Nekad je nužno odabrati stranu

Hoće li Lucić kazneno odgovarati zbog nuđenja mita? Odvjetnici i profesori diskutiraju na Telegramu

Franjo Lucić pokušao je podmiti novinara Telegrama Dragu Hedla kako ne bi pisao o sumnjivim poslovima njegovih tvrtki o čemu smo objavili i audio snimke. USKOK je krenuo rasvjetljavati ovaj slučaj. Može li Lucić zbog pokušaja davanja mita kazneno odgovorati i jesu li snimke zakonit dokaz? Govore odvjetnici i pravni stručnjaci Emil Havkić, Vesna Alaburić, Anto Nobilo, Ljubo Pavasović Visković, Veljko Miljević i Ivo Josipović

FOTO: Pixsell

USKOK ne otkriva u kojem smjeru je počeo rasvjetljavati pokušaj saborskog zastupnika HDZ-a Franje Lucića da podmiti novinara Telegrama Dragu Hedla kako ne bi pisao o sumnjivim poslovima njegovih tvrtki. Može li, uopće, Lucić odgovarati zbog nuđenja mita i jesu li snimke zakonit dokaz? Razgovarali smo s uglednim pravnim stručnjacima o mogućem raspletu ovog slučaja u kaznenom postupku.

“USKOK sukladno zakonskim ovlastima poduzima određene radnje u vezi navedenog događaja”, potvrđuju šturo iz USKOK-a nakon što je Telegram u četvrtak objavio audio-zapis na kojem se čuje kako Lucić nudi novac novinaru Hedlu. Lucić je nekoliko sati nakon objave snimke dao ostavku na sve funkcije u HDZ-u, zanijekavši da je novinaru nudio mito. Snimku razgovora Lucića i Hedla možete poslušati ovdje.

Pravni stručnjaci s kojima smo razgovarali ne slažu se oko svojstva novinara – kao službene ili odgovorne osobe, koja se jedina prema zakonu može naći u situaciji da joj se daje mito. Naime, u Kaznenom zakonu precizno stoji da će biti kažnjen za davanje mita onaj tko službenoj ili odgovornoj osobi da mito ili dar. Pravni stručnjaci slažu se kako će problematično biti i utvrđivanje zakonitosti snimke razgovora Hedla s Lucićem. Hedl je već potvrdio kako zastupniku nije rekao da ga snima, a snimku je redakcija Telegrama objavila jer je ocijenjeno da je u javnom interesu da se sazna kako je saborski zastupnik nudio novac za neobjavljivanje priče. U međuvremenu je objavljen i prvi dio istraživačkog specijala zbog kojeg je Lucić Hedlu nudio mito.

Miljević: ‘Je li bilo kaznenog djela ili nije, stvar je ocjene tužiteljstva’

Je li u ovom slučaju bilo kaznenog djela ili nije, sada je stvar ocjene tužiteljstva, smatra odvjetnik Veljko Miljević, dodajući kako sadržaj snimke ipak upućuje na zaključak da bi se tu moglo raditi o osnovama sumnje u kazneno djelo što se goni po službenoj dužnosti. Iako odvjetnik Miljević nije precizirao, ovdje je u pitanju kazneno djelo davanja mita. Miljević napominje kako USKOK osim po formalnoj kaznenoj prijavi može postupati i samo na osnovu informacija koje do njega dopru. “Po mom mišljenju, USKOK-u bi trebalo biti dovoljno ovo što je objavljeno u medijima da odmah razmotri je li počinjeno kazneno djelo”, rekao nam je Miljević.

No, za pokretanje postupka protiv Franje Lucića nužno je najprije skinuti njegov zastupnički imunitet s obzirom da se nalazi u Saboru kao zastupnik HDZ-a. Za to je USKOK-u potrebno odobrenje Mandatno-imunitetnog povjerenstva sada kada Sabor ne zasjeda. “Nakon toga će USKOK morati pozvati Franju Lucića na ispitivanje, iako je već javno porekao da je nudio mito novinaru, a nakon se može i gramatički i logički tumačiti ono što je rekao. Po mom mišljenju iz snimke se jasno čuje smisao njegovih riječi”, zaključuje Miljević.

Alaburić: ‘Novinar se u ovom slučaju može smatrati odgovornom osobom. Ovo spada pod kaznenu odgovornost’

“Po mom mišljenju novinar je u ovoj situaciji u jednakoj poziciji kao i liječnik u bolnici. On je od svoje firme dobio službeni zadatak, odnosno nalog da obavi neki posao prema profesionalnim standardima, pa se stoga može smatrati odgovornom osobom u toj situaciji. Zato mislim da nuđenje mita novinaru da nešto objavi ili ne objavi spada pod kaznenu odgovornost. U ovoj situaciji novinar je u istoj poziciji kao i liječnik koji radi u bolnici”, tumači odvjetnica Vesna Alaburić dodajući da je novinar Hedl istovremeno i oštećenik, te i sam, ukoliko USKOK ne pokrene postupak protiv Lucića, može inicirati kazneni progon saborskog zastupnika HDZ-a.

Josipović: ‘Praksa o snimkama se promijenila kada su se pojavili transkripti iz Tuđmanovog ureda u kojima je bilo razgovora o ratu i privatizaciji’

Ivo Josipović, redoviti profesor na Katedri za kazneno procesno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu također smatra da DORH mora ispitati ovaj slučaj, te podsjeća na slučaj Željka Sabe. “U konkretnom sučaju, zato jer ne mogu uzeti zdravo za gotovo medijske napise, ne mogu tvrditi ima li kaznenog djela ili nema. Ali, svakako DORH bi slučaj morao temeljito ispitati i odlučiti ima li mjesta kaznenom progonu. Ako se potvrde navodi iz medija, rekao bih, ima mjesta kaznenom progonu”, kaže Josipović. Komentirao je i korištenje snimke kao dokaza. “Što se tiče korištenja snimke razgovora dvaju osoba, učinjene bez znanja onoga koji ne snima, danas su sudovi za kaznena djela iz županijske nadležnosti ovlašteni vagati dokaz: on se može upotrijebiti ako je javni interes da se djelo otkrije i kazni pretežitiji od interesa zaštite privatnosti. Isto tako, ta je vaga ključna za utvrđenje postoji li kazneno djelo neovlaštenog zvučnog snimanja i prisuškivanja iz članka 143. Kaznenog zakona na strani onoga koji je snimao. Podsjećam, u slučaju vukovarskog gradonačelnika Sabe, koji je po mnogo čemu sličan ovome, sud je odvagao da preteže javni interes korištenja snimke kao dokaza.

Povijesno, u bivšoj Jugoslaviji a i na početku hrvatske državnosti, mogla se koristiti svaka snimka razgovora koja je bila namijenjena onome tko snima, bez obzira da li snimani zna ili ne zna za snimanje. Logika, koju je još utvrdio bivši Savezni sud a kasnije i prihvatilo hrvatsko zakonodavstvo i praksa, bila je: ako imam pravo i mogućnost čuti razgovor, odnosno, sudjelovati u njemu, te ako imam pravo prepričavati taj razgovor, onda je prirodno da ga mogu i snimati. Razvila se doktrina, a i zakonodavstvo, da nije kazneno djelo snimati razgovor koji je namijenjen onome tko snima te da takva snimka, jer nije kazneno djelo, može biti dokaz.

Međutim, u vrijeme kada su se počeli u javnosti pojavljivati transkripti iz Ureda predsjednika u vrijeme predsjednika Tuđmana, na kojima je bilo vrlo neugodnih razgovora, ne samo o ratu, već i o pretvorbi i privatizaciji, praksa se najednom promijenila, kao I zakonodavstvo. Isključeno je korištenje snimki, pa onda i njihovih transkripta, za koje snimani nije znao. Naravno, svi na koje su se nezgodni transkripti odnosili, tvrdili su da nisu znali za snimanje. I to je bio jedan od primjera kako su država, zakonodavstvo i sudska praksa, štitili pretvorbeni kriminal”, kaže Josipović.

Havkić: ‘Lucića se može procesuirati za nuđenje mita’

Odvjetnik Emil Havkić stručnjak za medijsko pravo smatra kako se Lucića može procesuirati. “Novinar je odgovoran prema uredništvu i bio je na službenom zadatku u trenutku kada mu je nuđeno mito”, objašnjava Havkić uvjeren da se Lucića može procesuirati za nuđenje mita. Havkić nam je kazao i kako snimanje u ovom slučaju nije bilo nezakonito. “Snimanje nije bilo nezakonito, jer nisu snimane neke treće osobe, već je novinar snimao razgovor u kojem je i sam sudjelovao, odnosno koji je bio upućen njemu”.

Pavasović Visković: ‘Neće biti moguće pokrenuti kazneni postupak. To bi otvorilo i mogućnost progona PR agencija’

Međutim, odvjetnik Ljubo Pavasović Visković, potvrđujući nam da Lucićev čin nije bio moralan, tvrdi kako neće biti moguće pokrenuti kazneni postupak protiv njega. “Novinar jednostavno nema svojstvo ni službene ni odgovorne osobe. Ne bih povlačio paralelu s liječnicima, jer su oni državni namještenici, dok je novinar zaposlenik trgovačkog društva. Kazneni zakon u članku kojim se sankcionira prijetnja izdvaja prijetnje novinaru kao posebno nedjelo, što znači da ga prepoznaje kao posebnu kategoriju kada ga štiti od nasilja. No, u ostalim kaznenim djelima to jednostavno nije slučaj i protiv Lucića neće biti moguće pokrenuti postupak”, uvjerava Pavasović Visković. Po njegovom mišljenju ako se ovaj slučaj bude procesuirao, otvorit će se mogućnost kaznenog progona i PR-agencija koje plaćaju da se pojedini tekstovi objave u medijima.

Nobilo: ‘Snimka je u slučaju Sabo ocijenjena kao zakonit dokaz’

Odvjetnik Anto Nobilo podsjeća na slučaj vukovarskog gradonačelnika Željka Sabe koji je proglašen krivim za podmićivanje gradskih vijećnika Marije Budimir i Radivoja Đurića iz HDZ-a te osuđen na godinu i četiri mjeseca zatvora. U njegovom slučaju snimka što ju je napravila Marija Budimir, također bez Sabinog znanja, ocijenjena je zakonitim dokazom. “U stavku 3. članka 10. Zakona o kaznenom postupku stoji da se neće smatrati nezakonitima dokazi pribavljeni povredom prava i sloboda, odnosno snimanjem osobe koja ne zna da se taj razgovor bilježi, ukoliko se koriste u postupku za teške oblike kaznenih djela iz nadležnosti županijskog suda, kod kojih interes kaznenog progona i kažnjavanja počinitelja preteže nad povredom prava”, citira Nobilo zakon i pojašnjava:

“Prilikom odlučivanja može li se nezakoniti dokaz uzeti kao valjan, sud mjeri koje je pravo važnije – je li važnije pravo osobe da se njezini privatni razgovori ne snimaju ili je važnije pravo javnosti da zna. U slučaju Sabo presuđeno je da je važnije pravo javnosti. Sabo je bio prvi takav slučaj”, tumači Nobilo podsjećajući kako je Vrhovni sud u slučaju Željka Sabe prihvatio mišljenje USKOK-a da je riječ o teškom kaznenom djelu usmjerenom izvrtanju volje birača, te je imao u vidu interes cjelokupnog hrvatskog društva da se stane na kraj trgovini mandatima. U tom slučaju on vidi političku pozadinu, “osvetu HDZ-a SDP-u, koja se sada HDZ-u vratila.”

No, neki od stručnjaka podsjećaju i na nedavni slučaj kada je Vrhovni sud donio odluku u slučaju mita za gradnju jednog zagrebačkog vrtića gdje je snimku diktafonom, što ju je napravila osoba od koje je traženo mito, izdvojio iz sudskog spisa kao nezakonit dokaz.