Hedl: Zaboravite sukob interesa. Suština skandala s MOL-om je ono što je Petrović za njih uistinu radio
MOL priznaje da je za njih obavljao političko-obavještajne poslove
U aferi Konzultantica, koja već danima potresa domaću političku scenu, još uvijek nema odgovora kakve je to stvarne usluge MOL-u činio Jozo Petrović, odnosno njegova tvrtka Peritus savjetovanje.
Iako prijevod riječi ”peritus” (vješt, stručan, iskusan) iz naziva njegove tvrtke asocira o kakvom bi savjetovanju trebalo biti riječi, ipak je nejasno što je on zapravo činio za MOL i koliko su njegovi savjeti značili toj kompaniji kada je mjesečno za njih bila spremna platiti 13 tisuća eura i dodatno ga nagraditi bonusima, svakih šest mjeseci, po 30 tisuća eura, odnosno godišnje s više od 1,5 milijuna kuna.
Petrovićeve obveze u ugovoru su dosta uopćene
Iz objavljenih ugovora između Petrovićeve tvrtke i MOL-a to nije jasno. Naime, Petrovićeve obveze u ugovoru su uopćene: savjetovanje o bilo kakvim događajima vezanim uz naftnu i plinsku energetsku industriju u Hrvatskoj i regiji, sudjelovanje na sastancima i konferencijama u ime MOL-a, pronalaženje posla ili izdavanje boravišne dozvole zaposlenicima MOL Grupe u regiji (kako stoji u skici ugovora objavljenoj u Jutarnjem listu). To dodatno zamagljuje činjenica da je o obavljenim uslugama Petrović samo usmeno trebao izvještavati MOL dva puta mjesečno.
U cijeloj toj priči zanimljivo je još nešto: je li Petrović, s obzirom na to da je bio član uprave Ine i imao menadžerski ugovor, neposredno nakon odlaska iz te kompanije mogao raditi za MOL? Menadžerski ugovori redovito imaju klauzulu prema kojoj se menadžer određeno vrijeme, nakon odlaska iz tvrtke, ne može zaposliti ili raditi u drugoj tvrtki iste ili slične djelatnosti, niti smije odavati podatke do kojih su došli i kojima su raspolagali.
Četiri dana nakon odlaska počeo raditi za MOL
Sjetimo se samo bizarne ”afere stiropor” kada je aktualni ministar gospodarstva, Tomislav Panenić (čija je uloga u Baumaxu bila beznačajna u odnosu na onu Petrovićevu u Ini), danima odbijao objasniti zašto je morao otići iz Baumaxa, braneći se da mu to prijeći menadžerski ugovor.
Na upit Telegrama je li Jozo Petrović imao takvu odredbu u svom menadžerskom ugovoru i je li je prekršio, kada je samo četiri dana nakon odlaska iz Ine počeo raditi za MOL, odgovoreno je da se menadžerski ugovori i njihov sadržaj smatraju poslovnom tajnom.
Istraga Telegrama: MOL preko Joze Petrovića pokretao i financirao medije u Hrvatskoj https://t.co/ksE5WNTlJw pic.twitter.com/ZbRI2fGdIx
— Telegram (@TelegramHR) May 18, 2016
Neslužbeno, međutim, Telegram je saznao da je Petrović imao menadžerski ugovor s Inom koji je trajao do 31. siječnja 2010., a da je do kraja svog angažmana u Ini, 10. veljače 2011., radio na ugovor o djelu. Također, neslužbeno, Telegram doznaje kako Ina ne smatra MOL konkurentskom tvrtkom, što znači da suradnja Petrovića s MOL-om samo nekoliko dana nakon što je otišao iz Ine, ne predstavlja kršenje menadžerskog sporazuma koji je imao do kraja 2010. godine.
Petrović im nije trebao da bi došli do informacija
No, kako MOL ima upravljačka prava nad Inom, jasno je da im Petrović i angažiranje njegove tvrtke nije bilo potrebno da bi dolazili do informacija iz poslovanja te tvrtke. Te podatke, imali su i bez njega i nije bilo potrebno da godišnje troše više od 200 tisuća eura kako bi doznali bilo što iz Inina poslovanja.
Ono što je zanimalo MOL, objasnila je suradnica te mađarske tvrtke Ilona Fodor koja je na arbitražnom sudu – gdje se odlučuje o sporu Ine i MOL-a – rekla kako je od siječnja 2013. do kraja 2014. upravo ona bila osoba za kontakt između Petrovića i MOL-a, te da joj je poznato kakva je bila priroda njegova posla: osigurati usluge vezane uz javna pitanja uključujući i obavještajni politički rad.
Dakle, ono što je zanimalo MOL, prema tvrdnjama osobe upućene u Petrovićeva izvješća, jest obavještajni politički rad. Valja se sjetiti burne reakcije Ivana Šukera, predsjednika zastupničkog Kluba HDZ-a, kada je tu informaciju u sabornici iznio Silvano Hrelja. Šuker ga je tada optužio da je izlazeći s tim dokumentom u javnost doveo Hrvatsku u vrlo tešku poziciju, što bi joj moglo naštetiti u arbitražnom sporu.
Najosjetljiviji dio priče ostao u drugom planu
Nervozna Šukerova reakcija na spominjanje iskaza MOL-ove suradnice koja je govorila o stvarnoj prirodi Petrovićevih izvještaja, zapravo je posve neutemeljena: nije Hrelja bio taj koji je otkrio što je rečeno na jednom od arbitražnih ročišta, taj podatak bio je i ranije dostupan iz mađarskih medija.
I to puno prije nego što je u Hrvatskoj otkrivena afera Konzultantica, tj. poslovni odnos Joze Petrovića sa suprugom prvog potpredsjednika hrvatske Vlade, Anom Karamarko.
Šuker je, dakle, reagirao na najosjetljiviji dio priče koji je u poplavi informacija o ugovorima, financijskim iznosima, sukobu interesa i vezama obitelj Karamarko s Jozom Petrovićem, ostao u drugom planu.
Nema nikakvih pisanih tragova
Šukerova intervencija i išla je u tom smjeru: da taj dio afere i ostane u drugom planu, te da se ne započinje rasprava o tome za kakav je to obavještajno-politički rad Petrović bio plaćen i od koga je dobivao podatke za koje je bio zainteresiran MOL. A to su, ponovimo, informacije koje je Petrović u usmenom obliku dostavljao MOL-u i o čemu, kako izgleda, nema pisanih tragova.
Nešto od toga, sasvim sigurno, znao je i potpredsjednik Vlade i šef Mosta Božo Petrov kada je, također prije nego što je buknula afera o poslovima Ane Karamarko i Joze Petrovića, upozorio na djelovanje MOL-ovog lobista i tražio od Tomislava Karamarka da se ogradi od djelovanja osobe koju je javno deklarirao kao svog prijatelja. A to su mnogo ozbiljnije stvari od mogućeg sukoba interesa Tomislava Karamarka, o čemu će sada odlučivati Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa.