HDZ-ovci su glasali protiv rezolucije EP-a o klimi; smeta im u njoj riječ 'kriza', radije bi da piše 'hitnost'

Europskim pučanima, a time i HDZ-u, zasmetalo je korištenje riječi emergency - misle da je prikladnije urgency

FOTO: Vjekoslav Skledar

Europski parlament danas je proglasio stanje klimatske krize u Europi i svijetu. Rezoluciju, koja prije svega ima simbolično značenje – donesena je uoči konferencije UN-a o klimi u Madridu – podržalo je 429 eurozastupnika, 225 je bilo protiv, a 19 suzdržanih.

Među onima koji su glasovali protiv bilo je i troje zastupnika HDZ-a. Karlo Ressler, Tomislav Sokol i Željana Zovko, prema izvješću samog parlamenta, nisu podržali kratku rezoluciju u kojoj se proglašava „klimatsku i okolišnu krizu” te poziva Europsku komisiju i države članice da poduzmu „odgovarajuće mjere”.

EPP podijeljen oko rezolucije

HDZ-ovi zastupnici ovoga puta nisu bili protiv glavne struje u Europskoj pučkoj stranci. Isti podaci pokazuju da je veći broj EPP-ovaca glasovalo protiv, nego što ih je bilo za rezoluciju. Prema tumačenjima izvora iz krugova pučana, razlog je pojam kriza, odnosno engleski pojam „emergency”. Htjeli su da se umjesto toga koristi pojam „urgency” – hitnost.

Na sastanku grupacije, tvrdi naš izvor, vodila se rasprava oko tih pojmova, ali EPP nije bio složan što se pokazalo i na današnjem glasovanju. Prema izvješću parlamenta, primjerice, HDZ-ova Dubravka Šuica glasovala je za.

HDZ za hitnost umjesto krize

Pokušali smo kontaktirati svo troje HDZ-ovih eurozastupnika. Javio nam se Tomislav Sokol, potvrdivši da je bio protiv. „Klimatske promjene važno su pitanje i zalažemo se za borbu protiv opasnosti koje iz toga proizlaze. EPP nije podržao tekst rezolucije jer nije usvojen naš amandman da se umjesto kriza, koristi izraz hitnost, koji bolje opisuje trenutno stanje”, poručio nam je sms-om Sokol.

Karlo Ressler pak, tvrdi da su za EPP “klimatske promjene važno pitanje kojem je potrebno pristupiti ozbiljno i odgovorno” i da je sadržaj politike pučana prema toj temi najbolje obrazložen u posebnoj rezoluciji koju su usvojili na Kongresu EPP-a u Zagrebu. “Nismo podržali današnju rezoluciju EP-a zbog nedostatka volje za kompromisima kod pregovara kako bi se postavili ambiciozni, ali i izvedivi ciljevi klimatske politike”, poručuje Ressler.

Drugu rezoluciju, o stajalištu Europske unije za predstojeći sastanak o klimatskim promjenama u Madridu, dvoje HDZ-ovih zastupnika, Ressler i Šuica su podržali. Ostali nisu glasovali. U toj rezoluciji parlament je pozvao EU da na UN-ovoj konferenciji iznese strategiju o što skorijem postizanju klimatske neutralnosti i zatražio da nova predsjednica Europske komisije u Europski zeleni plan uključi 55-postotni cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova do 2030. godine.

Šuica i Istanbulska konvencija

Neočekivana situacija desila se, pak, pri glasovanju o rezoluciji kojom su eurozastupnici pozvali Europsku uniju da pristupi Istanbulskoj konvenciji i da je sve države članice EU-a ratificiraju. Dubravka Šuica, buduća potpredsjednica Komisije za demokraciju i demografiju, bila je, čini se – suzdržana. Ressler i Šuica navedeni su u izvješću među suzdržanima.

 

Ta je konvencija u Hrvatskoj ratificirana uz vrlo velike otpore unutar HDZ-a. Dubravka Šuica pritom se nije protivila ratifikaciji, a time se pohvalila i na nedavnom saslušanju u EU parlamentu, prije imenovanja za potpredsjednicu Komisije. Tada je naglasila da se zalagala za ratifikaciju konvencije, unatoč tome što je zbog toga „izgubila dio konzervativnih birača”. Telegram je pokušao danas kontaktirati gospođu Šuicu, ali nažalost nismo uspjeli.

HDZ-u je rezolucija ‘ideologizirana’

Dobili smo, međutim, obrazloženje HDZ-ove delegacije u Europskom parlamentu. „Glavni cilj Rezolucije i Konvencije je borba protiv nasilja nad ženama – cilj koji svi dijelimo. Istodobno, tekst Rezolucije je ideologiziran i ne sadrži potrebna objašnjenja koja bi jasno odbila pokušaje uvođenja rodne ideologije u pravne i obrazovne sustave država članica, a koja su bila razlog usvajanja posebne interpretativne izjave Republike Hrvatske”, tvrde iz HDZ-ove delegacije.

Sporno im je i široko pristupanje EU Istanbulskoj konvenciji na koje rezolucija poziva jer smatraju da bi to bilo protivno načelu da države članice zadržavaju nadležnosti koje temeljnim europskim ugovorom nisu dodijeljene Uniji. Odredbe rezolucije, tvrde još u HDZ-ovoj delegaciji, mogu se tumačiti i na način da „negiraju pravo na priziv savjesti koje je u Republici Hrvatskoj zaštićeno”. Zbog svega toga su, kažu, rezervirani prema ovakvom tekstu rezolucije.