HDZ-ova Vlada ima vrlo nejasan stav oko gej prava u EU. Zašto?
Vlada se sad nije priključila ni novoj izjavi kojom su strane ambasade podržale LGBT osobe u Mađarskoj
U Budimpešti je ovoga vikenda tisuće ljudi sudjelovalo na 26. Prideu, kako bi podržali prava LGBTQI osoba i izrazili protivljenje politici Vlade Viktora Orbana i kontroverznom zakonu koji zabranjuje prikazivanje i „promicanje“ homoseksualnosti i promjene spola u sadržajima, poput školskog materijala ili TV programa, namijenjima mlađima od 18 godina.
Zbog tog je zakona Orbanovu vlast kritiziralo više od polovice zemalja članice Europske unije – Hrvatska, podsjećamo, nije bila među njima – a Europska komisija odlučila pokrenuti postupak protiv Mađarske, ocjenjujući da propis „sadržava niz ograničavajućih i diskriminirajućih mjera“.
Zajednička izjava potpore
Uoči ovogodišnjeg Pridea u glavnom gradu Mađarske, tridesetak veleposlanstava i instituta objavilo je zajedničku izjavu u znak podrške LGBTQI zajednici i njihovom „pravu na jednakost i nediskriminaciju“.
„Zabrinuti zbog nedavnih zbivanja koja prijete načelu nediskriminacije temeljem seksualne orijentacije ili rodnog identiteta, potičemo korake u svakoj zemlji kako bi se osigurala jednakost i dostojanstvo svih ljudi bez obzira na njihovu seksualnu orijentaciju ili rodni identitet te nagašavamo potrebu da izabrani čelnici i vlade pokažu poštivanje i zaštitu prava LGBTQI+ osoba“, stoji u izjavi.
Među potpisnicima je i 19 članica Europske unije. Ali Hrvatska – sudeći po objavi na Facebook stranici britanske ambasade u Budimpešti – opet nije među njima. Moglo bi se zaključiti da je to očekivano: kao što se Vlada u lipnju nije priključila zajedničkoj izjavi 17 država članica EU o mađarskom zakonu, tako je i sada, očito, ostala po strani.
Otvoreno pismo u Poljskoj
Otvoreno pismo sličnog sadržaja – u kojem je podržano pravo na jednakost, ravnopravnost i nediskriminaciju LGBT osoba – objavljeno je svojedobno i u Poljskoj. Potpisalo ga je 50-ak veleposlanika i predstavnika međunarodnih organizacija, među kojima i ambasadori 21 zemlje članice EU-a.
„Ljudska prava su univerzalna i svi, uključujući LGBTI osobe, imaju pravo na njihovo puno uživanje. To je nešto što bi svi trebali podržati“, pisalo je u otvorenom pismu. Hrvatski veleposlanik u Poljskoj tada je, međutim, bio među potpisnicima.
Otkud različito postupanje?
Za pretpostaviti je da ni u jednom ni u drugom slučaju ambasadori nisu djelovali na svoju ruku. Oni su tamo da zastupaju politiku države, koju sukreira Vlada. Zašto je hrvatska diplomacija postupila tako različito?
Ministarstvu vanjskih i europskih poslova (MVEP) i Vladi obratili smo se s molbom da nam pojasne što se ustvari dogodilo: zašto hrvatski veleposlanik u Budimpešti nije potpisao izjavu koja po sadržaju podsjeća na otvoreno pismo koje je svojedobno podržao ambasador u Varšavi.
Razlike istoka i zapada EU
Nije ovo, doduše, jedina situacija u kojoj se postupci HDZ-ove Vlade i političara, kada su u pitanju LGBT prava u Europi, mogu činiti nedosljednima. Plenkovićeva Vlada je, kako smo spomenuli, u lipnju odbila podržati izjavu 17 članica koje su kritizirale mađarski zakon.
Objašnjavali su to šarolikim razlozima. Ministar Gordan Grlić Radman spominjao je potrebu za dijalogom i jedinstvom među članicama, a premijer Plenković evocirao, među ostalim, razlike između srednje i istočne Europe s jedne, i zapadne Europe s druge strane.
Loš odjek u Bruxellesu?
Franko Dota iz Zagreb Pridea tvrdi da je hrvatsko nepotpisivanje te izjave, „koliko je nama poznato, loše primljeno u Komisiji, među pučanima i u diplomatskim krugovima koji od Hrvatske očekuju da se ponaša u skladu s onime što proklamira, a to su europske vrijednosti“.
Hrvatska, međutim, sasvim sigurno zbog nepriključenja toj izjavi neće trpjeti nikakve konkretne posljedice. „Ako nema posljedica za Varšavu i Budimpeštu, sasvim sigurno neće biti ni za Hrvatsku jer nije potpisala neko pismo“, kaže Dota koji suštinu problema vidi „u pasivnosti Komisije i Vijeća“.
Suzdržani HDZ-ovi zastupnici
Upravo su na to – hitno djelovanje Komisija i država članica – pozvali eurozastupnici kada je mađarski zakon došao na raspravu pred Europski parlament. Možda se moglo pomisliti da će HDZ-ovi eurozastupnici, slijedeći raniji potez HDZ-ove Vlade, glasati izričito protiv osude spornog propisa, ali to se nije dogodilo. Umjesto protiv, bili su suzdržani.
Rezoluciju, kojom se osuđuje postupak Orbanove Vlade, očekivano nisu podržali, ali nisu glasovali niti protiv nje. Iz HDZ-ove delegacije u EU parlamentu za Novi list su pojasnili da je to zato što rezolucija „ulazi u isključivu nadležnost država članica” te da eventualno kršenje temeljnih ugovora utvrđuje Komisija i Sud EU, a ne parlament „na temelju svog političkog suda“.
Bez objašnjenja Ministarstva
Upravo zbog zabrinjavajućeg razvoja događaja u Poljskoj i Mađarskoj, Europski parlament je četiri mjeseca ranije, u ožujku ove godine, cijelu Europsku uniju proglasio prostorom slobode za LGBTIQ osobe. Bio je to, kako smo pisali, simboličan potez, a HDZ-ovi eurozastupnici tu su rezoluciju otvoreno podržali.
Zašto se, pak, sada Hrvatska nije priključila zajedničkoj izjavi kojom su strana veleposlanstva i instituti podržali LGBT zajednicu u Mađarskoj? Hoće li se, možda, priključiti naknadno, kao što je bilo u nekim drugim, sasvim nepovezanim slučajevima? Objašnjenje Vlade i resornog Ministarstva čekamo.