Hoće li bolnice zaista ostati bez lijekova?
Dug prema veledrogerijama premašio je četiri milijarde kuna; Telegramov analitičar donosi pozadinu
Bolnice bi od sljedećeg ponedjeljka mogle ostati bez lijekova i medicinske opreme, s obzirom na to da je dug prema veledrogerijama premašio četiri milijarde kuna. To je njihovo poslovanje dovelo na rub izdržljivosti, te su danas iz jedne od njih – Medike – poručili da više ne mogu vršiti isporuke, barem dok se ne podmiri dio duga.
“Prvi put u 98 godina poslovanja Medike prisiljeni smo na obustavu isporuka jer smo dovedeni pred zid. Na sve naše dopise ministrima i premijeru nismo dobili nikakav odgovor a naša su skladišta prazna”, rekao je direktor Medike, Jasminko Herceg.
Ministri se uporno ne javljaju
Herceg je u izjavi za Hinu rekao i da se njegova kompanija zadužila kod banaka za 500 milijuna kuna, te da više ne mogu dobiti kredit. “Ako mi kao najveća veledrogerija s godišnjim prometom od 3 do 4 milijarde kuna više ne možemo isporučivati lijekove sumnja da će oni manji moći”, izjavio je Herceg.
Kao rješenje Herceg predlaže financijsku injekciju Vlade od milijardu do dvije milijarde kuna čime bi se, tvrdi, problem riješio za jedan kvartal odnosno do kraja godine. Rekao je i da već pet dana zove ministra zdravstva Vilija Beroša ali mu se on ne javlja na telefon, dok ministar financija Zdravko Marić samo govori kako treba provesti reforme.
“Nestašica se već dogodila, mi nismo u mogućnosti isporučiti lijek jer ga nemamo, dio imamo, dio nemamo, a ovo malo što imamo ćemo radije dati bolnicama koje bolje plaćaju”, zaključuje Herceg.
Bolnice plate oko 30 posto robe
Nakon Hercega oglasila se i Hrvatska udruga poslodavaca iz koje ističu da u njihovoj Koordinaciji veledrogerija već dvije godine apeliraju prema Vladi RH, Ministarstvu financija i Ministarstvu zdravstva da se pronađe sustavno rješenje problema dugovanja hrvatskih bolnica koja sada već premašuje iznos od 4,2 milijarde kuna te u posljednjih godinu dana jasno ukazuje na opasnost od kolapsa.
“Veledrogerije su na tu opasnost upozoravale, no nažalost sustavnog rješenja nije bilo. Same dalje ne mogu jer su krediti kod banaka kao i kod dobavljača u cijelosti iscrpljeni. Bolnice mjesečno prosječno plaćaju 30 posto robe koju preuzmu i to nitko ne može izdržati bez posljedica. Što se tiče daljnje opskrbe bolnica lijekovima i medicinskim proizvodima, svaka veledrogerija će po tom pitanju sukladno vlastitim mogućnostima donijeti zasebnu odluku“, izjavila je Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom HUP-a.
Problem koji traje desetljećima
Inače, radi se o problemu koji traje već desetljećima i koji nijedna vlada, za sada, nije uspjela riješiti. Rokovi u kojima se plaćaju lijekovi i medicinska oprema ponekad su rastegnuti i na nekoliko godina, što ne samo da dobavljače dovodi u vrlo nepovoljnu situaciju, nego je i protuzakonito. Naime, prema Zakonu o financijskom poslovanju, najdulji rok plaćanja može biti 365 dana, tako da ispada da državni sustavi krše zakone.
Četiri najveće veledrogerije – Oktal Pharma, Medika, Medical Intertrade i Phoenix farmacija potražuju ukupno oko 2,8 milijardi kuna. Dug je posljednjih godina rastao za oko 500 milijuna kuna godišnje, a posebno je zanimljivo da je do porasta duga došlo čak i za vrijeme lockdowna, kada su bolnice radile smanjenim kapacitetom. U travnju je dug porastao za oko 124 milijuna kuna, a u svibnju za dodatnih 205 milijuna kuna.
Najveći dužnik je bio KBC Zagreb
Veledrogerije su u ožujku dobile uplatu od 400 milijuna kuna, što je u zadnji čas uspjelo osigurati nužne lijekove u jeku pandemije koronavirusa, no očito da Ministarstvo zdravstva nije učinilo ništa kako bi se izvršile daljnje uplate i cijela situacija koliko-toliko normalizirala.
HUP je u lipnju predlagao Vladi hitnu uplatu bolnicama od 600 milijuna kuna, čime bi one mogle platiti dugove dobavljačima, te su tražili i povećanje bolničkih limita za 200 milijuna kuna, kako bi se zaustavio rast dugovanja.
Prema podacima s kraja svibnja najveći dužnici bili su KBC Zagreb (1,047 milijardi kuna), KB Sestre Milosrdnice (447,9 milijuna kuna), KBC Split (388,35 milijuna kuna) i KBC Osijek (341,25 milijuna kuna).