Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Hoće li 7. svibnja ovaj čovjek postati novi lider Velike Britanije?

7. svibnja održavaju se parlamentarni izbori u Britaniji, a ankete najveću šansu za pobjedu daju Laburističkoj stranci Eda Milibanda

ZADNJA IZMJENA: tra 26, 2015
Foto: AFP/AFP

Nakon teškog poraza Gordona Browna i njegove Laburističke stranke na izborima 2010., svi su u stranci bili iscrpljeni i razočarani, jedva čekajući ljeto kako bi se malo odmorili od politike, piše britanski Guardian. Tek je jedan čovjek tada pokazivao energiju i entuzijazam. Ed Miliband odmah je krenuo s okupljanjem tima s kojim će krenuti u osvajanje vlasti u stranci. A kasnije i u utrku za britanskog premijera. David Miliband, Edov brat, činio se kao izgledan izbor za čelnika stranke.

Rafael Behr, novinar Guardiana, piše kako ga je u petak, 3. rujna 2010. oko devet sati navečer nazvao Ed Miliband. Saznao je kako će Observer, koji je također u vlasništvu medijske grupe Guardian objaviti uvodnik u kojem je njegov brat David predstavljen kao vjerojatni novi čelnik Laburista. “U krivu ste, imamo momentum”, rekao je tada Miliband. Bio je razočaran što je Observer, glas liberalne ljevice, prihvatio i dijelio stav o tome kakav bi novi čelnik Laburista trebao biti s konzervativnim medijima. Protiv brata se kandidirao kao autsajder i pobunjenik protiv struktura i sistema, ali i svoje stranke koja je sve više počela sličiti na konzervativce. Konzervativni mediji nadjenuli su mu nadimak “Crveni Ed”. Na kraju je pobijedio brata za manje od jedan posto. Jezičac na vagi bili su sindikati, koji su željeli promjenu paradigme britanske politike.

Nije mogao nametnuti autoritet u stranci

U njegovoj vladi u sjeni sjedili su mnogi koji su mu do jučer bili nadređeni. Iz početka nije uspijevao nametnuti svoj autoritet. Nerijetko bi se tako njegovi podređeni došaptavali, kolutali očima ili koristili svoj BlackBerry dok je Miliband govorio na sastancima, piše Guardian. Nije imao onih sto dana čak niti u svojoj stranci, u kojima mediji i javnost imaju blaži pristup prema lideru kako bi mogao implementirati svoje ideje. Najmanje 49 posto njegovih stranačkih kolega nisu ga željeli na čelu stranke. Dovođen je u pitanje njegov integritet, karakter i ideje. “Bio sam testiran. I u redu je da sam bio testiran za privilegiju vođenja zemlje”, kaže Miliband.

Zadnji puta kada su Laburisti završili u oporbi, trebalo im je 18 godina da se vrate u Westminster. Prilično su izmijenili ideologiju i ideje kako bi postali prihvatljivi engleskoj višoj klasi. Sada je u stranci postojala bojazan, da će Miliband vratiti sve na staro i stranku godinama, pa i desetljećima ponovno zacementirati u oporbi. Jedan od njegovih najbližih suradnika i najutjecajnijih ljudi u stranci Stewart Wood vjerovao je kako postoji drugi put i mogućnosti za funkcioniranje kapitalizma bez predaje tržištu. “Stewart vjeruje kako u Britaniji postoji socijaldemokracija koja samo čeka da izađe”, kaže za Guardian visoki izvor iz Laburista. “On će testirati tu tvrdnju sve do gubitka na izborima”.

Kompromisno rješenje

Milibandu i Stewartu bio je potreban kompromis između egalitarnih ideja i biračkog tijela koje nije posebno sklono socijalizmu. Neki krive Wooda što je čelnika Laburista previše odveo prema romantičarskom ljevičarenju. To ga, kažu, neće odvesti do pobjede na izborima. Miliband je svoju intelektualnu ljevičarsku poziciju morao preoblikovati u nešto što će ga dovesti na vlasti. Tu je uskočio Greg Beales, prvi čovjek Laburističke kampanje, pragmatik koji Milibanda i Laburiste samo želi smjestiti u Westminster. Sušta je suprotnost Woodu, a Guardian piše kako je indikativno i to kako ova dvojica provode svoje slobodno vrijeme. Beales se bavi boksom, a Wood piše pjesme i svira gitaru.

Laburisti su se, nakon Blairove reforme, reformirali u “Nove Laburiste”, stranku koja, gotovo jednakom žestinom kao i Torijevci, podupire ideje slobodnog tržišta. Miliband to vidi kao sistem koji omogućuje kratkotrajne profite, a uzrokuje nesigurnost posla, sve veće nejednakosti i neprijateljstvo prema svakoj državnoj intervenciji. Taj trend želi zaustaviti. “U posljednjih pet godina, Edov omiljeni savjetnik promijenio se iz Stewarta u Grega”, sada tvrde iz Laburističke stranke. Bio im je potreban netko, tko će premostiti prazninu između teorije i prakse. Našli su ga u liku Grega Bealesa.

“Odgovorni kapitalizam”

Velika ideja Milibandove kampanje je “odgovorni kapitalizam”. Pojedinac i njegova potraga za profitom, ne bi smjeli imati prednost pred kolektivnim blagostanjem. Korporativni interesi, prema toj ideji, trebali bi biti preoblikovani u interese zaposlenika i društva u cjelini. Nakon dolaska Milibanda na čelo stranke, cilj je bio tu ideju pretvoriti u masovni pokret, ulaznicu za Westminster. Milibandova sintagma o “proizvođačima i predatorima” u kapitalizmu, proizvela je puno bure u konzervativnim krugovima. Poslodavci mu još nisu oprostili i njegov eventualni dolazak na vlast smatraju pogubnim za svoje interese. Sto istaknutih britanskih poslodavaca iskazalo je svoje bojazni o dolasku Laburista na vlast i izrazilo podršku Torijevcima u nedavnom javnom pismu. Tvrde kako je Miliband stoji na putu ekonomskog oporavka Britanije.

2013. Miliband je reformirao svoju vladu u sjeni. U njoj međutim i dalje, sjedi velik dio starog Blairovog kadra. 2014. pokazalo se da Miliband radi dobar posao. Laburisti, koji su samo četiri godine prije izgledali kao izgubljen slučaj, vodili su po anketama. Skeptici kažu, usprkos Milibandu, a ne zbog njega. On je, prema istraživanjima, bio najmanje popularan britanski lider ikada. Samo pola godine prije izbora, tek 13 posto Britanaca smatralo je kako je Miliband spreman za premijersku poziciju.

U javnim nastupima djeluje sve bolje

Milibandov imidž Torijevci su često vidjeli kao svoj put k pobjedi. Njegovi pristaše, vjerovali su kako će se to promijeniti kada ga glasači bolje upoznaju. I zaista, u posljednje vrijeme Miliband u javnim nastupima djeluje bolje i opuštenije. Nakon prve i jedine televizijske debate na kojoj su sudjelovali svi kandidati, prvi se puta po popularnosti našao ispred aktualnog premijera Davida Camerona. Najnovije ankete, pokazuju kako Laburiste i Torijevce dijeli samo jedan zastupnik u parlamentu u korist Millibandove stranke. Prema tim kalkulacijama, vladajuću većinu oformit će Laburisti sa škotskim SNP-om.

“Britanija može bolje”

“Britanija može bolje”, naslov je Milibandovog manifesta s kojim želi doći na vlast. “Britanija uspijeva kada uspijevaju njeni radnici”, prva je rečenica tog programa. Povećanje minimalne plaće, zamrzavanje računa za struju i plin, 2.5 milijarde funti za sistem zdravstvene zaštite (NHS) od poreza na nekretnine vrjednije od dva milijuna funti i povećanje poreza na zaradu iznad 150 tisuća funti godišnje s 45 na posto, te snižavanje fakultetskih školarina, neke su od ideja tog manifesta. Kritičari kažu kako je u tome previše poreza i potrošnje, a premalo ekonomskog rasta. Američki Wall Street Journal piše kako Miliband želi stranku kakva je bila 1975. Zamjeraju mu da nije usvojio lekcije slobodnog tržišta i osobne odgovornosti, te da vraća Laburiste u staro doba poreza, redistribucije i državne intervencije.

Može li Miliband biti nova nada europske ljevice?

Ed Miliband kaže kako će Laburisti biti stranka “promjene i odgovornosti”. Torijevci su u svojoj Twitter kampanji korištenjem heštega #SameOldLabour željeli ukazati kako su Laburisti ponovno ista ona, u Britaniji nepopularna, socijalistička stranka. Tu su bitku na Twitteru izgubili, pristaše Laburista koristili su isti hešteg navodeći sve pozitivne promjene i reforme koje su donijeli Britaniji. Jumbo plakat Konzervativaca prikazuje ga džepu Nicole Sturgeon i Alexa Salmonda, lidera škotskog SNP-a. Torijevci se u kampanji žele fokusirati na Milibanda. Smatraju kako ga Britanci još uvijek ne podržavaju dovoljno da bi ga izabrali za premijera.

Osmog svibnja građani Velike Britanije će na izborima pokazati jesu li do njih doprijele poruke o Milibandovom novom početku. U prilog lideru Laburista ide i situacija s one strane Atlantika. Barack Obama ostavlja Sjedinjene Države s vrlo dobrim ekonomskim trendovima, ali i potezima, poput zdravstvene i migracijske reforme koji su u prvi plan stavili zaštitu najslabijih i pitanja jednakosti i pravednije raspodjele. Može li Miliband na tom valu biti nova nada britanske i europske ljevice? Svakako. Hoće li dobiti šansu da svoje ideje pretvori u djelo? 8. svibnja odlučit će Britanci.

Filip Raunić
Novinar
1266 članaka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program