Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Hoće li Dubravka Šuica proći rešetanje EU parlamenta? Evo što ju očekuje u tri sata saslušanja

HDZ-ova politička veteranka odgovarat će tri sata na pitanja eurozastupnika. Moglo bi se potegnuti pitanje njene imovine

ZADNJA IZMJENA: lis 3, 2019
Foto: AFP

Dubravka Šuica danas će od 18:30 odgovarati na pitanja kolega iz Europskog parlamenta koji moraju odlučiti treba li HDZ-ova eurozastupnica postati potpredsjednica Europske komisije zadužena za „demokraciju i demografiju”. Saslušanje se održava pred Odborom za ustavna pitanja, a priključit će se i članovi Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja. Ocjena odbora ključna je za imenovanje budućih povjerenika.

Pred članove nadležnih odbora Šuica dolazi u trenutku kada se u Hrvatskoj mediji još uvijek bave njezinom imovinom. Tu je priču prošlog tjedna aktualizirala udruga GONG koja se dopisom obratila zastupnicima u EU parlamentu. Pozvali su ih da pitaju Šuicu o njezinoj imovini i stavovima vezanim uz vladavinu prava.

Nije isključeno da će se kandidatkinja za potpredsjednicu Komisije večeras suočiti i s ponekim neugodnim pitanjem. Pokušali smo prognozirati što HDZ-ovu političku veteranku čeka na trosatnom saslušanju.

1. Imovina

Slučaj koji je otvorio GONG, a onda ga dodatno zakuhao sam premijer Andrej Plenković svojim napadom na tu udrugu, dosad nije izazvao veći interes europskih medija. O Šuici je, recimo, pisao EUobserver, a usput ju je, u široj analizi o nominiranim povjerenicima, spomenuo i francuski Liberation.

Šuica je u međuvremenu predala standardiziranu izjavu o financijskim interesima, u kojoj je nabrojala imovinu, dionice i nekretnine. S obzirom da je riječ o obrascu koji je manje detaljan od imovinskih kartica u Hrvatskoj, u njemu nema procjene koliko njezina imovina vrijedi.

GONG je eurozastupnicima sugerirao da je pitaju o imovini i njezinoj vrijednosti, odnosno načinu na koji ju je stekla. Šuica pritom ima argument za obranu pred europskim kolegama, recimo činjenicu da je glatko prošla prvu prepreku prema imenovanju, Odbor za pravne poslove.

Odbor je, prema informacijama Jutarnjeg lista, utvrdio da je s njezinom prijavom imovine sve u redu i da nema sukoba interesa. Izvore upućene u rad EU parlamenta to ne iznenađuje – tvrde da se ta institucija rijetko upušta u dubinu kad se radi o provjeri detalja oko imovine jer smatraju da su za to zadužene nacionalne vlasti.

To, međutim, ne znači da se na večerašnjem saslušanju Šuica neće suočiti i s pitanjima koja se tiču njezine imovine ili barem GONG-ovog dopisa. Nije, dakle, isključeno da se pojedini članovi odbora neće zadovoljiti samo time što je Šuica već dobila „zeleno svjetlo” Odbora za pravne poslove.

2. Demokracija i demografija

Kandidatkinji iz Hrvatske predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen namijenila je resor koji dosad nije postojao. Zato se mnogi još i sad pitaju čime će se zapravo Šuica, ako bude potvrđena, baviti.

Naziv resora već je izazvao određenu skepsu među pojedinim eurozastupnicima. Iako je najsporniji resor onaj o „zaštiti europskog načina života”, koji je namijenjen Grku Margaritisu Schinasu, jedan od čelnika zastupničkog kluba Zelenih/Europskog slobodnog saveza Philippe Lamberts nedavno se javno iščuđavao i nad nazivom Šuičinog budućeg resora.

Dok sam naziv nije njezina odgovornost, jer to je više pitanje za buduću šeficu Komisije, Šuica će, možda, morati objasniti svoje ranije stavove i glasovanja, pogotovo o parlamentarnim rezolucijama o Poljskoj i Mađarskoj. HDZ-ovi eurozastupnici bili su protiv tih rezolucija kojima se tražilo sankcioniranje tih dviju država zbog narušavanja vladavine prava. U slučaju Poljske Šuica je naknadno korigirala svoj glas u suzdržan.

Moglo bi se, dakako, tvrditi da ta glasovanja nisu u izravnoj vezi s njezinim budućim resorom. Von der Leyen od nje ne očekuje da se bavi slobodom govora ili fer izborima, nego organizacijom Konferencije o budućnosti Europe. No, takvo formalno pravdanje teško da bi naišlo na razumijevanje eurozastupnika, poprilično osjetljivih na pitanja koja se tiču demokracije.

3. Nabrijani eurozastupnici

Odbor za pravne poslove – onaj koji je Šuici već dao pozitivnu ocjenu – odbio je dvoje kandidata za povjerenike, Rumunjku Rovanu Plumb i Mađara Laszla Trocsanyija. Činilo se da je Europski parlament, koji je u stalnom nadmudrivanju s državama članicama oko toga tko ima veću političku moć, time zadovoljio svoje apetite. Srušili su dvoje kandidata, države članice (Rumunjska i Mađarska) nisu se opirale i EU parlament je dokazao da nije samo multijezična brbljaonica.

No, ispitivanja kandidata pred drugim, resornim odborima od početka ovog tjedna pokazala su da eurozastupnicima to uopće nije bilo dovoljno. Na saslušanju je, javljaju europski mediji, podbacio poljski kandidat Janusz Wojciechowski. Nije bio dovoljno jasan u odgovorima, pa ga navodno šalju na još jedno saslušanje. Nedovoljno uvjerljiva bila im je i kandidatkinja iz Francuske Sylvie Goulard od koje očekuju dodatne, pisane odgovore.

Nema, dakle, nikakve sumnje da su eurozastupnici nabrijani da detaljno ispitaju kandidate i da se ne libe poslati ih na popravni. Ipak, tu njihovu nabrijanost treba staviti u kontekst političko-zemljopisne ravnoteže – političkih grupacija, istoka i zapada, novih i starih članica.

EU parlament dosad je iz igre izbacio jednog pučana i jednu socijaldemokratkinju. Eurozastupnik s kojim smo ovog tjedna o tome razgovarali pomalo ironično je komentirao: „jedan njihov za jednog našeg”. Riječ je, nadalje, o kandidatima iz istočne i srednje Europe, odnosno iz novih članica. Francuskinja Goulard je, pak, iz stare članice EU-a i iz političke grupacije liberala. Kada bi EU parlament blokirao imenovanje još jedne kandidatkinje iz redova pučana, iz nove članice Unije, bi li to narušilo taj delikatni političko-geografski balans?

Irena Frlan Gašparović
Telegram autor
149 članaka Više o autoru
Više s weba