HEP je u krizi podnio najveći teret, ali Vlada i dalje šuti o potezu koji je najavila još lani. Jedna stvar je ipak znakovita
Vlada će HEP obeštetiti kad se utvrdi koliko je tijekom 2022. izgubio prodajući energente po nižim cijenama
Vlada tek treba utvrditi koliki je ukupan trošak u 2022. godini – zbog prodaje energenata ispod tržišnih cijena – imala Hrvatska elektroprivreda, tvrtka koja je podnijela najveći teret ograničavanja cijena energenata u Hrvatskoj. Uglavnom se radi o tome da treba utvrditi koliko je HEP koštalo to što je građanima, ustanovama i poduzetnicima prodavao električnu energiju po višestruko nižim cijenama od onih koje su u tom trenutku vladale na tržištu.
Vlada je to – da još uvijek ne zna koliki je bio HEP-ov trošak u pretprošloj godini – priznala i na posljednjoj sjednici, na kojoj je donijela odluke o dva HEP-ova kredita.
Krediti odobreni uz državno jamstvo
Oba su kredita, jedan od 400 milijuna, a drugi od 600 milijuna eura, odobrena uz državno jamstvo, a HEP ih je koristio kako bi na tržištu mogao nabavljati energente i, u sklopu Vladinih mjera, prodavati ih po nižim cijenama. Kredit od 400 milijuna eura, koji je odobren za nabavu plina i popunjavanje skladišta Okoli, nije iskorišten u cijelosti, a Vlada će HEP-u do 19. siječnja doznačiti 283 milijuna eura kako bi tvrtka zatvorila taj kredit.
Za kredit od 600 milijuna eura Vlada je bila jamac do iznosa od 480 milijuna, i donijela je odluke koje će HEP-u omogućiti da za dvije godine produži povrat tog kredita, koji je dospijevao do kraja siječnja ove godine.
Koji je zapravo trošak u 2022. godini?
Upravo je u obrazloženju te odluke Vlada navela da Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i Ministarstvo financija “rade na utvrđivanju ukupnog troška koji je HEP d.d. imao u 2022. godini, posebno temeljem Uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije”. Vlada najavljuje i da se “sredstva na ime obeštećenja planiraju nadoknaditi HEP-u d.d. po okončanju aktivnosti na utvrđivanju opravdanih troškova”.
Znači, Vlada će HEP obeštetiti kad se utvrdi koliko je tijekom 2022. godine izgubio prodajući energente po nižim cijenama.
Šutnja o dokapitalizaciji
Na sjednici Vlade nitko nije spominjao to utvrđivanje troška, odnosno HEP-ov gubitak te zašto se tek sada ide utvrditi koliki je on bio u 2022. godini, a jednako tako nije se spominjala ni dokapitalizacija HEP-a. Vlada je dokapitalizaciju do 900 milijuna eura, koja je trebala biti svojevrsno obeštećenje HEP-u jer je podnio najveći teret energetske krize, najavila u ožujku prošle godine, a za nju trebala odobrenje Europske komisije.
Otkad je odluka o dokapitalizaciji – koju je pratio dioničarski zajam – donesena, javnost pokušava doznati kako je Vlada došla do tog iznosa te koliko je HEP izgubio zbog provođenja antiinflacijskih mjera, ali očito takav odgovor iz Banskih dvora nisu mogli dati jer ga ni sami nisu znali.
Znakovit odgovor iz Ministarstva gospodarstva
Najava Vlade da se radi na izračunu odštete HEP-u, ali i odluka iz prošle godine da će se HEP, kao i ostali opskrbljivači, obeštetiti do iznosa od 150 eura po megavatsatu električne energije, upućuju na to da će Vlada poslovanje HEP-a pokušati stabilizirati bez dokapitalizacije.
Na naše pitanje znače li najave izračuna HEP-ova troška i isplate “sredstava za obeštećenje” da se odustaje od dokapitalizacije, i ako je tako, što je razlog, iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja nisu ni negirali ni odgovorili potvrdno. Kažu da je cilj Vladinih odluka izjednačiti položaj HEP-a d.d., koji je u 2022. godini pa sve do 31. ožujka 2023. financijski podnio najveći teret mjera otklanjanja poremećaja na domaćem tržištu energije, i dovesti ga u isti položaj kao što je onaj ostalih sudionika na tržištu.
“Upravo činjenica da je HEP d.d. iz vlastitih sredstava financirao određene mjere zbog zaštite kupaca upućuje na to da se selektivni pristup prema HEP-u treba otkloniti na način da mu se nadoknadi učinak tih neselektivnih mjera u njegovom poslovanju. Kao prva pomoć HEP-u u tom procesu je odobren dioničarski zajam do utvrđivanja krajnjih financijskih opterećenja koje su kompaniji uzrokovale Vladine mjere u navedenom periodu”, poručuju iz Ministarstva.
Ministarstvo kaže da je HEP u 2023. uredno poslovao
Objašnjavaju da se u suradnji s regulatorom (HERA) radi šira analiza poslovanja i utjecaja Vladinih mjera, posebice na tržištu električne energije i plina za više energetskih subjekata. Napominju i da je HEP u ime i za račun Hrvatske podigao kredit za nabavu plina sukladno obvezama države članice kada ostali opskrbljivači nisu mogli preuzeti rizik, da se sada taj plin koristi na jasan i transparentan način i da ne postoje daljnji razlozi za prolongat kredita za plin koji će ove godine biti prodan zaštićenim kupcima.
Dodali su i da je važan element ovoga procesa i uredno poslovanje HEP koje je ostvareno u 2023. godini.