Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Hoće li se Trump doista usuditi povući okidač protiv Irana? 7 važnih stvari o napadu na naftna postrojenja u S. Arabiji

Napadi dronovima smanjili su globalnu proizvodnju nafte, što je povisilo cijene

ZADNJA IZMJENA: ruj 16, 2019
Foto: AFP

Između pola četiri i četiri ujutro u subotu ogromne eksplozije odzvanjale su na naftnim poljima Khurais i na postrojenju za preradu nafte Abqaiq, oboje u vlasništvu saudijske državne naftne kompanije Saudi Aramco. Saudijski naftovodi, naftne rafinerije i naftni tankeri povremeno su bili pod napadima u posljednje dvije godine, no ono što se dogodilo ovog vikenda mnogo je ozbiljnija eskalacija čije su se posljedice osjetile na globalnoj razini.

Aktualnu situaciju u Saudijskoj Arabiji već je danas analizirao Telegramov dopisnik iz Amerike, Đivo Đurović. U svojoj analizi, između ostaloga, Đurović objašnjava da je napad na naftna postrojenja u Saudijskoj Arabiji signal ostatku svijeta što sve Iran može napraviti ako se suluda Trumpova politika nastavi.

1. Što se ustvari dogodilo?

U subotu su dronovima i krstarećim raketama napadnute dvije ključne točke saudijske naftne industrije. Odgovornost za napade preuzeli su jemenski pobunjenici Hutiji, bliski Iranu, koji su izjavili da su izveli napad s desetak dronova. Ovo je najveći napad na Saudijsku Arabiju otkako je kraljevstvo ušlo u jemenski rat prije više od četiri godine. Zbog napada, dnevno će se proizvoditi 5 milijuna barela nafte manje, što je gotovo polovica ukupnog dnevnog kapaciteta kojeg proizvodi Saudijska Arabija, te ustvari 5 posto globalne proizvodnje nafte.

2. Kako su reagirali Trump i ostatak Amerike?

Američki predsjednik Donald Trump odmah je u nedjelju odobrio korištenje američkih naftnih rezervi nakon napada na saudijsko naftno postrojenje koje je prepolovilo proizvodnju nafte u toj zemlji te je poručio da je SAD spreman za odgovor na taj napad. “Saudijski izvori nafte napadnuti su. Postoje razlozi zbog kojih vjerujemo da znamo krivca”, napisao je Trump u tvitu u nedjelju poručivši da je SAD spreman na odmazdu. “Spremni smo za napad, ovisno o verifikaciji, no čekamo da čujemo tko je po njima izazvao udar i pod kojim ćemo uvjetima nastaviti dalje!”.

Državni tajnik Mike Pompeo čak tvrdi da je napad došao s iranskog teritorija, no u svojem izlaganju u nedjelju nije ponudio nikakve dokaze. Prema drugim analizama, postoje tvrdnje da su postrojenja napadnuta krstarećim raketama, ali ne iz Irana, već iz Iraka. Sigurno je, čini se, jedino to da su napadi došli sa sjevera, iz Iraka ili Irana, a ne s juga gdje se nalaze jemenski pobunjenici.

3. Cijene nafte su, naravno, skočile

Cijene nafte na svjetskim tržištima skočile su u ponedjeljak više od 10 posto, na najviše razine u četiri mjeseca, jer je napad dronovima na najveće naftno postrojenje u Saudijskoj Arabiji srezao proizvodnju. Međutim, kasnije u ponedjeljak su se cijene nafte na međunarodnim tržištima stabilizirale na razinu iznad 65 dolara, nakratko poskočivši nadomak 72 dolara nakon napada Hutija na naftna postrojenja u Saudijskoj Arabiji, koji je podigao premiju rizika.

Na londonskom je tržištu cijena barela oko podneva bila u plusu 5,16 dolara u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 65,39 dolara. Nakratko je u elektronskoj trgovini poskočila čak 19,5 posto, na 71,95 dolara, što je bio njezin najveći skok od 14. siječnja 1991. godine. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 4,51 dolara višoj cijeni, od 59,36 dolara. Tijekom noći poskupio je u jednom trenu 15,5 posto, na 63,34 dolara, najvišu razinu od 22. lipnja 1998. godine.

4. Koalicija tvrdi da je oružje iransko

Amerikanci su danas objavili satelitske snimke kojima žele potvrditi svoje optužbe da Iran stoji iza napada, a temelje ih na informacijama koje su prikupile američke tajne službe. Istovremeno, Iran opovrgava umiješanost u subotnje napade na naftna postrojenja, za koje su odgovornost preuzeli jemenski pobunjenici Hutiji, bliski Iranu. U razgovorima za medije, anonimni američki dužnosnici izrazili su sumnju u povezanost hutija.

Dužnosnici tvrde da je bilo 19 točaka napada, a svi su došli iz smjera sjeverozapada, što nije u smjeru dijela Jemena kojim upravljaju Hutiji. Sugeriraju da je točniji smjer sjeverni Golfski zaljev, Iran ili Irak. Iran tvrdi da napadi nisu lansirani s njihovog područja. Prema satelitskim snimkama, oštećenja na spremnicima naftnog postrojenja Abqaiq nalaze se sa zapadne strane.

U međuvremenu koalicija predvođena Saudijskom Arabijom tvrdi da je napad na naftna postrojenja izveden iranskim oružjem te da napad nije izveden s jemenskog teritorija.

“Preliminarni rezultati pokazuju da je oružje iransko i trenutno nastojimo utvrditi lokaciju s koje je napad izveden (…) teroristički napad nije došao iz Jemena kako tvrde Hutiji”, kazao je glasnogovornik koalicije Turki al-Malki.

5. Tko su Hutiji?

Hutiji su dio regionalne mreže militantnih grupa koje podržavaju i koje financira Iran, glavni protivnik Saudijske Arabije u regiji. Nastali su 1990-ih u sjeverozapadnom Jemenu u gradu Sa’dah. Rat u Jemenu krenuo je 2014., kada su Hutiji preuzeli kontrolu nad glavnim gradom Sana’aom, zbog čega je vlada, na čelu s predsjednikom Abdrabbuhom Mansour Hadijem pobjegla u inozemstvo.

Koalicijska arapskih država predvođena Saudijskom Arabijom (s podrškom SAD-a), počela je s bombardiranjem Jemena 2015., s nadom da će svrgnuti Hutije s vlasti. Umjesto toga, rat se nalazi na mrtvoj točki. Cijelo to vrijeme, Hutiji razvijaju sve sofisticiranije načine odmazde, ponajviše kroz napade dronovima. Prve indikacije da Hutiji imaju dronove pojavile su se prošle godine, otkada su njihove sposobnosti za napad postajale sve kompetentnije.

6. Rusija kaže da ima dovoljno nafte, ali i da se protive odmazdi

Iz Rusije tvrde da svijet ima dovoljno zaliha da nadoknadi privremeno oslabljenu saudijsku proizvodnju nafte. Po riječima ruskog ministra energetike Alexandera Novaka, Rusija se drži svojih obveza preuzetih u okviru globalnog sporazuma o proizvodnji nafte i prerano je za razgovore o bilo kakvim promjenama razine proizvodnje.

Iz Rusije su u ponedjeljak također poručili da nije prihvatljivo govoriti o mogućoj odmazdi za napade na saudijska postrojenja, te su pozvali zemlje u regiji i međunarodnu zajednicu da ne brzaju s reakcijom na napad. Rusija, po priopćenju, vjeruje da su razmjena napada na civilne mete “izravna posljedica žestokog vojnog sukoba i političke krize u Jemenu”.

7. Iran je, baš u ponedjeljak, zaplijenio novi tanker

Iranska revolucionarna garda objavila je da su u Perzijskom zaljevu zaplijenili brod s oko 250.000 litara dizela, koji je navodno krijumčaren za Ujedinjene Arapske Emirate. Zapljena se poklopila s rastom napetosti nakon što je SAD za napad na saudijska naftna postrojenja optužio Iran. Inače, cijene iranske nafte su među najnižima u svijetu zbog velikih subvencija i pada nacionalne valute, pa se Iran bori protiv krijumčarenja nafte u susjedne zemlje Perzijskog zaljeva kopnom i morem.

Iran je pojačao borbu protiv krijumčarenja nafte ranije ovaj mjesec kada su obalne straže zaplijenile brod u Zaljevu te privele 12 članova posade, državljana Filipina. Slična zapljena dogodila se 19. srpnja u Hormuškom tjesnacu, kada je zaplijenjen švedski brod zbog navodnog kršenja međunarodnog pomorskog zakona, dva tjedna nakon što je Velika Britanija zaplijenila iranski tanker kod Gibraltara optuživši Iran da krši sankcije jer je gorivo kanio isporučiti Siriji.

Ivan Luzar
Telegram autor
1074 članka Više o autoru
Više s weba