu – kako je strategija Ivice Puljka demotivacija birača Đogaša i HDZ-a i kako to, ide citat: “Ne bu prošlo”.
Političko licemjerje je druga stvar
No, takvi teški taktički promašaji, pogrešne procjene vlastite (eno i Plenkovića po Splitu ovih dana) i popularnosti svojih ljudi, mogu se ipak nekako opravdati. Svatko od nas je pomalo subjektivan, a u situaciji teškog izbornog udarca nije baš lako ni donositi ispravne odluke. Političko licemjerje je, međutim, druga stvar.
I nestranački Đogaš i svi njegovi HDZ-ovi zagovaratelji, naime, praktički od prvih podataka koji su krenuli curiti s biračkih mjesta prije osam dana unisono leleču o ljetu, niskoj izlaznosti i nepotrebnim izborima. Prva perla u toj nisci političkoj licemjerja je baš predsjednik HDZ-a i premijer Andrej Plenković.
Nije on od te sorte
Baš on, eto, posljednjih dana posvuda lamentira da su izbori bili “potpuno nepotrebni”, pače da je njihovo izazivanje “ekshibicionizam” i ukazuje na “malu izlaznost”. Premijer drži da izvanredni izbori na lokalnoj razini moraju biti “krajnja nužnost”, a i kad ga se pita za moguće izvanredne nacionalne izbore, on se opet vrati na – Split. “Zašto bih ja, kao što je ovaj Puljak, bez veze na izbore? Pa nismo mi od te sorte. Ja nisam od toga napravljen. Mi smo dobili povjerenje da vodimo državu ozbiljno”, upinje se Plenković.
Premijerova nesreća je, međutim, što postoji vremenski nevjerojatno blizak primjer toga kako se ozbiljno vodi država i kako su izbori na lokalnoj razini samo “krajnja nužnost”. A ima, eto, i “male izlaznosti”, solidno manje od ove nad kojom se nariče od splitske Rive do Trga žrtava fašizma u Zagrebu.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Kako je Novska dobila “krajnju nužnost”
Grad Novska je, naime, nedavno iznenada bio gurnut u izvanredne izbore. Krajem travnja je Plenković je konačno dovršio mini rekonstrukciju Vlade, koja se najavljivala kao šira rekonstrukcija dok u javnost nisu počele curiti informacije o cijelom nizu kandidata koji su premijera – odbili. Nije ga odbio Marin Piletić, tada još gradonačelnik Novske i tako je Hrvatska nakon mlade nade na mjestu ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike – Josipa Aladrovića koji trenutno ima stanovitih problema s USKOK-om, dobila novu mladu nadu, Piletića.
A Novska je dobila onu, kako je bilo… “krajnju nužnost”. Izvanredne izbore. Oni su održani 12. lipnja, uz uvjerljivu i očekivanu pobjedu kandidatkinje HDZ-a. Izlaznost – 25,38 posto. Kolika je ono bila izlaznost u Splitu koja se koristi kao pokušaj da se ospori legitimitet uvjerljivosti HDZ-ovog poraza u prvom krugu? Za petinu viša, ukupno 31,59 posto.
Precizno inscenirano i planirano
Ostaje tako, eto, još ljeto. Nesnosne vrućine koje su otjerale ljude s birališta radi čega su, vjeruju u HDZ-u, Puljak i Centar ostvarili tako dobar rezultat. Vjeruje to i njihov nestranački kandidat za gradonačelnika. “Situacija u kojoj su izbori u ljeto je očito bila planirana, inscenirana i dobar dio ljudi je zaspao i HDZ je dijelom zaspao”, žalio se Đogaš prošlog tjedna. I potpuno je u pravu.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Naime, izbori u Splitu su, za razliku od onih u Novskoj, doista održani u ljeto (prvi krug 26. lipnja, drugi će biti 10. srpnja). Da su Puljak i ostali ukrstili biračke listiće istog dana kad i ekipa u Novskoj, dakle dva tjedna ranije, izbori bi bili u proljeće, za vrijeme škole i prije prve prave navale turista. Stvar je u tome što se vrlo precizno zna kako je inscenirano i planirano da splitski izbori budu baš u ljeto, nakon završetka škole i usred prve prave navale turista.
Tko je ono raspisao izbore?
Naime, Puljak i njegovi zamjenici su svoje ostavke podnijeli 8. travnja. Posljednja sjednica splitskog Gradskog vijeća, nakon koje su vijećnici podnijeli ostavke, održana je 26. travnja. “Krajnja nužnost” za Novsku je, pak, postala definitivnom kad je Piletića Sabor potvrdio za novog ministra – tri dana kasnije, 29. travnja.
Štoviše, izbori za splitskog gradonačelnika i gradonačelnika Novske raspisani su istog dana, 9. svibnja. Punih mjesec dana nakon Puljkove ostavke i deset dana nakon Piletićevog ulaska u Vladu. Samo što je, eto, Novsku dopao lagodniji, proljetni datum, a Split, vreli i kaotični kraj lipnja i početak srpnja. A tko je raspisao izbore? Onaj koji jedini to po zakonu i može – Vlada RH. Dakle, HDZ. Čijem je splitskom kandidatu, eto, nepoznat netko smjestio izbore u ljeto.
Članak se nastavlja ispod oglasa
HDZ nije ni imao ozbiljnu šansu
Kad se prestanemo praviti blesavi, računica je savršeno jasna i logična. Kraj škole, vrućine i početak prve prave navale turista neminovno znače nižu izlaznost na izbore. Niža izlaznost na izbore, pak, po definiciji više odgovara velikim, dobro organiziranim strankama. U Hrvatskoj, dakle, najviše HDZ-u. Zajeb je, međutim, očito bilo mjesto radnje.
HDZ u Gradu Splitu nikad nije bio posebno na cijeni. Od devet održanih lokalnih izbora njihova lista je samo tri puta imala najviše glasova, a nikad, ni u ratnim godinama nisu išli do 30 posto glasova. U kampanji koja je jasno bila postavljena na principu “ili Puljak ili oni”, HDZ nikad nije imao ozbiljnu šansu.
Što se događa na Tinderu?
Inzistiranje na smanjenju izlaznosti je tako doista poguralo rezultat u tom trenutku najjačeg kandidata i najjače stranke. A to su u Splitu, na početku ljeta 2022. godine, bili Ivica Puljak i Centar.
Članak se nastavlja ispod oglasa
I teško da će se taj odnos, paradom političkog licemjerja sa samog vrha vlasti, promijeniti u narednih šest dana (doduše, tko zna što se u ovim trenutcima događa na Tinderu…). Mada, tko zna, možda Splićani i Splićanke u nedjelju stvarno vide ime Ivice Puljka na biračkom listiću, lupe šakom o stol i bijesno procijede: “Ne bu prošlo!”.
HDZ je hit. Poslali Jandrokovića da motivira ljude, on usred Splita izvalio: ‘Puljak, ne bu prošlo!’
Uloga Novske u izborima za splitskog gradonačelnika
Premijer posljednjih dana posvuda lamentira da su splitski izbori bili 'potpuno nepotrebni' i žali se na 'malu izlaznost'. Naglašava kako izvanredni izbori na lokalnoj razini moraju biti 'krajnja nužnost'. U isto vrijeme, isti premijer je Novsku gurnuo u izvanredne izbore jer je u mukotrpnoj rekonstrukciji povukao gradonačelnika Piletića u Vladu. Izlaznost na izbore u Novskoj bila je, pritom, značajno niža od splitske
Nakon teškog izbornog poraza, političke stranke znaju dugo biti u knock-downu i iz tog stanja sebi napraviti još goru štetu od one koja im se dogodila u biračkim kutijama. Evo, recimo, HDZ – nakon što su u Splitu opet ostali daleko od vlasti, uvjeravajući sami sebe kako Zoran Đogaš ima šansu u drugom krugu, u najveći grad Dalmacije poslali su – Gordana Jandrokovića.
Ideja je bila valjda da sadašnji predsjednik Sabora i dosadašnji bliski i vjerni suradnik svih šefova stranke od Sanadera naovamo, svojom pojavom motivira birače na izlazak u drugom krugu. Što će, vjerojatno, i uspjeti. Pogotovo nakon što je Jandroković poručio – biračima u Splitu – kako je strategija Ivice Puljka demotivacija birača Đogaša i HDZ-a i kako to, ide citat: “Ne bu prošlo”.
Političko licemjerje je druga stvar
No, takvi teški taktički promašaji, pogrešne procjene vlastite (eno i Plenkovića po Splitu ovih dana) i popularnosti svojih ljudi, mogu se ipak nekako opravdati. Svatko od nas je pomalo subjektivan, a u situaciji teškog izbornog udarca nije baš lako ni donositi ispravne odluke. Političko licemjerje je, međutim, druga stvar.
I nestranački Đogaš i svi njegovi HDZ-ovi zagovaratelji, naime, praktički od prvih podataka koji su krenuli curiti s biračkih mjesta prije osam dana unisono leleču o ljetu, niskoj izlaznosti i nepotrebnim izborima. Prva perla u toj nisci političkoj licemjerja je baš predsjednik HDZ-a i premijer Andrej Plenković.
Nije on od te sorte
Baš on, eto, posljednjih dana posvuda lamentira da su izbori bili “potpuno nepotrebni”, pače da je njihovo izazivanje “ekshibicionizam” i ukazuje na “malu izlaznost”. Premijer drži da izvanredni izbori na lokalnoj razini moraju biti “krajnja nužnost”, a i kad ga se pita za moguće izvanredne nacionalne izbore, on se opet vrati na – Split. “Zašto bih ja, kao što je ovaj Puljak, bez veze na izbore? Pa nismo mi od te sorte. Ja nisam od toga napravljen. Mi smo dobili povjerenje da vodimo državu ozbiljno”, upinje se Plenković.
Premijerova nesreća je, međutim, što postoji vremenski nevjerojatno blizak primjer toga kako se ozbiljno vodi država i kako su izbori na lokalnoj razini samo “krajnja nužnost”. A ima, eto, i “male izlaznosti”, solidno manje od ove nad kojom se nariče od splitske Rive do Trga žrtava fašizma u Zagrebu.
Kako je Novska dobila “krajnju nužnost”
Grad Novska je, naime, nedavno iznenada bio gurnut u izvanredne izbore. Krajem travnja je Plenković je konačno dovršio mini rekonstrukciju Vlade, koja se najavljivala kao šira rekonstrukcija dok u javnost nisu počele curiti informacije o cijelom nizu kandidata koji su premijera – odbili. Nije ga odbio Marin Piletić, tada još gradonačelnik Novske i tako je Hrvatska nakon mlade nade na mjestu ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike – Josipa Aladrovića koji trenutno ima stanovitih problema s USKOK-om, dobila novu mladu nadu, Piletića.
A Novska je dobila onu, kako je bilo… “krajnju nužnost”. Izvanredne izbore. Oni su održani 12. lipnja, uz uvjerljivu i očekivanu pobjedu kandidatkinje HDZ-a. Izlaznost – 25,38 posto. Kolika je ono bila izlaznost u Splitu koja se koristi kao pokušaj da se ospori legitimitet uvjerljivosti HDZ-ovog poraza u prvom krugu? Za petinu viša, ukupno 31,59 posto.
Precizno inscenirano i planirano
Ostaje tako, eto, još ljeto. Nesnosne vrućine koje su otjerale ljude s birališta radi čega su, vjeruju u HDZ-u, Puljak i Centar ostvarili tako dobar rezultat. Vjeruje to i njihov nestranački kandidat za gradonačelnika. “Situacija u kojoj su izbori u ljeto je očito bila planirana, inscenirana i dobar dio ljudi je zaspao i HDZ je dijelom zaspao”, žalio se Đogaš prošlog tjedna. I potpuno je u pravu.
Naime, izbori u Splitu su, za razliku od onih u Novskoj, doista održani u ljeto (prvi krug 26. lipnja, drugi će biti 10. srpnja). Da su Puljak i ostali ukrstili biračke listiće istog dana kad i ekipa u Novskoj, dakle dva tjedna ranije, izbori bi bili u proljeće, za vrijeme škole i prije prve prave navale turista. Stvar je u tome što se vrlo precizno zna kako je inscenirano i planirano da splitski izbori budu baš u ljeto, nakon završetka škole i usred prve prave navale turista.
Tko je ono raspisao izbore?
Naime, Puljak i njegovi zamjenici su svoje ostavke podnijeli 8. travnja. Posljednja sjednica splitskog Gradskog vijeća, nakon koje su vijećnici podnijeli ostavke, održana je 26. travnja. “Krajnja nužnost” za Novsku je, pak, postala definitivnom kad je Piletića Sabor potvrdio za novog ministra – tri dana kasnije, 29. travnja.
Štoviše, izbori za splitskog gradonačelnika i gradonačelnika Novske raspisani su istog dana, 9. svibnja. Punih mjesec dana nakon Puljkove ostavke i deset dana nakon Piletićevog ulaska u Vladu. Samo što je, eto, Novsku dopao lagodniji, proljetni datum, a Split, vreli i kaotični kraj lipnja i početak srpnja. A tko je raspisao izbore? Onaj koji jedini to po zakonu i može – Vlada RH. Dakle, HDZ. Čijem je splitskom kandidatu, eto, nepoznat netko smjestio izbore u ljeto.
HDZ nije ni imao ozbiljnu šansu
Kad se prestanemo praviti blesavi, računica je savršeno jasna i logična. Kraj škole, vrućine i početak prve prave navale turista neminovno znače nižu izlaznost na izbore. Niža izlaznost na izbore, pak, po definiciji više odgovara velikim, dobro organiziranim strankama. U Hrvatskoj, dakle, najviše HDZ-u. Zajeb je, međutim, očito bilo mjesto radnje.
HDZ u Gradu Splitu nikad nije bio posebno na cijeni. Od devet održanih lokalnih izbora njihova lista je samo tri puta imala najviše glasova, a nikad, ni u ratnim godinama nisu išli do 30 posto glasova. U kampanji koja je jasno bila postavljena na principu “ili Puljak ili oni”, HDZ nikad nije imao ozbiljnu šansu.
Što se događa na Tinderu?
Inzistiranje na smanjenju izlaznosti je tako doista poguralo rezultat u tom trenutku najjačeg kandidata i najjače stranke. A to su u Splitu, na početku ljeta 2022. godine, bili Ivica Puljak i Centar.
I teško da će se taj odnos, paradom političkog licemjerja sa samog vrha vlasti, promijeniti u narednih šest dana (doduše, tko zna što se u ovim trenutcima događa na Tinderu…). Mada, tko zna, možda Splićani i Splićanke u nedjelju stvarno vide ime Ivice Puljka na biračkom listiću, lupe šakom o stol i bijesno procijede: “Ne bu prošlo!”.