HDZ pokreće promjene Ustava kako bi se uredilo pitanje referenduma. Zbilja, što bi moglo poći krivo?

Nakon dva čudesno zaustavljena referenduma u zadnje četiri godine, HDZ baš ne ulijeva povjerenje

Iako je svima jasno da su aktualni referendumski paragrafi recept za kaos, kad HDZ priča o uređivanju referenduma, sve crvene lampice upozorenja moraju svijetliti na najjače. I pritom treptati, da bude još dramatičnije

Da bi ih se razumjelo, stvari uvijek valja pokušati prikazati u široj slici. Evo, recimo, HDZ-ova inicijativa za promjenom Ustava kojom bi se pokušalo urediti referendumski proces u Hrvatskoj. Malo tko se neće već na prvu složiti oko toga da je sadašnji referendumski postupak u Hrvatskoj bizaran i nedovoljno definiran. Za izmjenu temeljnog dokumenta države, dakle Ustava, po sadašnjim odredbama je dovoljan jedan jedini glasač na referendumu.

Nije nemoguće referendumskim odlukama smanjivati prava raznih manjina. Broj potpisa za referendumsku inicijativu je neobično visok, a činjenica da Ustavni sud tek nakon provedene inicijative ocjenjuje ustavnost referendumskog pitanja nepraktična i politički prezapaljiva…

HDZ je, po pitanju referenduma, duboko kompromitiran

Uglavnom, priča oko referenduma koji se raspisuju na zahtjev deset posto birača već godinama vapi za ozbiljnim zakonskim i ustavnim uređenjem. Stoga bi, gledano u užoj perspektivi, inicijativu HDZ-a o promjenama Ustava valjalo gotovo bezrezervno pozdraviti.

Ima, međutim, i šira perspektiva. HDZ je, naime, što se tiče referenduma, duboko kompromitirana stranka. Prije četiri godine su, u prilično netransparentnoj proceduri, izbrojali glasove za referendumsku inicijativu “Narod odlučuje”. Priču s prebrojavanjem su tad vodili državna tajnica u ministarstvu uprave Josipa Rimac i resorni ministar Lovro Kuščević. Oboje su danas na USKOK-ovim optužnicama zbog korupcijskih afera.

Crvene lampice imaju tulum

Ove godine je potpisa za referendum bilo dovoljno. Od dva pitanja se činilo da bi ono o promjeni Ustava, kako bi se pandemiju uvrstilo u razloge za dvotrećinsku većinu u Saboru kod donošenja odluka o smanjivanju ljudskih prava, moglo lakše proći test ustavnosti. Na zadovoljstvo HDZ-a, nije prošlo. Uz rijetko bizarno objašnjenje Ustavnog suda, da građani zapravo nisu znali što potpisuju kad su tražili referendum.

Ukratko, kad HDZ priča o uređivanju referenduma, sve crvene lampice upozorenja moraju svijetliti na najjače. I pritom treptati, da bude još dramatičnije. Tako jednostavno stoje stvari sa strankom Andreja Plenkovića i referendumima kao takvima, bez obzira što je svima već godinama jasno da su aktualni referendumski paragrafi recept za kaos.

Most je već sad dobitnik priče o ustavnim promjenama

Da bi se promijenio Ustav u Saboru, potrebna je dvotrećinska većina glasova, dakle 101 zastupnik. Kako ih HDZ-ova koalicija ima 77, jasno je da im za ovo treba solidna suradnja opozicije, stoga se upravo ulazi u pregovore na kojima je Most već odbio na njima sudjelovati nazvavši HDZ-ovu ponudu za promjenom Ustava – nemoralnom.

Ponašanje stranke Bože Petrova je savršeno logično. Bilo kakav spomen referenduma u situaciji kad 400 tisuća ljudi koji su potpisali njihovu referendumsku inicijativu još uvijek dobro pamti kako ih je HDZ, uz asistenciju Ustavnog suda, napravio budalama (i to – doslovno), Mostu može samo politički koristiti. Pogotovo kad se HDZ pokušava predstaviti kao onaj koji kani uvoditi reda. Iako je, dakle, priča o ustavnim promjenama tek krenula, potpuno je već sad jasno da je njen jasni politički dobitnik Most. Što ne znači, opet, da bi putem bojkota pregovora trebao krenuti i ostatak oporbe.

I sam narodni referendum ušao u Ustav naknadnim zahtjevom HSP-a

Naime, svako otvaranje Ustava je prilika da stranke čiji su glasovi nužni u ovaj ključni dokument ubace neke vlastite političke prioritete. Ljevica već govori o pravu žene na izbor i zabrani referendumskog smanjivanja prava bilo kakvih manjina.

Uostalom, i sama mogućnost referenduma na zahtjev deset posto birača je ušla u Ustav na isti način – inicijativom Hrvatske stranke prava kod promjena Ustava 2000. godine. Tadašnja Vlada lijevog centra je trebala njihove glasove za promjenu političkog sustava iz polupredsjedničkog u parlamentarni.

Koji je motiv HDZ-a?

S obzirom na to da se HDZ po prvim reakcijama krajnje nevoljko postavlja prema mogućnosti da se bilo koje drugo pitanje u Ustava dira, osim referendumskih promjena koje oni predlažu, otvara se pitanje – motiva. Ako se, je li, kao premisa uzme da motiv HDZ-a za predstavljanje promjena Ustava nije bio pokušaj osnaživanja političke pozicije Mosta.

Promjena Ustava je, naime, zbog većine koju zahtijeva, jedan od najsloženijih političkih zahvata u demokratskom parlamentarnom sustavu. Unaprijed ograničivati mogućnost pregovora o svim drugim temama osim one koju predlažeš, ako se ne radi tek o pregovaračkoj taktici, pucanj je u vlastite noge. Rafalnom paljbom.

Ne bude li ozbiljnih pregovora, sve ovo je samo – dimna zavjesa

Ukoliko ti je, naravno, doista stalo da se prihvati ono što predlažeš; u ovom slučaju, ukoliko je HDZ-u doista stalo da se u Ustavu doradi i uredi pitanje referenduma. Kad se otvara Ustav, jednostavno, cijeli je dokument uvijek na stolu, a sve ostalo je stvar pregovora.

Osim u slučaju da se radi o političkoj dimnoj zavjesi. O pokušaju da se – još jednom, jer je to već rutinska taktika Andreja Plenkovića i njegovih – hrvatskoj javnosti prikaže kako je s jedne strane mudra, odgovorna i radišna vlast koja radi na boljitku države i društva. A s druge, eto, neodgovorni populisti, destruktivci i sitnež.