Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Hoće li Trump, nakon niza nepredvidljivih poteza, ući u sraz s Europom? Nobelovac Krugman smatra da hoće

Trumpu su svi počeli okretati leđa. Počelo se govoriti i da je psihički nestabilan

ZADNJA IZMJENA: kol 27, 2019
Foto: Getty Images

U Bruxellesu jedva čekaju da London napokon izađe iz Europske unije jer se Velika Britanija, nakon dolaska na vlast Borisa Johnsona, pretvorila u glavnu prepreku da se EU odlučnije odupre hegemonističkim težnjama američkog predsjednika Donalda Trumpa. U Bruxellesu kao i u ostalim svjetskim prijestolnicama vlada krajnja neizvjesnost jer je nemoguće predvidjeti Trumpove poteze.

Primjerice, kad mu jedni pregovori ne idu, onda otvara drugi front, a kad i tu zapne, kreće u treći trgovinski rat. Nakon ulaska u Bijelu kuću srljao je iz sukoba u sukob: najprije s Meksikom i Kanadom, odbacivši sporazum o slobodnoj trgovini između te tri države, NAFTA-u. Potom je spriječio potpisivanje takozvanog Transpacifičkog sporazuma o partnerstvu i slobodnoj trgovini vrijednog više od tisuću milijardi dolara u koji su trebali biti uključene Australija, Brunej, Kanada, Čile, Japan, Malezija, Meksiko, Novi Zeland, Peru, Singapur, Vijetnam i SAD. Potom je uletio u trgovinski rat s Kinom, u kojem su SAD ostale same, bez potpore azijskih saveznika koje su se na taj način osvetile Trumpu zbog odbijanja ratificiranja Transpacifičkog sporazuma.

Okomit će se na EU?

Kako nije dobio niti jedan od tih ratova u Bruxellesu se pribojavaju da će zbog toga Trump vrlo brzo ući u sraz s EU. S tim se slaže i Paul Krugman, jedan od najvećih svjetskih ekonomskih autoriteta, dobitnik Nobelove nagrade te kolumnist The New York Timesa koji je nedavno napisao: “Jedno je sigurno: početak trgovinskog rata s Europom uistinu bi bio gubitnički prijedlog, čak i više nego naš trgovinski rat s Kinom. To je posljednje što Americi ili Europi treba. Što znači da će Trump to vjerojatno i učiniti.”

Inače, Krugman neprestano optužuje Trumpa da je, zajedno s Republikanskom strankom, postao “sustavni pokretač terorizma” te da je njegova “rasistička retorika postala inspiracija bijelim nacionalistima.” Doktor Vladimir Gligorov, dugogodišnji suradnik Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije, upozorava kako Donald Trump uopće ne krije kako mu je Europska unija glavni problem.

‘Europska Unija želi oslabiti SAD’

“Trump je uvjeren da je EU stvorena samo s jednim ciljem: da oslabi SAD. Ide čak tako daleko da tvrdi da je EU nastala kako bi opljačkala i porobila Ameriku. To je njegov način razmišljanja i tu nema pomoći: Trump ima 74 godine, njegova je glava takva i on se neće promijeniti. Zbog toga je njegov cilj rasturiti EU te upropastiti euro za koji je uvjeren da želi preoteti primat dolara. Trumpu nikako ne odgovara multilaterarni kontekst jer mora pregovarati s vladama, a ne sa šefovima vlada i država pojedinačno”, krenuo je Gligorov.

“Trump je uvjeren kako bi, da nema EU, lako ‘urazumio’ dansku premijerku da mu proda Grenland. No, iza Danske stoji EU, a tu je Trump nemoćan. Jedno je Danska protiv SAD-a, a sasvim je druga priča EU nasuprot SAD-a. Trump kao poslovni čovjek politiku sagledava iz osobnog aspekta. On želi razgovarati s jakim političarima u četiri oka, gdje se svašta može dogovoriti, a ne s njihovim vladama ili multinacionalnim organizacijama. To je razlog njegove fascinacije autoritarnim vođama. Sada engleski premijer Boris Johnson pokušava preuzeti njegove manire pa najavljuje da će se sve dogovoriti s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, ali to, dakako, ne ide. Pitaju se nešto i druge članice EU”, kaže Gligorov i dodaje:

“Na Trumpovu udicu za sada su uhvatili samo Britanci, no u EU imate svakojake ljude, pa nikad ne znate što će uraditi mađarski premijer Viktor Orban ili poljski vođa Jaroslaw Kaczynski. Autoritarni vođe poput predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji su svi odreda impresionirani američkim predsjednikom, vjeruju kako je iznimno lijepo tajno pregovarati s Trumpom jer im to jača poziciju kod kuće, a nadaju se da se mogu u četiri oka s Trumpom pogoditi na štetu treće strane. U taj novi međunarodni poredak koji Trump nastoji stvoriti EU se najmanje uklapa i zato je američkom predsjedniku Bruxelles toliki problem.”

Potpuno je nepredvidiv

Dužnosnici EU s kojima je razgovarao Telegram slažu se kako nije ključni problem to što Trump radi s carinama, na kraju krajeva sve američke administracije uvijek su imale protekcionističke sklonosti, ali nikada na takvoj razini. Nevolja je također u tomu što je Trump potpuno nepredvidljiv: nitko ne zna što mu može pasti na pamet, što će sutra napraviti, a ta neizvjesnost stvara ozbiljne političke i ekonomske probleme.

Ako dođe do sukoba, SAD u odnosu na Europu ima cijeli niz prednosti. Trump stalno upozorava, primjerice, Poljsku i Njemačku, da su dužne Americi jer su kod njih američke trupe koje ih štite te da je Washington odigrao važnu ulogu u njihovom ekonomskom oporavku i prosperitetu, dovoljno je samo podsjetiti se Marshallova plana. EU je slaba jer nema svoju vojnu silu, pa nikome ne može ništa naređivati ili zahtijevati, a životno je ovisna o NATO paktu nakon čega bi se Europa našla u nemogućoj situaciji u odnosu na Rusiju.

Njemačka više od bilo koje zemlje na svijetu zavisi od izvoza od kojeg ostvaruje oko 50 posto BDP-a, za razliku od SAD-a gdje izvoz sudjeluje u BDP-u sa svega 2 posto. Stoga je Njemačka životno zainteresirana da u svijetu funkcionira slobodno tržište pa bi moguće više američke carine na njemačke automobile, djelovale vrlo negativno ne samo na njemačko gospodarstvo već i europsko koje u velikoj mjeri ovisi o Njemačkoj.

On postaje problem i vlastitoj državi

No nisu samo Europa i Kina u sukobu s Donaldom Trumpom. On postaje sve veći problem za vlastitu državu. Nakon što je Trump nazvao predsjednika američkih federalnih rezervi Jeromea Powella, kojega je on imenovao, neprijateljem te ga usporedio s kineskim liderom Xi Jinpingom, a potom naredio velikim američkim tvrtkama da napuste Kinu, dio vodećih američkih političara, javnosti i medija zaključio je kako je ponašanje američkog predsjednika sve nepristojnije te da se ono pogoršava i po vrsti i učestalosti.

Sve češće postavljaju pitanje jesu li njegovi svakodnevni ispadi, izgovorene laži, iskrivljenja, kontradikcije, prijetnje teorijama zavjere, izazivanje rasnih i vjerskih podjele te mesijanski jezik o samome sebi, posljedica njegove mentalne nestabilnosti? Najnoviji primjer Trumpove neodgovornosti dogodio se nakon što je najavom zaoštravanja trgovinskog rata s Kinom izazvao dramatičan pad vrijednosti dionica od 623 boda na burzi u New Yorku. Na Twitteru je ironično zapisao kako se to dogodilo zbog toga što je izvjesni Seth Moulton odustao od predsjedničke utrke 2020. Taj neodgovorni komentar izazvao je burne reakcije jer su se na burzi zbog tog pada vrijednosti dionica izgubile milijarde dolara.

George Conway, suprug Kellyanne Conway, savjetnice američkog predsjednika, ustvrdio je da Trump ima narcistički poremećaj ličnosti te da se “raspada pred našim očima. Republikanci se moraju suočiti s činjenicom da je predsjednik psihički nestabilan i psihološki nepodoban”. Upitao je što Trumpov iracionalno bijesni tweet protiv šefa FED-a Powella “govori o njegovoj mentalnoj stabilnosti i kondiciji?”

Nadurio se na dansku premijerku

Zaprepaštenje je također izazvala Trumpova odluka da u posljednji trenutak otkaže putovanje u Kopenhagen zbog toga što je danska premijerka odbacila njegovu apsurdnu ideju o kupnji Grenlanda. Predsjednik EU parlamenta Donald Tusk reagirao je na neočekivanu ponudu Trumpa da pozove Rusiju natrag u G-7, izjavom kako se “EU ni pod kojim uvjetima ne može složiti s takvom logikom.”

Megan McArdle u svojoj kolumni u Washington Postu piše kako je posrijedi “vjerojatno terminalni slučaj “milijardetitisa”, dobro poznato stanje u kojem vrlo bogati ljudi polako gube sposobnost toleriranja bilo čega, osim najokrutnijeg laskanja. Ne treba mi dijagnoza da bih znala da su simptomi prilično zabrinjavajući.”

James Fallows, nagrađivani književnik i publicist u uglednom mjesečniku The Atlantic napisao je kako bi protiv Trumpa, da je u nekoj kompaniji generalni direktor ili pilot aviona, nadzorni odbor tvrtke već poduzeo mjere za njegovo uklanjanje. Republikanac William F. Weld iz Massachusettsa koji se kandidirao za predsjedničke izbore 2020. izjavio je pak kako Trump “predstavlja jasnu opasnost za našu zemlju, svijet i za sebe”.

Suradnici mu okreću leđa

Sve je više Trumpovih suradnika i saveznika uznemireno njegovim ponašanjem jer procjenjuju da ono nanosi štetu američkom gospodarstvu, ali i vlastitim izgledima za reizbor. Stoga postavljaju pitanje o njegovoj sposobnosti upravljanja najvećom svjetskom ekonomijom, dok ga drugi drže jednim od najvećih izvora globalne ekonomske nestabilnosti. Posebno izražavaju zabrinutost jer Trump ne razumije da kao predsjednik ima veliku moć, ali da ima i ustavna ograničenja.

Trump je, kažu, predsjednik demokratske države, a ne diktator, pa ne može naređivati privatnim američkim kompanijama da se povuku iz Kine. Sada se pokazuje, zaključuje veliki dio političkog establishmenta u Washingtonu, da uopće nije slučajno Trumpovo divljenje autoritarnim vladarima poput Vladimira Putina u Rusiji, Xi Jinpinga u Kini, Kim Jong-una u Sjevernoj Koreji, Narendra Modija u Indiji, kojima zavidi jer on nema takve ovlasti. A volio bi, poput svakog komunističkog vladara, imati neograničenu vlast kako bi preuzeo totalnu kontrolu nad politikom, ekonomijom i cijelim društvom.

Mladen Pleše
Novinar
485 članaka Više o autoru
OGLASI
učitavanje...
Više s weba