Hedl istražuje: Odakle Penavi 75.676,22 kuna u gotovini koje je vratio državi zato što je odustao od doktorata?

Telegramov dopisnik iz Slavonije istražuje novi zanimljivi slučaj oko bivšeg HDZ-ovca

ZADNJA IZMJENA: lip 15, 2020
Foto: PIXSELL

Bivši HDZ-ov vukovarski gradonačelnik Ivan Penava (46) u studenom 2017. u državni je proračun trebao vratiti ozbiljan novac, više od 75.000 kuna. Međutim, u njegovim imovinskim karticama, koje je ispunjavao od 16. studenoga 2016. do 21. srpnja 2019. (posljednja kartica koju je ispunio) u rubrici ”obveze” tog podatka nema.

Rubrika ”obveze” je prazna, pa je nova akvizicija Domovinskog pokreta Miroslava Škore jedan je od rijetkih dužnosnika bez ikakvih kredita i dugova. Iznos koji spominjemo, desetak tisuća eura, nije međutim kreditna obveza prema banci ili kakvoj pozajmici privatne osobe.

Penavi je, kao polazniku poslijediplomskog doktorskog studija, management na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara, 2010. i 2011. godine odobrio naknadu troškova školarine u ukupnom iznosu od 44.200 kuna, sukladno uvjetima natječaja, na koji se javio. U to vrijeme Ivan Penava, profesor tjelesne i zdravstvene kulture, bio je ravnatelj Ekonomske škole u Vukovara s mjesečnom plaćom od oko 8.750 kuna.

Odustao je od doktorata

Na službenim stranicama grada Vukovara iz 2016. gradonačelnik Penava u svom se životopisu pohvalio kako je ”potaknut potrebama radnoga mjesta i vlastitom željom za proširivanjem znanja, upisao 2010. godine doktorski studij na Ekonomskom fakultetu”, gdje mu je, kaže ”preostalo samo obraniti završni doktorski rad na temu: Usklađenost strukovnog obrazovanja s tržištem rada”.

Pohvalio se i kako je autor nekoliko objavljenih radova iz toga područja.

Međutim, za razliku od svog novog političkog idola Miroslava Škore, koji je krajem prosinca 2017. na Ekonomskom fakultetu u Osijeku doktorirao na temu “Modeli upravljanja i raspodjele prihoda glazbene industrije u uvjetima digitalizacije”, Penava je na istom tom fakultetu, unatoč ”vlastitoj želji za proširivanjem znanja”, kao i izjavi da mu je ”preostalo samo obraniti završni doktorski rad”, odustao od te nakane.

Vratio primljenu naknadu

Tako bar stoji u odgovoru kojeg smo dobili iz Fonda za obnovu i razvoj grada Vukovara, koji je Penavi, u dvije godine, za naknade troškova školarine ukupno isplatio 44.200 kuna.

”Prema ugovoru g. Penavi nije istekao rok za ispunjenjem obveza, ali zbog obnašanja dužnosti gradonačelnika Grada Vukovara od 2014. godine, te nemogućnosti pohađanja studija, g. Penava je, na svoj zahtjev, vratio primljenu naknadu u studenom 2017. godine s pripadajućom zateznom kamatom Fondu za obnovu i razvoj Grada Vukovara, dakle ugovor Fond-Penava je u cijelosti ispoštovan”, stoji u odgovoru kojeg je prošlog petka Telegram dobio iz te ustanove.

Na naš dodatni upit kolika je bila kamata, predsjednica Fonda dr. sc. Liljana Blažević pojasnila je kao je Penava za prvi iznos od 22.100 kuna, primljen 2010. godine, morao platiti kamatu u iznosu od 17.479,98 kuna, a za istovjetni iznos koji u mu je uplaćen godinu dana kasnije, 13.861,64 kune. Ukupna kamata, dakle, iznosila je 31.341,62 kune što s glavnicom od 44.200 kuna čini onih desetak tisuća eura, ili točnije 75.541,62 kune.

U Fondu rekli da nemaju Penavinu uplatnicu

U Fondu za obnovu i razvoj Grada Vukovara rekli su kako oni nemaju Penavinu uplatnicu iz koje bi se vidjelo da je u državni proračun uplatio spomenuti iznos, jer je to trebalo biti učinjeno izravnom doznakom u državnu riznicu, no da će se sljedećeg tjedna potruditi pronaći trag da je novac ondje i završio.

U dostupnim arhivama Fonda za obnovu i razvoj Grada Vukovara mogu se pronaći podaci da je Penava u 2010. bio jedna od 52 osobe koje su dobile novac za doktorski studij, s tim što je, uz još nekoliko drugih, spadao u kategoriju onih s najvišim odobrenim iznosom.

Postdiplomska godina studija na Ekonomskom fakultetu u Osijeku iznosila je 34.000 kuna, a Fond je odobravao 65 posto sredstava, tako da je Penavi tada dodijeljeno 22.100 kuna. Inače, iznosi koje je Fond plaćao za postdiplomske studije kretali su se od 3.700 kuna naviše, a upravo je Penava, kao i još nekoliko postdiplomanata, dobio najviši iznos.

Kasnije su nam je ipak poslali

Zanimljiva je činjenica da je izborom na mjesto gradonačelnika Vukovara (u srpnju 2014.) Penava po funkciji, 25. rujna 2014., postao član Upravnog odbora fonda za obnovu i razvoj Vukovara i na tom je položaju i danas.

Ivana Penavu zamolili smo da nam dostavi uplatnicu iz koje je vidljivo da je u studenom 2017. u državni proračun uplatio iznos koji je dobio od spomenutog Fonda, no on se na našu zamolbu oglušio, kao što to čini i inače kad je u pitanju Telegram. No, u neradnu subotu, 13. lipnja u 14:11, vjerojatno po Penavinu nalogu, iz Fonda za obnovu i razvoj Grada Vukovara, gdje je član uprave, stigla je uplatnica. Iz nje je vidljivo da je Penava 6. studenoga 2017. godine uistinu u državni proračun uplatio 75.676,22 kune, jer je toga dana, s kamatom upravo toliko iznosio njegov dug.

Penava je platio 75 tisuća kuna u gotovini

Dostavljena uplatnica otkriva jednu zanimljivost. Penava je u Addiko banci spomenuti iznos platio u gotovini! Po specifikaciji koju je na uplatnici napisala blagajnica, Penava je iz džepa izvadio 20 novčanica do tisuću kuna, 50 od 500 kuna i 155 od 200 kuna, odnosno svežanj od ukupno 225 novčanica u ukupnom iznosu od 76.000 kuna. Zašto je plaćao u gotovini, a ne s bankovnog računa, nepoznato je, no to zadovoljstvo koštalo ga je dodatnih 150 kuna poštarine.

S obzirom na to da da se ni u jednoj Penavinoj imovinskoj kartici u rubrici ”obveze” ne spominje iznos koji je trebao uplatiti u državni proračun, Telegram se za tumačenje obratio Povjerenstvu za sprečavanje sukoba interesa. Odatle su nam pojasnili kako su dužnosnici sukladno članku 8. stavku 7. Zakona o sprječavanju sukoba interesa dužni u izvješću o imovinskom stanju navesti podatke o prihodima i podatke o obvezama.

Obrazloženje Povjerenstva

”Ako je obveza nastala prije mandata, dužnosnici su dužni podatke o istoj navesti u imovinskoj kartici koju podnose povodom stupanja na dužnost te navedenu obvezu prikazivati u svim kasnijim karticama sve do podmirenja obveze. Nakon što obveza bude podmirena, dužnosnici su dužni podnijeti izvješće o imovinskom stanju istekom godine u kojoj je obveza podmirena. U pogledu jednokratnih primitaka dužnosnici su obvezni u izvješću o imovinskom stanju navesti primitke koji su im isplaćeni za vrijeme obnašanja dužnosti, i to istekom godine u kojoj su primitak ostvarili”, stoji u odgovoru povjerenstva.

Vezano za konkretan slučaj Ivana Penave, kažu pak, kako ”nije moguće dati načelan odgovor na pitanje koji je podatak i kada dužnosnik Ivan Penava trebao navesti u podnesenim izvješćima o imovinskom stanju, bez prethodno provedenog postupka redovite provjere te utvrđivanja svih relevantnih činjenica”.

S obzirom na to da je Penava, kako navode u Fondu za obnovu i razvoj Vukovara, vratio iznos za troškove studija i s obzirom na to da je odustao od doktorata, u njegovoj prvoj imovinskoj kartici koju je ispunio nakon studenoga 2017., a bilo je to 6. siječnja 2018., nigdje se ne spominje tih 75.541,62.

Zanimljiv detalj iz imovinske kartice

Međutim, zanimljivo je da se u odnosu na Penavinu imovinsku karticu, ispunjenu 22. lipnja 2017., kada je prikazao ušteđevinu od 20.000 eura, ona nije smanjila za 10 tisuća eura (a to je onih 75.676,22 kuna koje je trebao vratiti u državni proračun u studenom 2017.) već se povećala za 10.000 eura, pa u imovinskoj kartici s početka 2018. godine piše kako Ivan Penava na štednji sada ima 30.000 eura, stečenih od ”primitaka ostvarenih od nesamostalnog rada”.

Bilo bi zanimljivo čuti Penavino objašnjenje kako je to, u samo jednoj godini, 2017., uspio vratiti 75.676,22 kuna i još uštedjeti 10.000 eura, kada mu je te godine gradonačelnika plaća bila 17.835,53 kuna, dok je njegova supruga, od 2002. zaposlena u državnoj tvrtki Borovo, kako stoji u imovinskoj kartici, mjesečno zarađivala 3.900 kuna.

Kako drugih podataka od prihoda u imovinskoj kartici nema, obitelji Penava, koja školuje dvoje djece, te plaća održavanje ukupno tri kuće – dvije u Vukovaru od 169 i 110 metara četvornih te jedne na otoku Visu, veličine 97 metara četvornih, očito nije bilo lako.

Drago Hedl
Istraživački novinar
517 članaka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program