HDZ-ova opravdanja zbilja su sirota. Naravno da su mogli službeno reagirati na Tajanijev ispad
Hrvatska može i mora prosvjedovati na sve EU institucije, objašnjavaju bivši diplomati i ambasadori za Telegram
Zbog skandaloznih izjava predsjednika Europskog parlamenta Antonija Tajanija o “talijanskoj Istri” i “talijanskoj Dalmaciji” Vlada Andreja Plenkovića, kako sada stvari stoje, neće službeno reagirati prema europskim institucijama. “Nismo zasad planirali”, kazao je Telegramu glasnogovornik Vlade Marko Milić na pitanje hoće li Banski dvori možda uputiti pismo jednoj od triju EU institucija. Milić poručuje da je poziv premijera Plenkovića Tajaniju bio “najsnažniji oblik reakcije”, snažniji i od eventualnih pisama ili diplomatskih nota.
Plenković je Tajanija nazvao odmah u ponedjeljak, izrazio mu nezadovoljstvo i tražio pojašnjenje. Predsjednik EU parlamenta u međuvremenu je zbog svoje izjave izrazio žaljenje. No, daljnje formalne korake, hrvatska Vlada, čini se, neće poduzimati. Ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić u utorak je pojašnjavala zbog čega, primjerice, Hrvatska neće uputiti prosvjednu notu Italiji. Budući da Tajani nije izabrani dužnosnik Italije, slanje diplomatske note ne bi bilo uobičajena diplomatska praksa, ustvrdila je ministrica.
Možda treba podsjetiti na prosvjedne note koje smo ranije slali. Recimo, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova prosvjedovalo je protiv izložbe u Jasenovcu koju je Srbija postavila u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku povodom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta. Iste godine poslali smo notu i Sloveniji zbog kazni hrvatskim ribarima u Piranskom zaljevu, prije toga zbog bodljikave žice na granici i tako dalje. Zabavan je recimo i primjer Gorana Jandrokovića koji je, dok je bio ministar, poslao prosvjednu notu Švicarskoj zbog Thompsona.
Čemu služi prosvjedna nota?
Prosvjedna nota je jedna vrsta iskaza nezadovoljstva jedne države prema nekom činu ili postupku koji se dogodio u drugoj državi. Ako se jedna država osjeti povrijeđenom, uvrijeđenom ili smatra da su ugroženi interesi i prava njezinih građana, obraća se vladi zemlje koju smatra odgovornom za taj postupak kako bi iskazala svoje nezadovoljstvo, pojašnjavaju iskusni diplomati.
Takvih vrsta pokazivanja nezadovoljstva zadnjih smo se godina nagledali. Prosvjedne note Zagreb najčešće razmjenjuje sa Slovenijom i Srbijom. Sredinom 2000-tih godina sa Slovenijom je ta vrsta diplomatske komunikacije bila toliko učestala da se jedan visokopozicionirani diplomat tada šalio da će, pošalje li Slovenija još jednu notu, Hrvatska moći sastaviti simfoniju.
Pusić: Vlada može i mora prosvjedovati
Pojašnjenje ministrice Pejčinović Burić zbog čega će Vlada ovoga puta “preskočiti” slanje prosvjedne note nije impresioniralo bivšu ministricu vanjskih poslova Vesnu Pusić. “Pa mogu se obratiti Europskoj uniji, zašto bi trebali Italiji? Vlada se može obratiti Europskom parlamentu, Komisiji, Europskom vijeću”, nabraja Pusić koja smatra da država članica EU-a u ovakvom slučaju može i mora protestirati “na sve europske institucije, ako treba”.
Diplomati bliski HDZ-u procjenjuju da je tehnički moguće ići prema talijanskoj vladi, bez obzira na to što Tajani nije izabrani dužnosnik te vlade, ali je pitanje je li to politički svrhovito i što se od toga očekuje. Naš sugovornik blizak vladajućoj stranci podsjeća, međutim, da ni slovenska vlada nije išla izravno prema Rimu, nego su izabrali neke druge kanale komunikacije.
Plenković može to pitanje otvoriti na EU vijeću
Jedan od njih je i uključivanje europske povjerenice Violete Bulc u raspravu. Bulc je članica Europske komisije iz Slovenije koja je preko twittera kritizirala Tajanija. I Hrvatska je, smatraju neslužbeni izvori, mogla uključiti svog povjerenika Nevena Mimicu.
Bivši hrvatski veleposlanik Božo Kovačević ne smatra, međutim, posebno problematičnim to što je Vlada odlučila da neće slati prosvjedne note. “Tajani jest državljanin Italije, ali na tom je skupu nastupio kao predstavnik Europskog parlamenta”, kaže Kovačević. To, međutim, “ne znači da gospodin Plenković ne može to pitanje otvoriti na Europskom vijeću”, predlaže bivši ambasador. To bi značilo da na sljedećem sastanku premijera i predsjednika država članica, Plenković izvijesti svoje kolege o tome što se dogodilo i iskaže nezadovoljstvo Hrvatske takvim postupanjem šefa jedne EU institucije.
Da je ipak moguće bilateralno se obratiti Italiji, odnosno talijanskim institucijama, bez obzira na formalnosti, pokazuje postupak predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. Ona je u utorak pisala Tajaniju, ali i predsjedniku Italije Sergiju Mattarelli. Prema neslužbenim informacijama, oko tog poteza predsjednica se nije koordinirala s Vladom. Vlada, dakle, u tome nije nikako sudjelovala, iako, neslužbeno se doznaje, nemaju ništa protiv predsjedničina poteza.
Ostavku traže Mesić, Kučan, Kosor…
U međuvremenu je, pak, pokrenuta i internetska peticija kojom se od predsjednika Europskog parlamenta traži ostavka. Peticiju su podržali bivši predsjednici Hrvatske i Slovenije, Stjepan Mesić i Milan Kučan, bivša hrvatska premijerka Jadranka Kosor, eurozastupnici Biljana Borzan, Tonino Picula, Davor Škrlec…
Potpisivanje peticije organizirali su slovenski Socijaldemokrati, stranka koja je u susjednoj zemlji dio vladajuće koalicije i čiji je šef Dejan Židan, ujedno i predsjednik tamošnjeg parlamenta, jedan od potpisnika peticije. U njoj se traži “neopoziva ostavka” Tajanija s mjesta predsjednika “iznimno važne institucije Europske unije” te se pozivaju Europsko vijeće (koje čine premijeri i predsjednici država članica EU-a) i Europska komisija da se ograde od njegovih izjava.
Slovenska europarlamentarka Tanja Fajon, čija je stranka, dakle, pokrenula peticiju, kazala je za Telegram da ova akcija nije izravno korodinirana sa slovenskom Vladom, bez obzira na to što su socijaldemokrati dio te Vlade. Peticija je, kako nam je otkrila Fajon, jutros poslana na adrese svih zastupnika Europskog parlamenta s ciljem da je što više njih potpiše i da se tako pojača pritisak na Tajanija.