Hoće li i druge zemlje uvesti radikalni lockdown za necijepljene kao Austrija
U pandemiji se pokazalo da odluke, koje su u trenutku donošenja kontroverzne, postanu uobičajene u većem broju zemalja
„Lockdowna za cijepljene sigurno više neće biti“, uvjeravao je u rujnu austrijsku javnost Sebastian Kurz. Budu li bolnice preopterećene, objašnjavao je, bit će uvedene restrikcije, ali samo za one koji se nisu cijepili. Najava iz Beča u tom trenutku nije izazvala previše pozornosti u širem okruženju, pa tako ni u Hrvatskoj. Dva mjeseca kasnije štošta se promijenilo.
Hrvatska, u kojoj se u rujnu još tvrdilo da se ne razmišlja o širenju covid potvrda, od ovog utorka uvodi – široku upotrebu covid potvrda. Sebastian Kurz više nije kancelar. Ali austrijska vlada upravo je provela plan iz rujna – od danas je u Austriji na snazi lockdown za sve koji se nisu cijepili ili nisu u zadnjih 180 dana preboljeli covid.
Što je odlučeno u Austriji
Restriktivna mjera vrijedit će narednih deset dana. Najmanje do sljedeće srijede, dakle, ljudima bez potvrde o cijepljenju ili preboljenju ograničeno je kretanje. Smiju izlaziti u određenim situacijama – ako, primjerice, idu na posao, u kupnju namirnica, u ljekarnu ili kod liječnika… I ako se idu cijepiti.
Njome je, prema dostupnim procjenama, obuhvaćeno gotovo dva milijuna ljudi. Mada je bilo govora da će se ta mjera uvoditi kada na intenzivnoj njezi bude 600 pacijenata – a u petak ih je bilo 437 – austrijska vlada zaključila je da ne treba čekati. Iz vlade tvrde da je sedmodnevna incidencija novih slučajeva zaraze među necijepljenima četiri puta veća nego među cijepljenima.
Odluka austrijske vlade izazvala je, očekivano, golemu pozornost u cijeloj Europi. Oko tog poteza bit će zasigurno kontroverzi i polemika, moguće i prosvjeda ili sudskih epiloga. Je li, međutim, austrijski ‘lockdown za necijepljene’, kako ga nazivaju mediji, eksces ili odluka koju će postati praksa i šire u Europi?
Mjere za necijepljene
Austrijska odluka je najstroža, ali i u drugim dijelovima Europe, kako smo nedavno pisali, vlasti povlače poteze kojima, ustvari, otežavaju svakodnevne aktivnosti onima koji se nisu cijepili protiv covida niti su ga preboljeli. U Grčkoj se necijepljeni zaposlenici odnedavno moraju testirati dvaput tjedno, a ne više samo jednom. Za ulazak u berlinske restorane, kafiće, frizerske salone više nije dovoljan negativan test. Slično je i u nekim drugim njemačkim pokrajinama.
Francuska je pooštrila uvjete za putnike koji nisu u potpunosti cijepljeni iz 16 EU država. Ranije im je trebao negativan test ne stariji od 48 sati, a po novome testirati se moraju unutar 24 sata prije dolaska u Francusku. Francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je i novost oko covid potvrda – da bi produljili njihovu valjanost, Francuzi stariji od 65 godina morat će se i treći puta cijepiti.
Širenje covid potvrda
Različite države i ranije su pribjegavale različitim mjerama koje su, u trenutku donošenja, izazivale polemike. Početkom ove godine, nakon što je cjepivo postalo dostupno, žustro se raspravljalo o tzv. zelenim putovnicama – dokumentu koji je tada predložen u Izraelu, a kojim se dokazivalo da je osoba cijepljena, preboljela covid ili ima negativan test.
Riječ je, ustvari, bila o onome što danas znamo kao covid potvrda. Dok se prije desetak mjeseci o tome tek debatiralo, sada su covid potvrde u sve široj uporabi, čak i u Hrvatskoj, a u mnogim zemljama danas je praktički uobičajeno da se njima uvjetuju svakodnevne aktivnosti poput odlaska u kafić ili kino.
Slijedili talijanski primjer
Proljetos je potom Italija, prva u Europi, odlučila da se djelatnici u zdravstvu moraju cijepiti. Vlasti u drugim državama tada su tek iza zatvorenih vrata razmatrale takvu opciju, pokušavajući medicinare na druge načine motivirati za cijepljenje. Nekoliko mjeseci kasnije talijanski primjer, koji se još u travnju mogao činiti ekscesivnim, slijedile su Francuska i Grčka.
Francuska je, uz to, suočena s nevoljkošću Francuza da se cijepe, sredinom srpnja bitno proširila uporabu covid potvrda. Bez tog dokumenta, Francuzi više nisu mogli u kafić, restoran, vlak i tako dalje, što ih je promptno motiviralo da se masovno krenu cijepiti.
Hoće li Austrija biti iznimka?
Kako smo tada pisali, Francuska nije bila jedina koja se odlučila na taj potez, ali je već tada bilo jasno da će upravo francuski primjer biti ključan test za široku uporabu covid potvrda. Nepuna četiri mjeseca kasnije sasvim je jasno da je upravo prošireno korištenje covid certifikata postalo uobičajeni alat za balansiranje svakodnevnih aktivnosti i borbe protiv pandemije, ali i, posredno, alat za motiviranje ljudi da se u većem broju cijepe.
Što će, onda, biti s austrijskim primjerom? Mada je za kategorične ocjene prerano, dosadašnje iskustvo jasno pokazuje kako su restriktivne mjere, koje su se u nekom trenutku činile kontroverznima, s vremenom nerijetko postale raširen(ij)a praksa. Stoga je sasvim zamislivo da ni Austrija neće biti iznimka.