Hoće li Vlada uspjeti uzeti EU milijarde za oporavak razrušene Banije?
U planu za trošenje EU novca predviđena su ulaganja vezana uz potres, a Vlada želi tu inicijativu proširiti i na banijsko područje
Kada je sredinom prosinca hrvatska Vlada poslala u Bruxelles svoj plan ulaganja šest milijardi eura, namijenjenih prvenstveno oporavku od krize izazvane pandemijom, nitko nije mogao ni slutiti kako će se duboko i tragično okolnosti u Hrvatskoj uskoro promijeniti. Desetak dana kasnije, razorni potres pogodio je Baniju, ostavivši iza sebe razrušena sela i gradove.
Nacrt Nacionalnog plana oporavka i otpornosti – dokumenta koji je baza za trošenje bespovratnih europskih milijardi za oporavak – u tom je trenutku već bio napisan, a u njemu su, među ostalim, bila predviđena i ulaganja u zgrade pogođene potresom. Ali, dakako, radilo se o zgradama stradalim u potresu u ožujku, koji je pogodio Zagreb i okolicu.
Nakon novog, razornog potresa situacija se, međutim, promijenila. Vlada će stoga, kako nam je potvrđeno, nastojati u Nacionalni plan oporavka uvrstiti i Baniju. No, o tome tek treba postići dogovor s Europskom komisijom koja, u konačnici, mora dati zeleno svjetlo za cijeli dokument.
Dva različita fonda
EU ima zaseban fond za pomoć državama koje su pogođene prirodnim katastrofama. Iz tog Fonda solidarnosti za zagrebačko područje i okolicu već je ranije odobreno 683,7 milijuna eura. Izgledno je da će istovjetnu pomoć Vlada tražiti i za banijsko područje.
Europski fond za oporavak je sasvim drugi izvor financija. U njemu je Hrvatskoj na raspolaganju ukupno šest milijardi eura bespovratnih sredstava, koja treba uložiti u oporavak od korona-krize, ali i u reforme i investicije kojima će osnažiti društvo i državu za slučaj novih kriza. Za trošenje tog novca Vlada mora s Komisijom usuglasiti Nacionalni plan oporavka i otpornosti.
Što Vlada planira
U radnoj verziji Nacionalnog plana, koju je Telegram dobio na uvid, Vlada je predvidjela nekoliko komponenti u koje planira uložiti novac iz tzv. europskog fonda za oporavak, ad hoc mehanizma dogovorenog tijekom prošle godine. Šest milijardi bespovratnih eura Vlada namjerava investirati u, primjerice, gospodarstvo, zdravstvo, javnu upravu i pravosuđe i tako dalje.
Jedna od predviđenih komponenti u Nacionalnom planu je i obnova zgrada, u okviru koje se, kako doznajemo, s Bruxellesom nastoji dogovoriti i dugoročna obnova objekata nastradalih u potresima.
Novac iz EU fonda za oporavak ne bi se koristio za, recimo, uklanjanje ruševina ili sličnu vrstu sanacija, nego za dugoročna ulaganja. Za, primjerice, povećanje seizmičke otpornosti zgrada ili energetsku učinkovitost, pogotovo u objektima javne namjene ili onima koji imaju status kulturnog dobra.
Čeka se potvrda Komisije
S obzirom da je dokument rađen prije potresa na Baniji, to područje nije bilo predviđeno u planu. Sada će, međutim, Vlada nastojati proširiti zemljopisni obuhvat te inicijative i na područje Siska, Petrinje i okolice, No, za to je nužan prethodni dogovor s Europskom komisijom.
Komisija je, kažu iz Vlade, zaprimila prvi nacrt dokumenta, ali tek treba potvrditi da im je prihvatljivo uključivanje i svojevrsne ‘protupotresne’ inicijative u Nacionalni plan. “Do sada nemamo službenu potvrdnu informacije o razini prihvatljivosti našeg zahtjeva, odnosno prihvaćanju te inicijative”, odgovorili su nam iz Vlade.
Trenutak za drugu šansu
Ako sama ideja da takva vrsta ulaganja uđe u Nacionalni plan bude prihvaćena, onda će Vlada nastojati obuhvatiti i banijsko područje. “S obzirom da je materijal (nacrt Nacionalnog plana, op.a.) pripreman prije potresa u Sisku, Petrinji, Glini i okolici, u planu je, u suglasju s Europskom komisijom, proširiti inicijativu i na to pogođeno područje”, kažu u Banskim dvorima.
Novi krug razgovora s Komisijom predviđen je za kraj siječnja. Tada će se, kažu nam iz Vlade, detaljno raspraviti i o mogućnostima koje pruža europski Mehanizam za oporavak i otpornost, a tiču se inicijative za obnovu zgrada od potresa.
Koliki bi dio od šest milijardi eura Vlada htjela izdvojiti za ovu konkretnu inicijativu, u Banskim dvorima ne otkrivaju. No, činjenica jest da je Hrvatskoj na raspolaganju tako značajan novac za oporavak i izgradnju otpornosti na različite krize, pa je ovo možda doista pravi trenutak da, bez obzira kako konkretni razgovori s Komisijom završili, u potresu razorena područja doista dobiju drugu šansu.