HDZ želi da Dan državnosti bude 30. svibnja, a tog dana 1990. vjerovali su da će Jugoslavija opstati još barem četiri godine
Na sjednici Sabora 30. svibnja 1990. odabrani su delegati koji su iduće 4 godine trebali provesti u Beogradu
Andrej Plenković je u zadnjim danima kampanje za izbore za Europski parlament spomenuo vraćanje Dana državnosti na 30. svibnja. Iz HDZ-a takve namjere argumentirali su tvrdnjama da je taj datum narodu bliži od 25. lipnja, na koji je Dan državnosti 2001. godine pomaknula vlada Ivice Račana. Vraćanje Dana državnosti na 30. svibnja najavljivali su i prethodni lideri HDZ-a, Ivo Sanader i Tomislav Karamarko, ali od toga nikada nije bilo ništa.
Današnje tiskano izdanje Novog lista donosi zanimljivu priču koja pokazuje kako u danima stvaranja samostalne države ni među HDZ-ovcima nije bilo čvrstog uvjerenja da će taj datum postati osobito značajan u hrvatskoj povijesti.
Na konstituirajućoj sjednici Sabora 30. svibnja 1990. godine odabrani su hrvatski delegati u Vijeću republika i pokrajina Skupštine SFRJ. Tako su u Beogradu Hrvatsku trebali predstavljati Branimir Glavaš, Drago Krpina i Petar Šale.
Predsjednik Sabora Žarko Domljan čestitao im je na izboru i poželio da “u iduće četiri godine s uspjehom obavljaju ovu veoma odgovornu društvenu funkciju”, nakon čega je uslijedio pljesak.
Takvo ponašanje jasno pokazuje da su Domljan i ostatak Sabora vjerovali kako će Jugoslavija opstati još barem četiri godine. To ih nije spriječilo da samo desetak mjeseci kasnije, 21. ožujka 1991. godine, 30. svibnja proglase Danom državnosti, što je povijesni falsifikat koji su prozreli i oporbeni zastupnici, ali HDZ nije odustao od namjere da ovjekovječe dan kada je preuzeo vlast, piše Novi list.
Od kneza Branimira do ZAVNOH-a
Zanimljivo je pročitati i to koji su još datumi u Saboru tada predlagani za Dan državnosti. Stenogrami sa sjednica saborskih vijeća pokazuju da je desnica predlagala da to bude 7. lipnja, jer je na taj dan 879. godine knez Branimir od pape dobio pismo iz kojeg “nesumnjivo stoji da je priznao Hrvatsku”.
Umjereniji dio oporbe tražio je da se 30. svibnja naprosto proglasi Danom Sabora, dok su bivši komunisti predlagali da Dan državnosti postane 9. svibnja, jer je na taj datum 1944. godine u Topuskom održano Treće zasjedanje ZAVNOH-a, koje su oni smatrali temeljem hrvatske državnosti. Na kraju je presudila premoć HDZ-a u saborskim vijećima, zbog čega je prošao njihov prijedlog, zaključuje Novi list.