Nekad je nužno odabrati stranu

Hoće li SAD ipak zabraniti uvoz ruske nafte? Stručnjaci: 'Cijena bi mogla skočiti na 200 dolara'

Danas je zbog izjava iz SAD-a cijena nafte nakratko eksplodirala do 130 dolara

KHANTY-MANSIYSK AUTONOMOUS AREA, RUSSIA. DECEMBER 16, 2015. A drilling rig at the Southern Priobskoye oil field of the Gazprom Neft. Vladimir Smirnov/TASS, Image: 269419822, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, TASS
FOTO: Profimedia, TASS

Američki državni tajnik Antony Blinken priznao je u nedjelju da su SAD “u vrlo aktivnim raspravama s europskim partnerima o zabrani uvoza ruske nafte, dok, naravno, u isto vrijeme brinemo kako u tom slučaju osigurati potrebne količine nafte”. Zbog te izjave u ponedjeljak je cijena nafte ponovno eksplodirala pa se nakratko popela na 130 dolara, da bi se kasnije ustalila na 125 dolara po barelu.

Analitičari Bank of America primijetili su da bi se, ako se uvede embargo na rusku naftu, tržište moglo suočiti s nedostatkom od pet milijuna barela nafte dnevno, što bi moglo gurnuti cijene nafte na 200 dolara po barelu. Predsjednica Europske komisije Ursula von Der Leyen još uvijek nije u potpunosti podržala tu ideju, iako je izrazila da je jedan od njihovih primarnih ciljeva u sankcijama koje su do sada uvedene smanjenje Putinovih tokova financiranja.

Neočekivani preokret stava SAD-a

Bijela kuća tvrdila je od početka rata u Ukrajini da ne razmišlja o zabrani uvoza ruske sirove nafte, ističući da bi to moglo uzrokovati još veći rast cijena nafte i benzina. No, pod pritiskom Republikanske stranke, ali i dijela vodećih demokrata, uključujući i utjecajnu Nancy Pelosi, predsjednicu Zastupničkog doma, došlo je do neočekivanog preokreta.

Predsjednica Vijeća ekonomskih savjetnika Bijele kuće Cecilia Rouse iznenada je u petak priznala da se o tomu razmišlja. “Analiziramo kako će se nadoknaditi ruska nafta, ako se zabrani njen uvoz. Bitno je da održavamo stabilnu opskrbu energijom na globalnoj razini”, kaže.

Taj neočekivani obrat iznuđen je zapravo od administracije Joe Bidena jer invazija na Ukrajinu iz dana u dan postaje sve krvavija što postaje nesnosan teret za zapadne političare. To krvoproliće, naime, nikoga na svijetu ne stavlja hladnim te je sve više zahtjeva za najstrožim kažnjavanjem Rusije. A zabrana uvoza ruske nafte bio bi zasigurno daleko najteži ekonomski i politički udarac za Rusiju. U međuvremenu Bijela kuća zabranila je izvoz specifičnih tehnologija za rafinerije u Rusiju i Bjelorusiju, otežavši tako njihov remont i modernizaciju.

Johnson već dugo zagovara uvođenje embarga

Britanski premijer Boris Johnson već dugo inzistira da EU uvede embargo na uvoz ruske nafte, jer je London već zatvorio gotovo sve kanale kojim je ruska nafta stizala na britansko tržište. Ako SAD i Velika Britanija zabrane kupnju ruske nafte, Europa će se, u političkom i moralnom smislu, naći u iznimno teškoj situaciji.

Ako Bruxelles ne bi slijedio Washington i London bio bi optužen da ne želi iskoristiti sva sredstva koja su joj na raspolaganju kako bi zaustavio krvavi ruski pohod na Ukrajinu. Osim zbog egoizma i nesolidarnosti, EU bi bila izložena žestokim kritikama zbog činjenice da je ohrabrivala, zajedno sa SAD, Ukrajinu na konfrontaciju s Rusijom, a sada ju ostavlja na milost i nemilost ruskoj soldateski.

U tom smislu SAD su u puno povoljnijoj situaciji: ruska nafta, naime, čini tek 10 posto ukupno uvezene nafte. U prosincu uvezeno je 12,5 milijuna barela nafte ili 405.000 barela dnevno iz Rusije. Za razliku od SAD, dio država članica EU gotovo 50 posto potreba za naftom pokriva iz ruskih izvora. Tako da bi zabrana uvoza ruske nafte imala nesagledive, da ne kažemo pogubne posljedice po njihova gospodarstva.

Reakcija Njemačke ne čudi

Stoga ne čudi što se Njemačka, protivi energetskim sankcijama Rusiji. U neočekivano iskrenom javnom priopćenju, njemački ministar gospodarstva Robert Habeck priznao je da Berlin neće podržati embargo na uvoz ruske nafte i plina.

“Ta nafta potrebna nam je za održavanje stabilnosti cijena i energetske sigurnosti u Njemačkoj.” Ako dođe do zabrane uvoza, predviđaju stručnjaci, nafta bi mogla poskupjeti i do 200 dolara. A zbog njene nestašice, što bi se sigurno dogodilo, moglo bi doći do kompletne blokade europskog gospodarstva. A to bi moglo, po Habecku, izazvati masovne demonstracije i građanske nemire jer su cijene struje već porasle za 130 posto na godišnjoj razini tako da novi udar na benzin i dizel njemački građani ne bi mogli podnijeti.

Većina Nijemaca podupire sankcije protiv Rusije

Međutim najnovija istraživanja javnog mijenja Infratest dimap, koje je naručila javna televizija ARD, pokazuju da većina Nijemaca podupire sankcije protiv Rusije, čak i ako te mjere dovedu do uskih grla u opskrbi energijom te povećaju troškove života. Unatoč zabrinutosti zbog smanjene opskrbe plinom i električnom energijom, 68 posto Nijemaca podržava sankcije Rusiji, pokazalo je istraživanje.

Šezdeset i šest posto podržava sankcije čak i ako to izazove novi rast cijena energije i troškova života. Ukupno 66 posto Nijemaca zabrinuto je da će ruska invazija na Ukrajinu dovesti do prekida njemačke opskrbe električnom energijom i plinom. Jednako kao i na cijene energije, tako su dramatične posljedice rata u Ukrajini, počele utjecati na skok cijena hrane. Pšenica je, primjerice, poskupila je za više od 50 posto otkako je Rusija napala Ukrajinu. Na burzi u Parizu europska mljevena pšenica dosegla je rekord od 406 eura po toni.

Velik dio svjetske trgovine pšenicom dolazi iz Ukrajine i Rusije

Ukrajina i Rusija sudjeluju s više od 30 posto u svjetskoj trgovini pšenicom. „Ne nazire se kraj rastu cijena jer je 30 posto svjetskog izvoza pšenice odsječeno s globalnog tržišta”, izjavio je Carsten Fritsch, analitičar Commerzbank. Izvoz ruskih i ukrajinskih žitarica zaustavljen je zbog prekida transportnih linija, zatvaranja luka te zbog toga što je plaćanje postalo bitno otežano zbog sankcija koje su uvedene ruskim financijskim institucijama.

Vodeći poljoprivredni trgovci, uključujući Archer Daniels i Midland & Bunge, koji kupuju i prodaju žitarice diljem svijeta, već su zatvorili svoje poslovanje u Ukrajini. Posljednjih dana došlo je i do značajnog rasta cijena kukuruza. Uz to poljoprivrednici diljem svijeta bit će pogođeni rastom cijena gnojiva budući da su Rusija i Bjelorusija vodeći svjetski proizvođači. Rusko ministarstvo industrije i trgovine u međuvremenu je preporučilo svojim proizvođačima gnojiva da privremeno zaustave izvoz.

Inflacija diljem Europe

Avet rastuće globalne inflacije, do kojeg je došlo zbog poskupljenja energenata i hrane, nadvio se nad Europu. Statistička agencija EU u srijedu je objavila da su potrošačke cijene u veljači bile 5,8 posto više nego godinu ranije, što je ubrzanje u odnosu na stopu inflacije od 5,1 posto zabilježenu u siječnju. Bio je to četvrti mjesec zaredom u kojem je stopa inflacije dosegla rekordno visoku razinu, a vjerojatno ne i posljednji.

“Rat u Ukrajini će povećati pritisak na inflaciju”, istakao je Andrew Kenningham, ekonomist u Capital Economics. “Najveći utjecaj imat će cijene plina i nafte, a obje će se održati na najvišim razinama duže nego što se očekivalo”.

Inflacija će biti veća od šest posto do kraja godine?

Veći dio rasta inflacije potaknut je cijenama energije, koje su 31,7 posto više nego godinu dana ranije, dok su u siječnju bile više za 28 posto. To je ujedno i najbrži godišnji rast cijena od 1997.
Financijski stručnjaci Europske centralne banke, dok su pripremali planove za 2022., računali su na pad cijena energije budući da je potražnja za gorivima za grijanje opada dolaskom proljeća.

Umjesto toga došlo je do novog enormnog rasta cijena nafte i plina. Stoga ekonomisti Capital Economicsa i JP Morgana predviđaju da će se godišnja stopa inflacije održavati iznad 6 posto do kraja godine. Paolo Gentiloni, europski povjerenik za gospodarstvo smatra da će invazija na Ukrajinu negativno utjecati i na rast BDP-a u EU. “Uključujući posljedice koje će imati na financijska tržišta, daljnje pritiske na cijene energije te dugotrajna uska grla u opskrbnom lancu”.

Rješenje krize se ne nazire

Zbog toga se ni ne nazire rješenje ekonomske krize koja se nadvila nad Europom. Ako Europska centralna banka odustane od svog programa otkupa obveznica te poveća ključne kamatne stope do kraja godine, to bi vjerojatno usporilo rast inflacije, ali bi i izazvalo još sporiji rast BDP-a.

Ako se pak inflacija ne uspije obuzdati, tada će zaposlenici i umirovljenici u EU zatražiti značajnije povećanje plaća i penzija. Što će onda generirati novi rast cijena i inflacije, pa će se iz te spirale smrti gospodarstva teško izvući. Stoga su europske financijske institucije odlučile pričekati s uvođenjem novih mjera.

“Dramatičan sukob u Ukrajini sada negativno utječe na uvjete ponude i potražnje, čineći neizvjesnost još akutnijom”, naglasio je Fabio Panetta, kreator politike ECB-a. “U ovom okruženju, ne bi bilo mudro unaprijed se obvezati na buduće korake, sve dok posljedice trenutne krize ne postanu jasnije”.