Priča o mega pljački Ine neće tako lako nestati u sumraku koji vrlo brzo proguta većinu korupcijskih afera posljednjih godina. Taktika vladajuće stranke o tome da se politička šteta lokalizira na nekoliko ionako pohapšenih članova HDZ-a, te prekrije smjenama u vodstvu Ine i kompromitirane HERA-e, te paketom za pomoć građanima u energetskoj krizi baš i nije uspjela.
Naime, iako su mađarski članovi uprave Ine dali ostavke poslije poziva premijera Andreja Plenkovića, šutnja i odbijanje odlaska troje hrvatskih članova Uprave – onih koje je postavila hrvatska Vlada – vruć su šamar na licu premijera. Ne samo da je drsko odbijanje davanja zatražene ostavke narušavanje političkog i inog autoriteta predsjednika Vlade, nego se medijska pozornost i dalje drži na Ini, na HDZ-ovim kadrovima, na pohlepi za otpremninama (kojih nema ako se podnesu ostavke) i na, uostalom, cijeloj aferi.
Eksplozivna tema, eksplozivni članovi
A dodatno svjetlo, to jest reflektor, za priču o pljački Ine uskoro kani upaliti i saborska oporba. Naime, za vjerojatno desetak dana Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije (u narodu poznatije kao Antikorupcijsko vijeće) kani krenuti s javnim saslušavanjem sadašnjih i bivših članova Uprave i Nadzornog odbora Ine.
Saslušanja, pritom, sasvim sigurno neće biti dosadna. Ne samo zbog eksplozivne teme – Antikorupcijsko vijeće vodi Nikola Grmoja, a iz oporbe u radu tog tijela sudjeluju Dalija Orešković i Mirela Ahmetović.
Bezvlašće, bukači i procedura
HDZ-u je ta priča toliko nezgodna da je, kroz potpredsjednika Vijeća Damira Habijana pokušava – zaustaviti. Naime, Habijan tvrdi prema Odluci o osnivanju Antikorupcijsko vijeće uopće nema ovlast pozivati ljude na saslušanje. “U HDZ-u nitko nema problem da se netko čuje, ja samo govorim o proceduri i onome što piše u odluci o osnivanju”, kaže Habijan izražavajući bojazan da “prelazimo u bezvlašće, što forsiraju ovi bukači”.
Nimalo iznenađujuće, Habijan i HDZ po svemu sudeći nisu u pravu. U Odluci o osnivanju Antikorupcijskog vijeća, doduše, doista se ne spominje ovlast o pozivanju ljudi na saslušanje. No, to je zbog toga što se radi o općenitom dokumentu, u kojem se navode zadaće tog tijela, poput nadziranja i praćenja provedbe Nacionalnog programa suzbijanja korupcije.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Saslušanja – redovna praksa
Kako to tijelo obavlja svoje zadaće razrađuje se u Poslovniku Antikorupcijskog vijeća. U njemu jasno piše da u radu sjednice mogu sudjelovati, bez prava odlučivanja, predstavnici državnih tijela, udruga, institucija, te drugi djelatnici koji su “na sjednicu pozvani radi iznošenja mišljenja o određenom pitanju ili podnošenja izvješća” (članak 15.).
Uostalom, javno saslušavanje pred Antikorupcijskim vijećem je već višegodišnja praksa. Primjerice, u svibnju 2019. godine, dok je to tijelo još vodio Željko Jovanović iz SDP-a, saslušan je diplomat Damir Sabljak. Dvije godine kasnije o svom slučaju je govorila liječnica Dijana Zadravec, a u svibnju ove godine je saslušana glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek.
Ina je core-bussines Vijeća
Štoviše, poslovanje Ine je zapravo dio core-businessa ovog saborskog tijela. Naime, glavna zadaća Antikorupcijskog vijeća je nadziranje provedbe Strategije sprječavanja korupcije za razdoblje 2021.-2030.
Članak se nastavlja ispod oglasa
U tom dokumentu stoji kako je jedan od njegovih ciljeva provođenje “kontinuiranog unaprjeđenja sustava izvještavanja o financijama te daljnje unaprjeđenje postupaka izbora kandidata za članove nadzornih odbora i uprava trgovačkih društava i pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku”. Ina je, odlukom Vlade i potpisom premijera Andreja Plenkovića – na popisu pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.
Planira li HDZ miniranje sjednice?
Bez obzira na sve to, nije posve isključeno da bi HDZ mogao pokušati minirati planirana saslušanja oko pljačke Ine. Prilično je izgledno da bi ministri i aktualni članovi uprave i nadzornog odbora Ine mogli ignorirati pozive Vijeća, iako bi to predstavljalo ciničan akt nepoštivanja najvišeg zakonodavnog tijela u zemlji.
No, Grmoji i ostalima će se vjerojatno odazvati neki bivši članovi Ininih upravljačkih tijela čija svjedočenja teško da bi mogla biti melem za uši stranci na vlasti. Stoga ne treba isključiti mogućnost da se Habijanove jadikovke oko bezvlašća i bukača pretvore u konkretnu saborsku akciju kojom bi se nastojalo protumačiti da ipak – nakon svih ovih godina – Antikorupcijsko vijeće ne smije održavati saslušanja.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Grmoja i ekipa mogu i ‘unplugged’
Jer, zašto ne – HDZ u Saboru ima većinu, pa kad je Ustavni sud mogao proglasiti Mostov referendum neustavnim jer, kao, građani nisu znali za što daju potpise – mogu i vladajući u parlamentu promijeniti dosadašnju praksu i “isključiti struju” Grmoji i ekipi. Međutim, problem je u tome što oni mogu nastupiti i – “unplugged”.
Sjednicu Vijeća mogu održati i s onima koji žele na nju doći, a Poslovnik im čak daje mogućnost da je održe izvan Sabora. Javnost bi, uostalom, s još većim interesom pratila saslušanje o Ini koje je HDZ pokušao zabraniti, bez obzira gdje i u kojem se formatu točno održalo. Priča o Ini se, dakle, nastavlja i nije isključeno da će biti jedna od glavnih predizbornih tema, bez obzira što je sljedeći izlazak na birališta tek 2024. godine.
Članak se nastavlja ispod oglasa
HDZ pokušava stopirati Antikorupcijsko vijeće da ispituje o pljački Ine, ovi se ne daju. Bit će veselo
Iako Antikorupcijsko vijeće godinama održava saslušanja, HDZ sad tvrdi da na to nemaju pravo
Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije uskoro kani krenuti s javnim saslušavanjem sadašnjih i bivših članova Uprave i Nadzornog odbora Ine. Iz HDZ-a spominju propise, bezvlašće i bukače. Propisi i praksa su, međutim, ovaj put na strani oporbe
Priča o mega pljački Ine neće tako lako nestati u sumraku koji vrlo brzo proguta većinu korupcijskih afera posljednjih godina. Taktika vladajuće stranke o tome da se politička šteta lokalizira na nekoliko ionako pohapšenih članova HDZ-a, te prekrije smjenama u vodstvu Ine i kompromitirane HERA-e, te paketom za pomoć građanima u energetskoj krizi baš i nije uspjela.
Naime, iako su mađarski članovi uprave Ine dali ostavke poslije poziva premijera Andreja Plenkovića, šutnja i odbijanje odlaska troje hrvatskih članova Uprave – onih koje je postavila hrvatska Vlada – vruć su šamar na licu premijera. Ne samo da je drsko odbijanje davanja zatražene ostavke narušavanje političkog i inog autoriteta predsjednika Vlade, nego se medijska pozornost i dalje drži na Ini, na HDZ-ovim kadrovima, na pohlepi za otpremninama (kojih nema ako se podnesu ostavke) i na, uostalom, cijeloj aferi.
Eksplozivna tema, eksplozivni članovi
A dodatno svjetlo, to jest reflektor, za priču o pljački Ine uskoro kani upaliti i saborska oporba. Naime, za vjerojatno desetak dana Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije (u narodu poznatije kao Antikorupcijsko vijeće) kani krenuti s javnim saslušavanjem sadašnjih i bivših članova Uprave i Nadzornog odbora Ine.
Saslušanja, pritom, sasvim sigurno neće biti dosadna. Ne samo zbog eksplozivne teme – Antikorupcijsko vijeće vodi Nikola Grmoja, a iz oporbe u radu tog tijela sudjeluju Dalija Orešković i Mirela Ahmetović.
Bezvlašće, bukači i procedura
HDZ-u je ta priča toliko nezgodna da je, kroz potpredsjednika Vijeća Damira Habijana pokušava – zaustaviti. Naime, Habijan tvrdi prema Odluci o osnivanju Antikorupcijsko vijeće uopće nema ovlast pozivati ljude na saslušanje. “U HDZ-u nitko nema problem da se netko čuje, ja samo govorim o proceduri i onome što piše u odluci o osnivanju”, kaže Habijan izražavajući bojazan da “prelazimo u bezvlašće, što forsiraju ovi bukači”.
Nimalo iznenađujuće, Habijan i HDZ po svemu sudeći nisu u pravu. U Odluci o osnivanju Antikorupcijskog vijeća, doduše, doista se ne spominje ovlast o pozivanju ljudi na saslušanje. No, to je zbog toga što se radi o općenitom dokumentu, u kojem se navode zadaće tog tijela, poput nadziranja i praćenja provedbe Nacionalnog programa suzbijanja korupcije.
Saslušanja – redovna praksa
Kako to tijelo obavlja svoje zadaće razrađuje se u Poslovniku Antikorupcijskog vijeća. U njemu jasno piše da u radu sjednice mogu sudjelovati, bez prava odlučivanja, predstavnici državnih tijela, udruga, institucija, te drugi djelatnici koji su “na sjednicu pozvani radi iznošenja mišljenja o određenom pitanju ili podnošenja izvješća” (članak 15.).
Uostalom, javno saslušavanje pred Antikorupcijskim vijećem je već višegodišnja praksa. Primjerice, u svibnju 2019. godine, dok je to tijelo još vodio Željko Jovanović iz SDP-a, saslušan je diplomat Damir Sabljak. Dvije godine kasnije o svom slučaju je govorila liječnica Dijana Zadravec, a u svibnju ove godine je saslušana glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek.
Ina je core-bussines Vijeća
Štoviše, poslovanje Ine je zapravo dio core-businessa ovog saborskog tijela. Naime, glavna zadaća Antikorupcijskog vijeća je nadziranje provedbe Strategije sprječavanja korupcije za razdoblje 2021.-2030.
U tom dokumentu stoji kako je jedan od njegovih ciljeva provođenje “kontinuiranog unaprjeđenja sustava izvještavanja o financijama te daljnje unaprjeđenje postupaka izbora kandidata za članove nadzornih odbora i uprava trgovačkih društava i pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku”. Ina je, odlukom Vlade i potpisom premijera Andreja Plenkovića – na popisu pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.
Planira li HDZ miniranje sjednice?
Bez obzira na sve to, nije posve isključeno da bi HDZ mogao pokušati minirati planirana saslušanja oko pljačke Ine. Prilično je izgledno da bi ministri i aktualni članovi uprave i nadzornog odbora Ine mogli ignorirati pozive Vijeća, iako bi to predstavljalo ciničan akt nepoštivanja najvišeg zakonodavnog tijela u zemlji.
No, Grmoji i ostalima će se vjerojatno odazvati neki bivši članovi Ininih upravljačkih tijela čija svjedočenja teško da bi mogla biti melem za uši stranci na vlasti. Stoga ne treba isključiti mogućnost da se Habijanove jadikovke oko bezvlašća i bukača pretvore u konkretnu saborsku akciju kojom bi se nastojalo protumačiti da ipak – nakon svih ovih godina – Antikorupcijsko vijeće ne smije održavati saslušanja.
Grmoja i ekipa mogu i ‘unplugged’
Jer, zašto ne – HDZ u Saboru ima većinu, pa kad je Ustavni sud mogao proglasiti Mostov referendum neustavnim jer, kao, građani nisu znali za što daju potpise – mogu i vladajući u parlamentu promijeniti dosadašnju praksu i “isključiti struju” Grmoji i ekipi. Međutim, problem je u tome što oni mogu nastupiti i – “unplugged”.
Sjednicu Vijeća mogu održati i s onima koji žele na nju doći, a Poslovnik im čak daje mogućnost da je održe izvan Sabora. Javnost bi, uostalom, s još većim interesom pratila saslušanje o Ini koje je HDZ pokušao zabraniti, bez obzira gdje i u kojem se formatu točno održalo. Priča o Ini se, dakle, nastavlja i nije isključeno da će biti jedna od glavnih predizbornih tema, bez obzira što je sljedeći izlazak na birališta tek 2024. godine.