No, sve je to već zapravo prošlo svršeno vrijeme i uvod za glavne dvije utakmice koje HDZ očekuju ove godine – unutarstranačke i parlamentarne izbore. Samo, kojim redoslijedom?
Tišina nakon Brkićevog upita
Tu dilemu, koja već neko vrijeme mori političke kuloare, podgrijava i sam predsjednik HDZ-a Andrej Plenković. Nakon sjednice predsjedništva i Nacionalnog vijeća stranke u utorak, na novinarsko pitanje postoji li neki rok u kojem će prelomiti hoće li parlamentarni izbori biti prije unutarstranačkih, Plenković je uzvratio da „ta rasprava nije danas bila na dnevnom redu”. To jasno sugerira da odluka još nije donesena i da se o tome tek treba odlučiti.
Jedini koji je na spomenutom sastanku vrha stranke u utorak pokrenuo temu unutarstranačkih izbora bio je, kako tvrde dva naša sugovornika, zamjenik predsjednika HDZ-a Milijan Brkić. „Jedino je Brkić otvorio to pitanje, dok su ostali šutjeli”, kazao nam je član središnjih tijela stranke. No, odgovor, navodno, nije dobio. Stoga su naši sugovornici iz HDZ-a uvjereni da u stranci zapravo još nije donesena odluka o tome hoće li najprije biti unutarstranački ili parlamentarni izbori.
Plenković svjesno odugovlači
Pritom podsjećaju i na ovotjedni istup Branka Bačića u HRT-ovoj emisiji Otvoreno. Bačić je izjavio da još nije donesena odluka o održavanju izbora u stranci, ali da će oni biti u statutarnom roku, spomenuvši pritom travanj ili svibanj. Međutim, naš sugovornik iz redova HDZ-ovih zastupnika čudi se zašto onda i ostali, prije svega Plenković nije tako jasan kada ga se pita o izborima.
„Jedino je Bačić neki dan govorio o tome, kada je izjavio da će unutarstranački izbori biti u statutarnom roku. Ali, zašto onda to isto ne govore i ostali?”, kaže Telegramov sugovornik iz HDZ-a, naglašavajući da Plenković ostavlja dojam da još nešto mora odlučiti, a to „nije slučajno”. Plenković, dakle, po uvjerenju našeg sugovornika, sasvim svjesno ostavlja dojam da odluku o terminu unutarstranačkih i parlamentarnih izbora tek treba donijeti.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Odluka već idućeg tjedna?
Izvor iz vrha stranke tvrdi da će se sastanak, na kojem će se raspravljati o budućnosti HDZ-a, pa i o tome kada će biti izbori u stranci, održati već sljedećeg tjedna. Više sugovornika iz vrha HDZ-a s kojima smo neslužbeno razgovarali smatra, međutim, da bi odluka da se najprije ide na izbore za Sabor, pa tek onda na izbore u stranci bila pogrešna, za HDZ možda i pogubna.
Točno je da bi, u slučaju da parlamentarni izbori budu prije, Plenković imao odlučujuću odluku u slaganju izbornih lista. No, u tom bi se slučaju mogao naći pred nezgodnom dilemom: sastaviti liste tako da se riješi oporbe unutar stranke ili pristati na kompromise s različitim stranačkim strujama. I jedna i druga opcija za šefa HDZ-a bile bi potencijalna klopka.
Ukoliko bi Plenković prije unutarstranačkog odmjeravanja snaga pokušao očistiti izborne liste od svojih oponenata, to bi izazvalo gadne sukobe u stranci. Što bi takav unutarstranački rat neposredno pred parlamentarne izbore značio za rezultat HDZ-a, ne treba posebno naglašavati.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Potištena atmosfera
No, ako bi išao u kompromise sa stranačkim frakcijama, kao što je morao napraviti na izvanrednim izborima 2016. godine, opet bi se našao u situaciji da nikad ne zna kako će tko o nekoj odluci Vlade glasati u Saboru. Stoga naš sugovornik iz vrha stranke smatra da je najlogičnije da se prvo provedu unutarstranački izbori, a onda će onaj tko dobije povjerenje članstva imati čvrsti autoritet pri određivanju tko će biti i na kojem mjestu na izbornoj listi HDZ-a.
I drugi član središnjih tijela stranke napominje da redoslijed može biti samo jedan: unutarstranački pa tek onda parlamentarni izbori. Obrnuti slijed bio bi, uvjeren je, „poguban za HDZ”. „Ako bismo mu (Plenkoviću, op.a.) to dopustili, HDZ bi sigurno završio u oporbi”, prognozira Telegramov sugovornik. Dogodi li se da se Plenković odluči za parlamentarne izbore, pa na njima izgubi, dodaje naš drugi sugovornik, “bolje mu je da onda ni ne dolazi na izbore u stranci”.
Da je slučajno Grabar-Kitarović pobijedila, rasle bi šanse da se prvo ide na parlamentarne izbore, na valu euforije zbog njenih novih pet godina na Pantovčaku. Ovako, ako bi se požurilo s izborima u Sabor, kampanja bi se odvijala pod dojmom potištene atmosfere iz izborne noći u prvoj nedjelji 2020. godine.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Sve moguće tek nakon svibanjskog summita EU u Zagrebu
Oni koji dobro poznaju predsjednika HDZ-a i premijera, uvjereni su i da predsjedanje Europskom unijom igra jako bitnu ulogu u određivanju datuma parlamentarnih izbora. „Brine ga izazvati izbore dok predsjedamo Unijom jer bi se onda morao baviti kampanjom umjesto predsjedanjem”, kaže naš sugovornik, dugogodišnji Plenkovićev suradnik. Vrhunac tog predsjedanja bit će summit EU-a u Zagrebu u svibnju, tek nakon toga Plenković bi mogao zaključiti da je glavna predstava oko predsjedanja gotova i da se može posvetiti iscrpljujućoj kampanji za parlamentarne izbore.
Mnoštvo je to argumenata koji kazuju da bi hitnja oko izbora za Sabor za HDZ bila nepotrebna, pa čak i opasna. No, bilo je itekako mnogo argumenata koji su prošlih godina vrištali oko toga da nije pametno ići u mirovinsku reformu bez dogovora sa sindikatima, da treba čim prije sjesti za stol s učiteljima i profesorima, da nema smisla stavljati neiskusne kadrove na vrh liste za europske izbore, ili do iznemoglosti braniti u javnosti iskompromitirane ministre…
Članak se nastavlja ispod oglasa
Hoće li HDZ odlučivati o Plenkoviću prije parlamentarnih izbora? Pričali smo s ljudima iz stranke
Odluka da se prvo ide na parlamentarne izbore bila bi po tu stranku pogrešna, možda i pogubna
Da je slučajno Grabar-Kitarović pobijedila, rasle bi šanse da se prvo ide na parlamentarne izbore, na valu euforije zbog njenih novih pet godina na Pantovčaku. Ovako, ako bi se požurilo s izborima u Sabor, kampanja bi se odvijala pod dojmom potištene atmosfere iz izborne noći u prvoj nedjelji 2020. godine.
Kolinda Grabar-Kitarović i predsjednički izbori su za HDZ, zapravo, već stvar prošlosti. Da, još će se analizirati rezultati, još će se pričati o utjecaju kampanje Miroslava Škore, još će se govoriti o neobičnim nastupima i čudesnim incidentima koje su izazvali njeni savjetnici na sučeljavanjima. Na kraju krajeva, moguće je i da će biti i nekih raspuštanja stranačkih ogranaka zbog loših rezultata 5. siječnja.
No, sve je to već zapravo prošlo svršeno vrijeme i uvod za glavne dvije utakmice koje HDZ očekuju ove godine – unutarstranačke i parlamentarne izbore. Samo, kojim redoslijedom?
Tišina nakon Brkićevog upita
Tu dilemu, koja već neko vrijeme mori političke kuloare, podgrijava i sam predsjednik HDZ-a Andrej Plenković. Nakon sjednice predsjedništva i Nacionalnog vijeća stranke u utorak, na novinarsko pitanje postoji li neki rok u kojem će prelomiti hoće li parlamentarni izbori biti prije unutarstranačkih, Plenković je uzvratio da „ta rasprava nije danas bila na dnevnom redu”. To jasno sugerira da odluka još nije donesena i da se o tome tek treba odlučiti.
Jedini koji je na spomenutom sastanku vrha stranke u utorak pokrenuo temu unutarstranačkih izbora bio je, kako tvrde dva naša sugovornika, zamjenik predsjednika HDZ-a Milijan Brkić. „Jedino je Brkić otvorio to pitanje, dok su ostali šutjeli”, kazao nam je član središnjih tijela stranke. No, odgovor, navodno, nije dobio. Stoga su naši sugovornici iz HDZ-a uvjereni da u stranci zapravo još nije donesena odluka o tome hoće li najprije biti unutarstranački ili parlamentarni izbori.
Plenković svjesno odugovlači
Pritom podsjećaju i na ovotjedni istup Branka Bačića u HRT-ovoj emisiji Otvoreno. Bačić je izjavio da još nije donesena odluka o održavanju izbora u stranci, ali da će oni biti u statutarnom roku, spomenuvši pritom travanj ili svibanj. Međutim, naš sugovornik iz redova HDZ-ovih zastupnika čudi se zašto onda i ostali, prije svega Plenković nije tako jasan kada ga se pita o izborima.
„Jedino je Bačić neki dan govorio o tome, kada je izjavio da će unutarstranački izbori biti u statutarnom roku. Ali, zašto onda to isto ne govore i ostali?”, kaže Telegramov sugovornik iz HDZ-a, naglašavajući da Plenković ostavlja dojam da još nešto mora odlučiti, a to „nije slučajno”. Plenković, dakle, po uvjerenju našeg sugovornika, sasvim svjesno ostavlja dojam da odluku o terminu unutarstranačkih i parlamentarnih izbora tek treba donijeti.
Odluka već idućeg tjedna?
Izvor iz vrha stranke tvrdi da će se sastanak, na kojem će se raspravljati o budućnosti HDZ-a, pa i o tome kada će biti izbori u stranci, održati već sljedećeg tjedna. Više sugovornika iz vrha HDZ-a s kojima smo neslužbeno razgovarali smatra, međutim, da bi odluka da se najprije ide na izbore za Sabor, pa tek onda na izbore u stranci bila pogrešna, za HDZ možda i pogubna.
Točno je da bi, u slučaju da parlamentarni izbori budu prije, Plenković imao odlučujuću odluku u slaganju izbornih lista. No, u tom bi se slučaju mogao naći pred nezgodnom dilemom: sastaviti liste tako da se riješi oporbe unutar stranke ili pristati na kompromise s različitim stranačkim strujama. I jedna i druga opcija za šefa HDZ-a bile bi potencijalna klopka.
Ukoliko bi Plenković prije unutarstranačkog odmjeravanja snaga pokušao očistiti izborne liste od svojih oponenata, to bi izazvalo gadne sukobe u stranci. Što bi takav unutarstranački rat neposredno pred parlamentarne izbore značio za rezultat HDZ-a, ne treba posebno naglašavati.
Potištena atmosfera
No, ako bi išao u kompromise sa stranačkim frakcijama, kao što je morao napraviti na izvanrednim izborima 2016. godine, opet bi se našao u situaciji da nikad ne zna kako će tko o nekoj odluci Vlade glasati u Saboru. Stoga naš sugovornik iz vrha stranke smatra da je najlogičnije da se prvo provedu unutarstranački izbori, a onda će onaj tko dobije povjerenje članstva imati čvrsti autoritet pri određivanju tko će biti i na kojem mjestu na izbornoj listi HDZ-a.
I drugi član središnjih tijela stranke napominje da redoslijed može biti samo jedan: unutarstranački pa tek onda parlamentarni izbori. Obrnuti slijed bio bi, uvjeren je, „poguban za HDZ”. „Ako bismo mu (Plenkoviću, op.a.) to dopustili, HDZ bi sigurno završio u oporbi”, prognozira Telegramov sugovornik. Dogodi li se da se Plenković odluči za parlamentarne izbore, pa na njima izgubi, dodaje naš drugi sugovornik, “bolje mu je da onda ni ne dolazi na izbore u stranci”.
Da je slučajno Grabar-Kitarović pobijedila, rasle bi šanse da se prvo ide na parlamentarne izbore, na valu euforije zbog njenih novih pet godina na Pantovčaku. Ovako, ako bi se požurilo s izborima u Sabor, kampanja bi se odvijala pod dojmom potištene atmosfere iz izborne noći u prvoj nedjelji 2020. godine.
Sve moguće tek nakon svibanjskog summita EU u Zagrebu
Oni koji dobro poznaju predsjednika HDZ-a i premijera, uvjereni su i da predsjedanje Europskom unijom igra jako bitnu ulogu u određivanju datuma parlamentarnih izbora. „Brine ga izazvati izbore dok predsjedamo Unijom jer bi se onda morao baviti kampanjom umjesto predsjedanjem”, kaže naš sugovornik, dugogodišnji Plenkovićev suradnik. Vrhunac tog predsjedanja bit će summit EU-a u Zagrebu u svibnju, tek nakon toga Plenković bi mogao zaključiti da je glavna predstava oko predsjedanja gotova i da se može posvetiti iscrpljujućoj kampanji za parlamentarne izbore.
Mnoštvo je to argumenata koji kazuju da bi hitnja oko izbora za Sabor za HDZ bila nepotrebna, pa čak i opasna. No, bilo je itekako mnogo argumenata koji su prošlih godina vrištali oko toga da nije pametno ići u mirovinsku reformu bez dogovora sa sindikatima, da treba čim prije sjesti za stol s učiteljima i profesorima, da nema smisla stavljati neiskusne kadrove na vrh liste za europske izbore, ili do iznemoglosti braniti u javnosti iskompromitirane ministre…