HDZ-ov novi šef državne agencije u životopisu sakrio da je bio u Karlovačkoj banci kad se izvlačio novac
Danijel Žamboki nedavno je imenovan šefom Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije
Za predsjednika Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) Sabor je na prijedlog Vlade nedavno imenovao Danijela Žambokija, dosadašnjeg pomoćnika ministra graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine. Međutim, nakon što je imenovan, otkriveno je da je u svom životopisu kojeg je Vlada priložila uz prijedlog za imenovanjem upućen u Sabor, prešutio činjenicu da je bio na čelu Nadzornog odbora Karlovačke banke i to baš u periodu koji je obuhvaćen USKOK-ovom optužnicom zbog sumnji u milijunske malverzacije u toj banci.
USKOK, naime, tereti nekadašnju prokuristicu i savjetnicu uprave Karlovačke banke Mariju Šolu i ostale optuženike da su nezakonitim kreditiranjem izvukli i podijelili najmanje 99 milijuna kuna, te pri tome oštetili Karlovačku banku, brojne tvrtke i državu za dodatnih 73 milijuna kuna.
Je li to imenovanje zakonito?
U Žambokijevom životopisu objavljenom na službenoj web stranici Hrvatskog sabora nalazi se niz informacija o njegovom školovanju, radnom stažu, profesionalnom angažmanu, edukacijama i vještinama. Nije zaboravio navesti ni da je timski igrač i da ima visok stupanj odgovornosti, te da je pohađao seminar o unapređenju prodaje koji je organizirao Ledo. Istovremeno, kako je to prva primijetila zastupnica Karolina Vidović Krišto, podatke o članstvu u Skupštini i Nadzornom odboru Karlovačke banke nije naveo.
Naime, Žamboki je od 2005. – 2013. bio predsjednik Nadzornog odbora Karlovačke banke, a tijekom 2009. i predsjednik Skupštine Karlovačke banke. Notorna je činjenica da je članstvo u Nadzornom odboru neke banke velika čast i odgovornost. Osim toga nužno je i da osoba koja se imenuje na poziciju predsjednika Nadzornog odbora banke ima suglasnost Hrvatske narodne banke (HNB). Dakle, u pitanju je iznimno važna funkcija, te se stoga nameće pitanje zašto Žamboki članstvo u Nadzornom odboru Karlovačke banke nije naveo u svom životopisu.
Što je Žamboki radio u Kabi?
Ovdje valja napomenuti da su neki od članova Nadzornog odbora poput Sandija Šole, sina Marije Šole, koji je bio i predsjednik uprava Karlovačke banke, obuhvaćeni USKOK-ovom optužnicom. Žamboki je pak ostao svjedok, no tijekom davanja iskaza na sudu uglavnom je tvrdio kako se detalja sa sjednica Nadzonog odbora ne sjeća.
Potvrdio je, međutim, da na sjednicama Nadzornog odbora nikada nije bilo disonantnih tonova te da su svi prijedlozi Uprave Karlovačke banke jednoglasno usvajani. Koliko je sjednica godišnje održavano nije znao reći, a zaboravio je i razlog zbog čega je jedan član napustio NO. Nije mogao sa sigurnošću odgovoriti ni na pitanje tko je u njegovo vrijeme bio većinski vlasnik Karlovačke banke.
Sada je pak taj isti čovjek došao na čelo HERA-e, iznimno važne institucije čije odluke utječu na cijene energenata, a samim time i životni standard građana. Gospodina Žambokija pitali smo zašto tijekom javnog natječaja za čelno mjesto HERA-e nije naveo u svom životopisu da je bio predsjednik Nadzornog odbora Karlovačke banke. Njegov odgovor objavit ćemo čim ga dobijemo.
USKOK već istražuje HERA-u
Nije ovdje nevažno podsjetiti i da je Žamboki na čelu HERA-e naslijedio Tomislava Jurekovića kojeg USKOK istražuje zbog teških malverzacija otkrivenih u aferi vjetroelektrane. Naime, sumnja se da je upravo Jureković, na nagovor bivše državne tajnice Josipe Rimac pogodovalo Milenku Bašiću i njegovoj tvrtki C.E.M.P. koja je investitor u vjetroelektranu Krš-Pađene.
USKOK tvrdi da je Josipa Rimac urgirala kod Jurekovića ne bi li HERA izdala Bašiću status povlaštenog proizvođača električne energije. To u stvarnosti znači da bi njegov C.E.M.P. mogao Hrvatskom operatoru tržišta energije (HROTE), državnoj tvrtki koja otkupljuje energiju iz obnovljivih izvora, prodavati struju po cijeni višoj od redovne.
Prema rješenju o provođenju istrage u pitanju je iznos od 94 eura po megavatu koliko bi Bašić mogao fakturirati hrvatskom otkupljivaču. Redovna otkupna cijena iznosi 43 eura po megavatu. Iznos koji je odobren C.E.M.P.-u je, dakle, za 118 posto veći.