Hoće li se naša ekonomija oporavljati 2 godine, kako tvrdi Vlada? Evo brzinske analize
Kratko smo razgovarali s financijskim stručnjakom Andrejem Grubišićem
Vlada je na današnjoj sjednici predstavila Nacionalni plan reformi, dokument u kojem su definirani prioriteti i mjere ekonomske politike u sljedećih 12 do 18 mjeseci. Radi se zapravo o redovnom dokumentu kojeg vlada predstavlja svake godine u travnju, i čiji je veći dio sadržaja definiran prije izbijanja krize uzrokovane globalnom pandemijom.
Stoga je najzanimljiviji dio dokumenta onaj koji se odnosi na makroekonomski okvir do 2021. godine a u kojem Vlada po prvi puta službeno iznosi svoju procjenu pada BDP-a za ovu godinu i to od 9,4 posto. Takva brojka zapravo ne iznenađuje, s obzirom na visoku ovisnost hrvatske ekonomije o turizmu, koji direktno čini oko 12 posto BDP-a. Vrlo je upitno kako će izgledati ova sezona, kad još uvijek vrijede ograničenja putovanja.
Stopa rasta BDP-a prošle godine iznosila je 2,9 posto, a prije pojave pandemije predviđao se rast BDP-a od 2,6 posto za ovu godinu te 2,3 posto u 2021. godini.
Teško je prognozirati koliko će kriza trajati
Ako sadašnje prognoze usporedimo s ulaskom u prošlu krizu, ovaj prognozirani pad za dva je postotna boda veći od onog kojeg smo doživjeli 2009. godine kada je hrvatsko gospodarstvo potonulo za 7,4 posto. No, kod prošle krize najveći problem zapravo je bio spori oporavak. Hrvatska ekonomija zapela je u šestogodišnjoj recesiji, što je rezultiralo iseljavanjem nekoliko stotina tisuća ljudi.
Koliko će trajati ova kriza prilično je teško prognozirati, no u Vladi očekuju da bi šteta ovog puta trebala biti manja. “S obzirom na prevladavajuće očekivanje privremenog karaktera zdravstvene ugroze, ali i glavnine ekonomskih poremećaja, kao i na pravovremene epidemiološke i ekonomske mjere, kumulativni negativni ekonomski učinak krize u slučaju RH ipak bi trebao biti manji od onog globalne financijske krize”, navodi se u dokumentu.
Naime, njihov makroekonomski scenarij temelji se na pretpostavci da će glavni udar na domaće i globalno gospodarstvo biti kratkotrajan te da će najintenzivniji biti u prvoj polovici drugog tromjesečja. Stoga već za sljedeću godinu očekuju rast BDP-a od preko 6 posto.
“Tako će ekonomska aktivnost dosegnuti dno u drugom tromjesečju, pri čemu će u većini sektora već prema kraju drugog tromjesečja doći do promjene trenda i početka postupnog oporavka, koji će započeti inicijalnim izraženijim skokom aktivnosti, popraćenim faznim popuštanjem epidemioloških mjera. Na razini čitave 2020. se očekuje pad BDP-a od 9,4%, dok će u 2021. uslijediti oporavak po stopi od 6,1%”, stoji u Nacionalnom programu reformi.
Financijski stručnjak misli da procjena nije nerazumna
Financijski stručnjak Andrej Grubišić kaže da su se i njegove ranije procjene pada BDP-a kretale do 10 posto, pod pretpostavkom da se situacija normalizira do početka lipnja. “Generalno mislim da Vladina procjena nije nerazumna. Bitna pretpostavka jest da se stvari koliko-toliko vrate u normalnu, i da u drugoj polovici godine ne idemo ponovno u restrikcije. Ne umanjujući vrijednost ljudskih života, mislim da se mora naći način da se održi ekonomska aktivnost i da drugi lockdown nije ozbiljna opcija.”
Smatra i da nije nerealno da dođe do relativno brzog oporavka, no upozorava da se ne smije ponoviti greška od prije 10 godina, kada se radi punjenja proračuna krenulo s povećanjem poreza. “Ne sumnjam da će oporavak biti u najvećoj mjeri pokretan turizmom. Ako neće biti još jednog lockdowna i ako se granice otvore vrlo je realno da bi se ekonomija mogla vratiti tamo gdje je bila u roku od 18 mjeseci. Jako bitan preduvjet za to je da se ne krene s poreznom presijom. To su napravili prije 10 godina i imalo je jako loš utjecaj na gospodarstvo. Zbog toga smo i bili u recesiji šest godina”, upozorava Grubišić.
Iako je Grubišić prilično optimističan, za puni oporavak bit će potreban vrlo snažan rast. Ako BDP zaista padne za 9,4 posto, i nakon prognoziranog rasta od 6,1 posto ekonomija bi i dalje bila gotovo 4 postotna boda ispod razine od 2019. godine, tako da bi nam za puni oporavak trebala još jedna godina snažnog rasta, od preko 4 posto, što smo i do sada teško ostvarivali.
Kako će se krpati golemi deficit?
Pad ekonomske aktivnosti utjecat će naravno i na nezaposlenost koja je prošle godine pala na gotovo rekordno nisku razinu. Anketna stopa nezaposlenosti 2019. iznosila je 6,6 posto, dok se za ovu godinu očekuje porast na 9,5 posto. Broj zaposlenih, koji je prošle godine porastao za 1,4 posto, ove godine, prema prognozama Vlade, past će za 3,3 posto.
Što se tiče javnih financija tu se, naravno, također javljaju problemi. Prema ranijim izjavama ministra financija Zdravka Marića u prvom tjednu travnja zbog zaustavljanja ekonomske aktivnosti došlo je do pada proračunskih prihoda od preko 70 posto. Ove godine očekuje se deficit proračuna od oko 6,8 posto BDP-a odnosno 25 milijardi kuna. To će se naravno krpati zaduživanjem, pa Vlada očekuje porast javnog duga na blizu 87 posto BDP-a.