Hoće li sveučilišna klika uspjeti ugušiti novi Zakon o znanosti zbog kojeg bi izgubili svu moć i naprosto radili više?

Ministarstvo obrazovanja najavljuje novi zakon, akademska zajednica nasrće sve agresivnije

ZADNJA IZMJENA: ruj 29, 2019

Kvalitetna i intenzivna suradnja znanosti, visokog obrazovanja i gospodarstva, kakva se kroz svijetli primjer Mate Rimca često gura u javnosti, okosnica je reforme visokoobrazovnog i znanstvenog sustava. No, EU pokazatelji svrstavaju Hrvatsku na samo začelje u suradnji znanosti s visokotehnološkim gospodarstvom. Ne surađujemo dovoljno niti s međunarodnim stručnjacima i nedovoljno privlačimo strane studente, znanstvenike i profesore. Sustav je trom i zakočen pa oni najbolji odlučuju svoje ambicije ostvariti u inozemstvu.

Zbog svega toga, Hrvatska bi do lipnja iduće godine trebala dobiti novi Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (ZZDVO). Tako barem najavljuju resorna ministrica Blaženka Divjak i Tome Antičić, njen državni tajnik zadužen za izradu novog, suvremenijeg znanstvenog zakona. Aktualni je, naime, donesen 2003. i do danas je doživio 12 izmjena.

Osim činjenice da krucijalni zakon sustava znanosti i visokog obrazovanja namjerava progurati u izbornoj godini, ministarstvu Blaženke Divjak puno veći problem predstavlja sve jači otpor akademske zajednice.

Sukob Boras – Divjak

Epicentar tog otpora nalazi se na zagrebačkom sveučilištu. Mjesecima se u notornim sveučilišnim pamfletima vodi otvoreni rat protiv vodstva resornog ministarstva, kojemu između redaka poručuju da je potpuno nekompetentno za ovaj zakonodavni poduhvat. Ministricu optužuju za višegodišnju opstrukciju inicijativa akademske zajednice, a državnom tajniku Antičiću zazivaju “nečasni otpust iz svake politike”. Znakovito, komuniciraju da je akademska zajednica predvođena Zagrebom jedini autoritet koji može predložiti novo zakonsko rješenje.

Pa je zagrebačko sveučilište, ima tome već nekoliko mjeseci, i izradilo vlastiti, paralelni prijedlog novoga Zakona o znanosti. Rektor Damir Boras poslao ga je premijeru Andreju Plenkoviću na čiju podršku u ovom okršaju računa. Pritom očekuje da Plenković okrene leđa ministrici vlastite Vlade i prikloni se njihovom prijedlogu.

Glavni prijepor je tko će imati veću moć

Marija Brajdić Vuković, docentica s Hrvatskih studija koja u svojemu radu istražuje znanstveni i visokoobrazovni sustav, za Telegram pojašnjava razlike ovih paralelnih zakonskih prijedloga. Ključ prijepora vidi u definiranju moći, odnosno različitim pristupima prema ovlastima upravljačkih tijela sveučilišta – senata, rektora i rektorskog zbora, kao i u samom izboru rektora.

“Ministarstvo predlaže i nove modele upravljanja sveučilištem, što uključuje i drugačiji izbor rektora, kao i drugačije ovlasti i dužnosti senata te veće ovlasti takozvanog sveučilišnog savjeta”, pojašnjava docentica. S druge strane, kaže, sveučilišni prijedlog zakona zadržava stari model upravljanja dok istovremeno širi ovlasti rektora i prorektora, kao i rektorskog zbora. Smatra da je pristup cijeloj temi uređenja sustava iz ove dvije pozicije bitno drukčiji.

Kako su 2013. završile promjene zakona

Brajdić Vuković dodaje zanimljivu opasku kako izmjene Zakona o znanosti uvijek ovise o nadstranačkim i dugotrajnim interesnim vezama koje vladaju u prepletenom akademsko-političkom miljeu. “Možda najvidljiviji utjecaj latentnih političkih mreža bio je prisutan u donošenju izmjena i dopuna ZZDVO 2013. godine kad su različiti pritisci uzrokovali krnje dopune i izmjene”, govori nam, smatrajući kako ništa drukčije neće biti ni u ovome slučaju.

Saša Zelenika, zamjenik ministra obrazovanja Željka Jovanovića u mandatu SDP-ove Vlade, za Telegram kaže kako su sva njihova nastojanja oko promjene zakona 2013. bila blokirana ili bojkotirana, od reguliranja sustava napredovanja znanstvenika do pilot projekta programskih ugovora.

“Ovdje je na cijeni samo ono što se interesnim klanovima isplati, a mnogima u sustavu je predobro da bi išta mijenjali”, govori Zelenika. Mišljenja je da sive eminencije hrvatske akademske zajednice i ‘razne paneuropske unije’ zapravo gospodare sustavom, dok istovremeno povlače kadrove i novac za svoje projekte, svoje ljude, svoje fakultete. Pritom se, kaže zamjenik bivšeg ministra, sve na kraju svodi na ‘vrlo sirove igre moći i najprimordijalnije osobne interese’.

Savršeno im paše status quo

Zelenika misli i da je vjerojatnost za donošenje novoga Zakona u idućoj, izbornoj, godini vrlo mala. “Kako je već višekratno bilo, stvara se horizontalni nadstranački front protiv zakonskog prijedloga Ministarstva”, tvrdi.

Prijedlog mora proći brojne instance na kojima ga čekaju, kako kaže, dobro umreženi zaštitnici statusa quo. Njihov interes za očuvanjem tog statusa jači je od političkih preferencija, zaključuje nekadašnji Jovanovićev zamjenik.

Iz Ministarstva znanosti poručuju da su svi prijedlozi oko zakona dobrodošli, unatoč tome što Sveučilište nije ovlašteni predlagatelj zakona. Dodaju i opasku da sveučilišni prijedlog ima više odredaba koje nisu korak u pravome smjeru.

Za što se sveučilište bori

Pritom kao primjer ističu odustajanje od financiranja sveučilišta prema ostvarenim rezultatima što je, kažu, norma u svim razvijenim sustavima i državama. Sveučilišnom prijedlogu zamjeraju i zadržavanje postojećeg sustava zvanja i napredovanja koji, tvrde, “ne postoji u nijednoj naprednoj zemlji”. Problem je, smatraju, što se o izborima u zvanja znanstvenika odlučuje vrlo tromo i komplicirano na nacionalnim povjerenstvima i odborima. Stoga predlažu sustav izbora na razini institucije – tako bi, primjerice, pojedini fakultet sam provjeravao ispunjava li kandidat uvjete za radno mjesto.

Očito je, dakle, da nema niti trunke ljubavi između ministarstva i zagrebačkog sveučilišta. Dapače, bitka oko zakona u posljednje se vrijeme zaoštrava. Sveučilišna klika oko Borasa ozbiljno zbija redove i dodatno jača pomoću jasnih poruka iz politike odakle, neovisno o stranačkom predznaku, zakonski prijedlog Antičića i Divjak nailazi na opake kritike.

Svi sad čekaju potez Plenkovića

U Globusu ga je pokopao bivši SDP-ov ministar znanosti Gvozden Flego, prozvavši ga Antičićevim “plodom samovolje” i potpuno neprikladnim za hrvatsko znanstveno okruženje. Nacionalov izvor iz HDZ-a govori da ministrica ovoga puta svoje ideje neće samo tako moći progurati i to “zbog širokog otpora u samoj znanstvenoj zajednici, odnosno na Sveučilištu”. Sa zamjerkama na račun resorne ministrice, i to zbog neuključivanja sveučilišta u izradu zakona, ovih dana se javio i SDP-ov Rajko Ostojić

Svi oni, kao i akademska zajednica okupljena oko Borasa, nezadovoljni zakonskim prijedlogom Antičić-Divjak, pogled zapravo upiru prema Plenkoviću i čekaju kome će se premijer prikloniti.

Hoće li HNS dići ruke od Zakona?

Situacija bi mogla biti dosta problematična i u odnosu Divjak i HNS-a koji ju je doveo na ministarsku poziciju. Njoj je zakon itekako osobno bitan, i kao sveučilišnoj profesorici i kao jednoj od najistaknutijih kritičarki prethodnog zakonskog rješenja koje su zajedno pripremili Pave Barišić i zagrebačko sveučilište. Strelovitim dolaskom na funkciju, u jednom od prvih ministarskih poteza, stopirala je tzv. ‘Lex Barišić’ i najavila donošenje novoga Zakona. Tome Antičić praktički je samo zbog toga s Ruđera doveden u Ministarstvo.

Iako je isporučila ‘Školu za život’, projekt važan HNS-u za opravdanje ulaska u koaliciju s HDZ-om, Blaženka Divjak u ovome bi slučaju mogla ostati bez snažne stranačke podrške. Naime, pomalo je naivno misliti da će se HNS boriti za znanstveni zakon tako žestoko kao za ‘Školu za život’. Tako bi korak prema konkuretnijoj hrvatskoj znanosti i visokom obrazovanju, u zamisli Divjak i Antičića, mogao neslavno završiti.

Dora Kršul
Telegram autor
348 članaka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program