Nekad je nužno odabrati stranu
FOTO: Drago Hedl/Telegram
Drago Hedl ispred nuklearke u Paksu

Prije par godina bio sam u zastarjeloj mađarskoj nuklearki blizu naše granice. Sada je šire

Elektrana Paks nalazi se 80 kilometara od hrvatske granice

Prije par godina bio sam u zastarjeloj mađarskoj nuklearki blizu naše granice. Sada je šire

Elektrana Paks nalazi se 80 kilometara od hrvatske granice

Drago Hedl ispred nuklearke u Paksu
FOTO: Drago Hedl/Telegram

Mađari, sada više nema dvojbe, sljedeće godine počinju izgradnju dva nova bloka nuklearne elektrane Paks, od hrvatske granice udaljene manje od 80 kilometara zračne linije. Potvrdili su to ruski predsjednik Vladimir Putin i mađarski premijer Viktor Orban na nedavnom sastanku u Budimpešti. Ruska Federacija će za izgradnju dva nova bloka nuklearne elektrane Mađarima dati kredit od 12 milijardi američkih dolara, a cijeli posao bit će povjeren državnoj tvrtki Rosatom sa sjedištem u Moskvi.

Na činjenicu da Mađari proširuju nuklearku nadomak hrvatske granice službeni Zagreb reagirao je prilično nezainteresirano. Iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike Telegramu je odgovoreno kako je Mađarska ispunila sve svoje obveze iz Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica (tzv. ESPOO konvencija).

Dosta mlak stav Hrvatske diplomacije

”Godine 2015. i 2016. provedene su sve Konvencijom predviđene aktivnosti; obavljene su tehničke konzultacije u Mađarskoj i konzultirana su sva nadležna tijela u Republici Hrvatskoj. Javna rasprava održana je u razdoblju od 17. rujna do 15. studenog 2015., a javno izlaganje 21. rujna 2015. u Osijeku, u Osječko-baranjskoj županiji”, stoji u odgovoru. Koliko je mlak bio stav Hrvatske, vidi se iz nastavka odgovora Ministarstva za zaštitu okoliša upućenog Telegramu.

”Konačno mišljenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike poslano 16. lipnja 2016. jest da bi razvijanje elektoenergetskog sustava jugoistočne Europe trebalo razvijati s pojedinačnim objektima manjih snaga kako bi se reducirao rizik ispada elektrana velikih jediničnih snaga iz sustava, ali i omogućila konkurentnost na tržištu te veća prisutnost obnovljivih izvora energije”.


Telegramov novinar obišao je unutrašnjost postrojenja
Drago Hedl/Telegram

Oreškovićeva Vlada bila je prilično benevolentna

Zanimljivo, taj odgovor Mađarima je poslan točno na dan kada je u Hrvatskom saboru izglasano nepovjerenje Vladi Tihomira Oreškovića. A da je Oreškovićeva Vlada itekako bila benevolentna prema mađarskim namjerama da prošire nuklearku nadomak granice s Hrvatskom, vidi se i iz istupa tadašnjeg ministra poduzetništva i obrta, Darka Horvata koji je mjesec dana prije pada Vlade (5. svibnja prošle godine) na međunarodnoj konferenciji u Sarajevu, govoreći o dogradnji mađarske nuklearne elektrane u Paksu, doslovce rekao:

”Hrvatska je zainteresirana za projekt i istražuje optimalan poslovni model kako bi zadovoljila svoju potrebu za energijom. Razmatramo hoće li to biti financiranjem ili na neki drugi način. Još se nismo odlučili.” Te riječi kratkotrajnog ministra u Oreškovićevoj Vladi izazvale su popriličnu zbunjenost u diplomatskim krugovima jer je u to vrijeme Europska komisija pokrenula spor protiv Mađarske radi izgradnje nuklearne elektrane Paks II. zbog netransparentnosti i kršenja pravila tržišnog natjecanja.

Mađari su spriječili hidroelektranu na Dravi

Za razliku od Hrvatske koja je blagonaklono primila informaciju o proširenju nuklearke pred svojim vratima, Mađari su spriječili gradnju jednog neusporedivo bezopasnijeg projekta – hidroelektrane na Dravi, čija je snaga bila planirana na 138 megawata. Radilo se o hidroelektrani Novo Virje u što je HEP, kako se tada pisalo, već bio uložio oko 30 milijuna eura, no od plana se odustalo nakon mađarskog veta.

Hrvatska je tada odlučila na Dravi graditi dvije manje hidroelektrane (Molve 1 i Molve 2), no Mađarska se i tome protivila, što je tadašnjem hrvatskom predsjedniku Ivi Josipoviću jasno rekao njegov mađarski kolega Janos Ader, kada je u travnju 2013. posjetio Zagreb. Bivša ministrica okoliša u kukuriku Vladi, Mirela Holy kaže za Telegram kako se iz odgovora Ministarstva zaštite okoliša vidi da je Mađarska učinila sve što je bilo potrebno, no da je zakazala hrvatska Vlada.

Nuklearni reaktor Drago Hedl/Telegram
Mađarska sljedeće godine počinje dogradnju nuklearke Drago Hedl/Telegram

Holy: Nismo iskoristili pravne mogućnosti

“Hrvatska Vlada, nažalost, nije iskoristila pravne mogućnosti koje su joj bile na raspolaganju temeljem spomenute konvencije te nije izrazila protivljenje realizaciji NE Paks. Podsjećam da se Mađarska protivila realizaciji hidroelektarne Novo Virje planirane snage 138 MW i koristila instrumente ESPOO konvencije zbog čega je Hrvatska odustala od ovog projekta”, kaže Holy i nastavlja:

”To pokazuje da Hrvatska nije u stanju zaštititi svoje strateške okolišne i energetske interese. Naime, treba imati na umu da je zbog direktiva iz Trećeg EU energetskog paketa stvoreno zajedničko europsko elektro-energetsko tržište te nijedna nacionalna energetska kompanija više nema monopol na nacionalnom tržištu. U interesu Hrvatske je da gradi vlastitu održivu, zelenu energetsku infrastrukturu, a NE Paks ni iz sigurnosne, okolišne ni ekonomske pozicije nije u interesu Republike Hrvatske”.

Mađari su pričali da nuklearka nije toliko opasna

Ovaj novinar imao je prije devet godina, u rujnu 2008. priliku posjetit nuklearnu elektranu u Paksu i provesti nekoliko sati u njenoj unutrašnjosti. Tadašnji znanstveni direktor nuklearke dr. Tomás Katona, jedan od vodećih mađarskih stručnjaka za nuklearnu energiju, uvjeravao me kako je atomska centrala posve sigurna, bez obzira što je riječ o ruskoj, već tada zastarjeloj tehnologiji i bez obzira na gorko iskustvo Černobila.

”Nuklearne elektrane”, tvrdio je Katona, ”nisu opasnost za okoliš, već su dapače, u odnosu na plinske ili elektrane na ugalj i mazut, ekološki neusporedivo prihvatljivije”. Uspoređujući prednosti nuklearne elektrane, s primjerice onima na biomasu, Katona je iznio zanimljiv podatak: da bi se gorivom proizvedenim iz biomase nadomjestila količina struje proizvedene u nuklearki u Paksu, trebalo bi koristiti osam posto svih obradivih površina u Mađarskoj.

Drago Hedl ispred nuklearke u Paksu Drago Hedl/Telegram

Dva prilično ozbiljna incidenta

Uz to, rekao je, cijena proizvodnje struje u nuklearkama jeftinija je za 30 do 40 posto u usporedbi s onima na plin ili mazut. Kad sam zajedno s dr. Katonom ulazio u srce nuklearke u Paksu, čepovi koje smo stavili u uši nisu mnogo pomogli da umanje zaglušujuću buku. Unutrašnjost nuklearke doslovce se trese, a crvene ”kapa” jednog od reaktora, iznad kojeg smo stajali, zlokobno je prijetila.

Pođe li što po zlu, osamdesetak kilometara bila bi premala razdaljina da se posljedice ne osjete i u Hrvatskoj. I to ne jednokratno, već desetljećima i stoljećima. Da nuklearka u Paksu ni približno nije sigurna onako kako su ondje tvrdili, svjedoče i dva prilično ozbiljna incidenta. Prvi se dogodio 10. travnja 2003., a drugi 4. svibnja 2009., samo osam mjeseci nakon što me, upravo u unutrašnjosti nuklearke, dr. Katona uvjeravao u njenu apsolutnu sigurnost.

Nuklearka Paks trebala je biti zatvorena ove godine

Četiri bloka mađarske nuklearne elektrane, kapaciteta 2.000 megawata, u pogon su puštani od 1982. do 1987. godine. Njihov životni vijek bio je predviđen na 30 godina, što znači da je NE Paks trebala biti zatvorena ove godine. No, Mađari su ocijenili da je stanje nuklearke još uvijek dobro, pa su odlučili njen rad produžiti za još 20 godina. Tako će prvi od četiri bloka, koji je trebao prestati s radom još prije pet godina, nastaviti proizvodnju do 2032.

No, produženi rad nuklearke protegnut će se sve do 2037. kada bi Mađari trebali ugasiti i posljednji od četiri bloka. Mađarima je nuklearka od iznimne važnosti: ona zadovoljava oko 40 posto njihove potrošnje električne energije. Umjesto da ove godine, kako je prvotno bilo planirano, Mađari zatvore nuklearku u Paksu, građenu po više nego zastarjeloj tehnologiji bivšeg Sovjetskog Saveza, oni su, kako smo rekli, njen rad produžili za još 20 godina, a sljedeće 2018. , počinju graditi još dva nova bloka, dva puta po 1.200 megawata.

Hedl je prije 9 godina bio jedini novinar iz Hrvatske koji je ušao u nuklearku Drago Hedl/Telegram
Unutrašnjost nuklearke u Paksu Drago Hedl/Telegram

Paks II s obnovom će raditi čitavo stoljeće

Izgradnja će trajati pet godina, a prvi reaktor bit će pušten u pogon 2023. Trajnost nuklearke Paks II. bit će 60 godina, a s obnovom moći će raditi cijelo stoljeće! Kada je u rujnu 2015. u Osijeku, udaljenom 120 kilometara zračne linije od Paksa, održana prezentacija izgradnje novih blokova nuklearke, povjerenik Vlade Mađarske za njenu izgradnju, Attila Aszodi, uvjeravao je kako atomska elektrana nije nikakva prijetnja okolišu, te da, s obzirom da je riječ o reaktorima treće generacije, sa svim sigurnosnim mehanizmima protiv mogućih havarija, Hrvatska nema razloga za brigu.

Zdravko Peko, ponovio je za Telegram isto ono što je, kao predsjednik Zelenih Hrvatske rekao i prije dvije godine: ”Iritira me izjava da je struja iz nuklearne elektrane ekološki najprihvatljivija. Da je tako, zeleni diljem svijeta objeručke bi to prihvatili. Svojedobno smo, zajedno sa Zelenima Austrije, obišli nuklearku u Paksu i nismo stekli utisak da je sigurna koliko su nas u to uvjeravali.

Radi se o ruskoj nuklearki prve generacije, a o kakvoj je tehnologiji riječ vidjelo se u Černobilu. Kada su nas prije dvije godine u Osijeku Mađari pozvali na javnu raspravu o nuklearki u Paksu, nadali smo se kako će nas obavijestiti da je zatvaraju. A oni su, na naše iznenađenje, najavili njenu dogradnju”.