Hoće li se, pet mjeseci prije izbora, euroskeptici ujediniti i promijeniti Europsku uniju
Mediji nagađaju da je Salvinijev odlazak u Varšavu korak ka stvaranju euroskeptičnog saveza
Euroskeptične i populističke stranke u ovom su mandatu Europskog parlamenta razbacane u nekoliko zastupničkih klubova što ograničava njihov utjecaj na smjer kojim se kreće Europska unija. Nakon sljedećih izbora za EU parlament to će se, možda, bitno promijeniti.
Jedan od koraka ka ujedinjavanju tih političkih snaga u EU, koje računaju da će na europskim izborima u svibnju zabilježiti značajno bolje rezultate nego prije pet godina, mogao bi biti današnji sastanak Mattea Salvinija i Jaroslawa Kaczynskog u Varšavi. Salvini i Kaczynski čelnici su najjačih stranaka u svojim zemljama. Salvini je na čelu Lige, jedne od vladajućih stranaka u Italiji, koja je, prema anketama, vodeća talijanska stranka. Potpora joj je iznad 30 posto, gotovo dvostruko veća u odnosu na broj glasova koji je Liga osvojila na lanjskim izborima. Kaczynski je čelnik poljske vladajuće stranke Pravo i pravda (PiS) čija se anketna potpora kreće oko 40 posto.
Stvara li se euroskeptični savez?
Talijanska vlada objavila je prošlog petka da će Salvini, koji je na dužnosti ministra unutarnjih poslova, 9. siječnja posjetiti Varšavu gdje će se susreti s poljskim ministrom Joachimom Brudzinskim i šefom PiS-a Jaroslawom Kaczynskim. Talijanski i europski mediji nagađaju, međutim, da nije riječ samo o običnom radnom posjetu, nego i o susretu na kojem će biti riječi o mogućem stvaranju euroskeptičnog saveza uoči izbora za Europski parlament krajem svibnja ove godine.
Ohrabrene rezultatima pojedinih nacionalnih izbora – među ostalima, i onima u Italiji, održanim u ožujku 2018. godine – euroskeptične i populističke stranke diljem Europe nadaju se da će na predstojećim europskim izborima ostvariti dobre rezultate i promijeniti smjer u kojem se kreće EU. Salvini je jedan od onih koji otvoreno iskazuju takvu ambiciju: kritičar “neizabranih briselskih birokrata”, kako nerijetko naziva dužnosnike EU-a u Bruxellesu, još je lani prognozirao da će EU izbori biti referendum između Europe koja zastupa elite i Europe koja zastupa ljude i rad (pri čemu on, naravno, sebe svrstava u ovu drugu skupinu).
Nakon sastanka s poljskim ministrom, Salvini je iz Varšave poručio da će Italija i Poljska biti “dio novog proljeća u Europi, preporoda europskih vrijednosti”, aludirajući upravo na europske izbore. Na Twitteru se, pak, pohvalio da je s predstavnicima poljske vlade našao zajednički jezik oko migracija, sigurnosti i “ideje Europe”.
U stalnim sukobima s Bruxellesom
Vladajuće garniture u Italiji i Poljskoj imaju štošta zajedničkog, pogotovo u odnosu prema Bruxellesu. Italija je pod aktualnom vladom, u kojoj je Salvini – unatoč tome što nije premijer – jedna od ključnih figura, u stalnom latentnom ili otvorenom sukobu s EU-om. Salvinijev stav prema migracijama, zatvaranje talijanskih luka za brodove koji na Sredozemlju spašavaju migrante, talijanski rastrošni proračun za 2019. godinu, sve su to teme na kojima se vlada u Rimu spori s Bruxellesom.
I Poljska se od početka mandata ove vlade sukobljavala s EU-om na nizu tema, od zaštite okoliša (zbog sječe stabala u Beloveškoj šumi) do vladavine prava (što je kulminiralo prijedlogom Europske komisije da se protiv Poljske aktivira članak 7. kojim se, u krajnjoj konzekvenci, državi članici može suspendirati pravo glasa u EU institucijama). Kad su u pitanju migracije, Salvini i Kaczynski imaju istovremeno i slična i različita stajališta. Ni jedan ni drugi ne žele primati migrante, obje su zemlje odbile podržati tzv. Marakeški sporazum, ali dok Italija, koja je zbog zemljopisnog položaja prva zemlja ulaska za mnoge migrante, zahtjeva solidarnost ostatka Unije, Poljska je odbijala primati migrante koji bi joj bili raspodijeljeni prema europskim kvotama. To bi, međutim, mogla biti manja prepreka za političku suradnju od, primjerice, razmimoilaženja oko politike prema Rusiji i odnosu prema Vladimiru Putinu.
Novo dijeljenje karata uoči EU izbora
Ni Salvini niti Kaczynski, barem zasad, ne žele razmontirati EU, niti javno priželjkuju da njihove zemlje krenu putem Velike Britanije. Ako je suditi prema dosadašnjim nastupima, njihova je ambicija iznutra mijenjati smjer kojim ide EU. Pitanje je, međutim, poklapaju li se njihove ambicije sa stvarnom političkom snagom. Liga i PiS trenutno u Europskom parlamentu djeluju u dvije grupacije. Eurozastupnici Lige su u Klubu zastupnika Europa nacija i sloboda koji, ukupno, ima 34 zastupnika. Članovi PiS-a dio su Europskih konzervativaca i reformista, u ovom mandatu treće po veličini grupacije u EU parlamentu, ali je među njima i 19 zastupnika iz Velike Britanije, zemlje koja izlazi iz EU. Već samim time ta će grupacija biti oslabljena i zato je logično da traže nove saveznike.
Ako bi se te dvije grupacije u sljedećem mandatu uspjele ujediniti, imali bi značajniji utjecaj u parlamentu, ali nedovoljno da preuzmu vodeću ulogu u toj instituciji kojom desetljećima vladaju stranke lijevog i desnog centra. Ipak, savezništvo vodećih populističkih stranaka iz dvije velike članice EU-a, mogao bi biti početak novog dijeljenja političkih karata u EU, nepunih pet mjeseci pred europske izbore.