HEP je mogao uštedjeti devet milijuna kuna na informatizaciji. Ali su, totalno neobično, radije raspisali novi natječaj
U državnoj elektroenergetskoj firmi su se izvlačili na dinamične promjene na informatičkom tržištu. Državna komisija za javnu nabavu nije impresionirana
Racionalizacija poslovanja – nema češće fraze koju izgovaraju novi upravljači u bilo kojoj domeni javnog života. Ukratko, prevrtat će se svaka kuna, a efikasnost novca koji se, eto mora potrošiti, gledat će se trostrukim povećalom. O korupciji ne treba ni pričati – hrvatski političari i oni koje politika imenuje na čelna mjesta javnih poduzeća protiv tog društvenog zla se svim silama bore već desetljećima.
Ako ne prije, a onda barem otkad je tadašnji premijer 2007. godine u zanosu poručivao kako “lopovi, lupeži i kriminalci i oni koji daju i primaju mito, neće više mirno spavati”. Stariji će ga se možda sjetiti, Ivo Sanader mu je bilo (i još je) ime.
Zlatni WC-i i neumorni premijer
No, priča o racionalizaciji poslovanja, viđali smo i to u stotinama i stotinama primjera, čudesno iščezne čim se dublje zagrebe po javnoj nabavi. Pa iz teško pretraživih dokumenata odjednom počnu ispadati zlatni WC-i, dijamantne žarulje ili filigranski tehnički uvjeti koje mora ispuniti objekt nabave, toliko detaljni da, eto, samo jedan jedini na proizvod na cijelom globalnom tržištu odgovara postavljenim uvjetima.
E sad, korupciju na stranu, njom se bave loši dečki i cure kojima na kraj staje neumorni i nezavisni USKOK kojemu prostor za rad još neumornije otvara politička vlast na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem. Čini se, međutim, da priča o racionalizaciji poslovanja i dalje, ipak, tu i tamo malo neobičnije zaštuca.
Devet milijuna kuna
Evo, recimo Hrvatska elektroprivreda. Istina, firma sjajno stoji, dobit joj je lani bila tolika da je samo u državni proračun baš neki dan uplatila 840,6 milijuna kuna. Možda je, stoga, razumljivo da im tu i tamo promakne neki detalj, koji milijunčić, koji se – možda – mogao racionalnije potrošiti. Recimo, devet milijuna kuna.
Tolika je razlika između dviju ponuda na natječaj za “Sustav za upravljanje poslovnim sadržajem i dokumentima”. U prosincu 2019. je HEP d.d. raspisao taj natječaj, s procijenjenom vrijednosti od 24 milijuna kuna. Na njega se javilo dvoje ponuđača, Combis i eVision informacijski sustavi. Prva ponuda bila je teška nešto manje od 24, a druga nešto manje od 15 milijuna kuna.
Protok vremena
U studenom prošle godine je, dosta očekivano, posao dobila devet milijuna kuna jeftinija ponuda. Stvari se, međutim, nakon toga počinju komplicirati. Combis se žali, a Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) predmet vraća HEP-u na ponovno odlučivanje jer tvrtka koja je dobila posao nije imala izričiti navod da su ovlašteni održavati sustav koji im je trebala izdati firma na čijem se softveru baziralo njihovo rješenje. U roku od mjesec dana, eVision informacijski sustavi dostavljaju i izjavu koja je nedostajala i čini se da je priča zaključena.
HEP, međutim, nakon samo dva tjedna, u travnju ove godine poništava cijeli postupak javne nabave. Jedno od objašnjenja razloga za poništenje je bio protok vremena u kojem su se, kako su u odluci objasnili iz HEP-a, znatno izmijenili uvjeti na tržištu informacijsko komunikacijskih tehnologija. Možda valja napomenuti, da se naglasi dinamika, kako je odluku o poništenju, donesenu u travnju, HEP objavio tek 7. lipnja.
DKOM-ova lekcija HEP-u
Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave, međutim, nije bila impresionirana. U rješenju koje su donijeli krajem lipnja poništili su HEP-ovu odluku o poništenju postupka javne nabave i pritom prilično sasjekli njihovu argumentaciju. Protok vremena je, kaže se u odluci DKOM-a, “prije svega izazvan postupanjem (odnosno, ne postupanjem) samog naručitelja”, te ne može biti opravdan razlog za poništenje postupka javne nabave.
Uz to, kako objašnjavaju u DKOM-u, HEP ne samo da nije dokazao da su se izmijenili uvjeti na tržištu informacijsko komunikacijskih tehnologija, nego nije ni pokušao, što je zakonska obaveza, obrazložiti i pojasniti što se točno i na koji način izmijenilo. Uglavnom, DKOM je poništio HEP-ovo poništenje i vratilo predmet na ponovno postupanje, te odredio privremenu mjeru zabrane provedbe novog postupka javne nabave s istim ili sličnim predmetom.
Bogovi kreativnosti su bili negdje drugdje
Niti mjesec dana nakon ove odluke DKOM-a, međutim, HEP raspisuje novu javnu nabavu. Bogovi kreativnosti nisu baš bili aktivni tih dana u nacionalnoj elektroenergetskoj tvrtki – naime, nova javna nabava nazvana je “Integralni sustav za upravljanje poslovnim sadržajem i dokumentima”, totalno različito od prethodne javne nabave čiji je naziv, podsjetimo, bio “Sustav za upravljanje poslovnim sadržajem i dokumentima”.
Procijenjena vrijednost novog postupka javne nabave, pritom, iznosi 28 milijuna kuna, četiri više od procjene vrijednosti, a 13 milijuna od najpovoljnije ponude u prvom – još nezavršenom postupku. U odgovoru na pitanje Telegrama o tome koja je razlika između ova dva postupka javne nabave iz odnosa s javnošću HEP-a su nam prije mjesec dana poručili kako je prvi projekt “fokusiran na arhivske dokumente”, a drugi “na rad s postupcima i predmetima”.
Sudski vještak ustanovio velike sličnosti
S tim se, međutim, ne slaže sudski vještak Robert Idlbek, koji je, za tvrtku eVision informacijski sistemi napravio analizu oba natječaja. Uspoređujući cijeli niz identičnih funkcionalnosti koje se traže u oba postupka javne nabave, sudski vještak je zaključio kako se projektni zahtjevi u “većem dijelu podudaraju”. “Mišljenja sam kako se kroz Natječaj br. 2. Integralni sustav za upravljanje poslovnim sadržajem i dokumentima nabavlja isti ili dijelom isti predmet nabave koji je bio nabavljen provedbom Natječaja br. 1. Sustav za upravljanje poslovnim sadržajem i dokumentima”, kaže se u nalazu sudskog vještaka. Točno, dakle, ono što je svojom odlukom iz lipnja DKOM – zabranio.
Trenutno, dakle, stvari stoje ovako – HEP ima neriješenu prvu javnu nabavu kojom je mogao uštedjeti devet milijuna kuna. Pokušali su je poništiti, sudeći po DKOM-ovoj odluci iz lipnja, nevještim izvlačenjem na eksplozivni razvoj tehnologija i protok vremena za koji su sami krivi. Nije im uspjelo. Zatim su raspisali drugi postupak javne nabave, vrlo sličnog naziva, u kojem je, po analizi sudskog vještaka, ukomponiran sadržaj prve uz još neke dodatke, te dodatna četiri milijuna kuna procijenjene vrijednosti nabave. Kako je na osnovu analize sudskog vještaka eVision zatražio obustavu drugog, u srpnju raspisanog postupka javne nabave, o čemu bi DKOM uskoro trebao odlučivati, rasplet ove neobične priče očito tek slijedi.