Škrgut zubi je u ovakvim slučajevima uvijek neizbježan. Povećanje plaća državnim dužnosnicima u vrijeme kad tri četvrtine građana misli da zemlja ide u krivom smjeru izazvat će bijes. Bez obzira na to koliko razlozi povišice bili (ne)opravdani. Nadalje, aktualno povećanje plaća državnim dužnosnicima koje Vlada predlaže, a Sabor će izglasati, događa se u vrlo osjetljivom ekonomskom trenutku.
Miris recesije sve je jači, a poskupljenja robe široke potrošnje višestruko su viša od službene stope inflacije od 13,2 posto. Nesigurnost se uvlači u sve šire slojeve društva, kao da je opet 2009. godina kad je svjetska recesija Hrvatsku bacila na koljena. U takvoj situaciji dizanje plaća državnim dužnosnicima – kakvi god bili razlozi – politički je ludo riskantan i gotovo izvjesno pogrešan potez.
Ustavni suci iznad ostalih
Jedna stvar u Vladinom prijedlogu izmjena Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, međutim, posebno je neobična. Ustavni suci i sutkinje, naime, njime se po koeficijentima na osnovu kojih se izračunava visina plaće – uzdižu iznad svih ostalih državnih dužnosnika.
Ne radi se, pritom, o samo tako zanemarivim svotama. Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović će na svojih skoro 28 tisuća kuna neto mjesečne plaće dobiti povišicu od oko tri tisuće kuna, dok će, primjerice, predsjednik Republike Zoran Milanović imati plaću višu za cca 1800, a Andrej Plenković 1500 kuna. Posljedica je to značajnog povećanja (u odnosu na plaće ostalih državnih dužnosnika) koeficijenta za izračun plaće predsjedniku i ostalim članovima Ustavnog suda.
Šeparovićev koeficijent – “eksplodirao”
Naime, do sadašnjeg prijedloga izmjene zakona najviši koeficijent za izračun plaće imao je predsjednik Republike – 9,3. Ispod njega bili su, poravnati, predsjednik Ustavnog suda, te predsjednici Vlade i Sabora sa 7,86. Kako se sad mijenja osnovica plaće, visina koeficijenata nije direktno usporediva s dosadašnjima. No, jest njihov omjer – a tu su ustavni suci značajno profitirali.
Predsjednik Republike više nije dužnosnik s najvećim koeficijentom za izračun plaće u zemlji. Zoranu Milanoviću (i onima koji će na Pantovčak nakon njega) plaća će se izračunavati po koeficijentu 5,76. Predsjedniku Ustavnog suda, koji je trenutno poravnat s Andrejem Plenkovićem i Gordanom Jandrokovićem, predloženi koeficijent je 5,89. Predsjednik Vlade i Sabora će ubuduće biti daleko iza, na 4,87.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Kategorija za sebe
Tako će Plenković i Jandroković imati značajno manju plaću i od zamjenice predsjednika Ustavnog suda Snježane Bagić čiji će koeficijent ubuduće biti 5,36 iako je dosad bio znatno manji od prvih osoba izvršne i zakonodavne vlasti. Ostali članovi Ustavnog suda, koji su dosad po koeficijentu bili izjednačeni s ministrima u Vladi, doći će na koračić do primanja kakva imaju predsjednik Vlade i Sabora. Njihov će budući koeficijent biti 4,82. Ministri u Vladi, pak, ostat će daleko iza ustavnih sudaca s koeficijentom 3,98.
Ukratko, Vlada s ovim prijedlogom ustavne suce stavlja iznad svih ostalih državnih dužnosnika, s kojima su dosad, barem po koeficijentima za izračun plaća bili otprilike u istoj kategoriji. Sad su, pak, kategorija za sebe, što će im mjesečno na plaćama donijeti dodatnih par tisuća kuna mjesečno.
Odluke i nelagoda
Motivi za ovakvo izdvajanje ustavnih sudaca iz platnog razreda ostalih državnih dužnosnika zasad nisu poznati. Kontekst u kojem se, međutim, ovo događa, prilično je – nelagodan. I ne radi se samo o ekonomskoj nestabilnosti i prijetećoj recesiji.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Naime, Ustavni sud je od početka pandemije donio cijeli niz važnih odluka koje su sve, gotovo bez izuzetka (proglašavanje neradne nedjelje neustavnom se dogodilo davno nakon što je Vlada od te “epidemiološke” mjere odustala) išle u korist Vladi Andreja Plenkovića. Pogotovo je bila bizarna posljednja, kojom je Ustavni sud, uz izdvojena mišljenja, zabranio Mostov referendum o izmjeni Ustava, konstatirajući kako građani koji su potpisivali referendumsku inicijativu nisu znali što potpisuju.
Sukob tek počinje
Politički je nabijen bio i izbor predsjednika Vrhovnog suda, gdje su se oko procedure posvađali predsjednik Republike i Vlada. Ustavni sud je, nimalo iznenađujuće, stao na stranu Vlade zaključivši kako je procedura izbora predsjednika Vrhovnog suda, koja uključuje, zapravo, natjecanje kandidata na unaprijed namještenom javnom pozivu, ustavna.
A stvari kao da tek postaju ozbiljne. Naime, sukob oko ovlasti predsjednika Republike i Vlade postaju sve dramatičniji, što se vidi i u posljednjoj, izrazito naelektriziranoj raspravi oko obuke ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj. Donese li se takva odluka u Saboru, lako je moguće da će o njoj na kraju odlučivati Ustavni sud.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Radioaktivan božićni poklon
Također, Vlada je još ovog ljeta najavljivala da sprema izmjene obrambenih zakona. Predložene izmjene išle bi u smjeru dodatnih zakonskih ograničavanja ustavnih ovlasti predsjednika Republike što bi stalni sukob Pantovčaka i Banskih dvora moglo pretvoriti u politički nuklearni rat.
Možda je dojam pogrešan, ali Vladino darežljivo i neobično povećanje koeficijenata ustavnim sucima u ovakvim okolnostima ne doima se baš poput nevinog božićnog poklona. Nego više kao – artiljerijska priprema terena.
Članak se nastavlja ispod oglasa
HDZ daje ogromne povišice ustavnim sucima, Šeparović će imati bitno više od premijera i predsjednika RH. Zašto?
Ustavni suci postaju najplaćeniji državni dužnosnici taman pred gadne političke sukobe o kojima bi mogli odlučivati
Kontekst u kojem se ovo događa, prilično je nelagodan. I ne radi se samo o ekonomskoj nestabilnosti i prijetećoj recesiji
Škrgut zubi je u ovakvim slučajevima uvijek neizbježan. Povećanje plaća državnim dužnosnicima u vrijeme kad tri četvrtine građana misli da zemlja ide u krivom smjeru izazvat će bijes. Bez obzira na to koliko razlozi povišice bili (ne)opravdani. Nadalje, aktualno povećanje plaća državnim dužnosnicima koje Vlada predlaže, a Sabor će izglasati, događa se u vrlo osjetljivom ekonomskom trenutku.
Miris recesije sve je jači, a poskupljenja robe široke potrošnje višestruko su viša od službene stope inflacije od 13,2 posto. Nesigurnost se uvlači u sve šire slojeve društva, kao da je opet 2009. godina kad je svjetska recesija Hrvatsku bacila na koljena. U takvoj situaciji dizanje plaća državnim dužnosnicima – kakvi god bili razlozi – politički je ludo riskantan i gotovo izvjesno pogrešan potez.
Ustavni suci iznad ostalih
Jedna stvar u Vladinom prijedlogu izmjena Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, međutim, posebno je neobična. Ustavni suci i sutkinje, naime, njime se po koeficijentima na osnovu kojih se izračunava visina plaće – uzdižu iznad svih ostalih državnih dužnosnika.
Ne radi se, pritom, o samo tako zanemarivim svotama. Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović će na svojih skoro 28 tisuća kuna neto mjesečne plaće dobiti povišicu od oko tri tisuće kuna, dok će, primjerice, predsjednik Republike Zoran Milanović imati plaću višu za cca 1800, a Andrej Plenković 1500 kuna. Posljedica je to značajnog povećanja (u odnosu na plaće ostalih državnih dužnosnika) koeficijenta za izračun plaće predsjedniku i ostalim članovima Ustavnog suda.
Šeparovićev koeficijent – “eksplodirao”
Naime, do sadašnjeg prijedloga izmjene zakona najviši koeficijent za izračun plaće imao je predsjednik Republike – 9,3. Ispod njega bili su, poravnati, predsjednik Ustavnog suda, te predsjednici Vlade i Sabora sa 7,86. Kako se sad mijenja osnovica plaće, visina koeficijenata nije direktno usporediva s dosadašnjima. No, jest njihov omjer – a tu su ustavni suci značajno profitirali.
Predsjednik Republike više nije dužnosnik s najvećim koeficijentom za izračun plaće u zemlji. Zoranu Milanoviću (i onima koji će na Pantovčak nakon njega) plaća će se izračunavati po koeficijentu 5,76. Predsjedniku Ustavnog suda, koji je trenutno poravnat s Andrejem Plenkovićem i Gordanom Jandrokovićem, predloženi koeficijent je 5,89. Predsjednik Vlade i Sabora će ubuduće biti daleko iza, na 4,87.
Kategorija za sebe
Tako će Plenković i Jandroković imati značajno manju plaću i od zamjenice predsjednika Ustavnog suda Snježane Bagić čiji će koeficijent ubuduće biti 5,36 iako je dosad bio znatno manji od prvih osoba izvršne i zakonodavne vlasti. Ostali članovi Ustavnog suda, koji su dosad po koeficijentu bili izjednačeni s ministrima u Vladi, doći će na koračić do primanja kakva imaju predsjednik Vlade i Sabora. Njihov će budući koeficijent biti 4,82. Ministri u Vladi, pak, ostat će daleko iza ustavnih sudaca s koeficijentom 3,98.
Ukratko, Vlada s ovim prijedlogom ustavne suce stavlja iznad svih ostalih državnih dužnosnika, s kojima su dosad, barem po koeficijentima za izračun plaća bili otprilike u istoj kategoriji. Sad su, pak, kategorija za sebe, što će im mjesečno na plaćama donijeti dodatnih par tisuća kuna mjesečno.
Odluke i nelagoda
Motivi za ovakvo izdvajanje ustavnih sudaca iz platnog razreda ostalih državnih dužnosnika zasad nisu poznati. Kontekst u kojem se, međutim, ovo događa, prilično je – nelagodan. I ne radi se samo o ekonomskoj nestabilnosti i prijetećoj recesiji.
Naime, Ustavni sud je od početka pandemije donio cijeli niz važnih odluka koje su sve, gotovo bez izuzetka (proglašavanje neradne nedjelje neustavnom se dogodilo davno nakon što je Vlada od te “epidemiološke” mjere odustala) išle u korist Vladi Andreja Plenkovića. Pogotovo je bila bizarna posljednja, kojom je Ustavni sud, uz izdvojena mišljenja, zabranio Mostov referendum o izmjeni Ustava, konstatirajući kako građani koji su potpisivali referendumsku inicijativu nisu znali što potpisuju.
Sukob tek počinje
Politički je nabijen bio i izbor predsjednika Vrhovnog suda, gdje su se oko procedure posvađali predsjednik Republike i Vlada. Ustavni sud je, nimalo iznenađujuće, stao na stranu Vlade zaključivši kako je procedura izbora predsjednika Vrhovnog suda, koja uključuje, zapravo, natjecanje kandidata na unaprijed namještenom javnom pozivu, ustavna.
A stvari kao da tek postaju ozbiljne. Naime, sukob oko ovlasti predsjednika Republike i Vlade postaju sve dramatičniji, što se vidi i u posljednjoj, izrazito naelektriziranoj raspravi oko obuke ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj. Donese li se takva odluka u Saboru, lako je moguće da će o njoj na kraju odlučivati Ustavni sud.
Radioaktivan božićni poklon
Također, Vlada je još ovog ljeta najavljivala da sprema izmjene obrambenih zakona. Predložene izmjene išle bi u smjeru dodatnih zakonskih ograničavanja ustavnih ovlasti predsjednika Republike što bi stalni sukob Pantovčaka i Banskih dvora moglo pretvoriti u politički nuklearni rat.
Možda je dojam pogrešan, ali Vladino darežljivo i neobično povećanje koeficijenata ustavnim sucima u ovakvim okolnostima ne doima se baš poput nevinog božićnog poklona. Nego više kao – artiljerijska priprema terena.