Hong Kong je opet glavna vijest u svijetu: objašnjavamo što se tamo događa

Hong Kong je na nogama zbog zakona koji je najavio Peking. Dio građana boji se da je to kraj njihove autonomije

ZADNJA IZMJENA: svi 28, 2020
Foto: Getty Images

Pažnju šire svjetske javnosti na događaje u Hong Kongu prošloga tjedna skrenula je odluka kineske vlade da najvišem ustavnom autoritetu u državi, Stalnom odboru pri Nacionalnom narodnom kongresu (NPCSC), omogući izradu novog Zakona o nacionalnoj sigurnost. Zakon će biti skrojen kako bi okrnjio autonomiju Hong Konga, smatraju kritičari iz tog grada, ali i brojni međunarodni analitičari.

Najutjecajnije hongkonške novine, South China Morning Post (SCMP), ovu odluku vlade objašnjavaju kao posljedicu uvjerenja Pekinga da lokalno zakonodavno tijelo neće uspjeti donijeti svoju verziju takvog zakona. Naime, u gradskom ‘mini-ustavu’ Hong Konga, nazvanom Basic Law (Osnovni zakon), stoji kako izvršne vlasti moraju donijeti zakon o nacionalnoj sigurnosti koji će spriječiti ‘izdaju, odcjepljenje, pobunu i subverziju’.

No, kao što su u svojem prikazu problematike vezane za zakon o nacionalnoj sigurnosti objasnili dopisnici The Guardiana iz Kine, ta odredba nikada nije provedena zbog straha da će poslužiti za narušavanje slobode izražavanja prava građana Hong Konga. Pokušaj da se odredba o nacionalnoj sigurnosti implementira propala je davne 2003. godine, kada je oko pola milijuna stanovnika Hong Konga izašlo na ulice.

Spin o oskvrnuću zastave

Prošle godine gradske vlasti pokušale su uvesti Zakon o izručenju, prema kojem bi se tražene osobe iz Hong Konga mogle poslati u Kinu na suđenje. Odgovor građana bio je neočekivano žestok, pa su neredi, koji su počeli u lipnju, do kraja godine zauzimali naslovnice svjetskih medija, strašno živcirajući kinesko vodstvo. Zabrinuta zbog razmjera prosvjeda, kineska vlada odlučila je iskoristiti trenutak kada je pažnja međunarodne zajednice okrenuta borbi protiv koronavirusa, i pokušati ukrotiti Hong Kong uvođenjem zakona koji gradske vlasti nisu u stanju donijeti već više od dva desetljeća.

Izvor iz Pekinga na koji se SCMP poziva kaže kako je stav vlade da je hongkonška oporba onemogućila donošenje lokalnog zakona o nacionalnoj sigurnosti, pa se toga prihvatila državna vlast. „Ne možemo dopuštati činove poput oskvrnuća nacionalne zastave i simbola u Hong Kongu“, kazao je taj izvor. Gaženje, spaljivanje i bacanje kineskih zastava u gradsku luku bili su uobičajeni iskazi nezadovoljstva hongkonških prosvjednika. Njihova pobuna uspjela je spriječiti donošenje Zakona o izručenju, ali neredi su se nastavili i nakon što su gradske vlasti od toga odustale.

To je Peking uvjerilo kako je stisak Kine nad Hong Kongom, bivšim britanskim posjedom koji se matici vratio 1997. godine, pritom zadržavši značajnu autonomiju, prilično labav. Priča o zakonu koji bi trebao poslužiti borbi protiv oskvrnitelja zastave samo je izlika da Kina čvršće obuhvati autonomni teritoriji, slaže se prodemokratski dio hongkonške javnosti. No, protesti iz Hong Konga i međunarodne zajednice na čelu sa SAD-om Peking nisu natjerali da promjeni mišljenje, pa je Nacionalni narodni kongres danas s ogromnom većinom odobrio odredbu o nacionalnoj sigurnosti u Hong Kongu.

Narušavanje autonomije Hong Konga

Stalni odbor Nacionalnog narodnog kongresa tako je dobio mandat za izradu zakona koji će biti uključen u mini-ustav Hong Konga, uz istodobno zaobilaženje glasanja lokalnog Zakonodavnog vijeća Hong Konga. Taj zakon bi trebao spriječiti, zaustaviti i kazniti svaku akciju koja teško pogađa nacionalnu sigurnosti, poput separatizma, subverzije, pripreme i izvođenja terorističkih akcija, kao i aktivnosti stranih snaga koje predstavljaju uplitanje u poslove Hong Konga, stoji u prijedlogu podnesenom kineskom parlamentu.

Plan također predviđa omogućavanje središnjoj vladi da u Hong Kongu otvori nadležne urede za nacionalnu sigurnost, odnosno da na autonomnom teritoriju smjesti dio svojeg represivnog aparata. Prema usvojenoj uredbi, konačni tekst prijedloga zakona bio bi gotov u lipnju, a zakon usvojen do kraja kolovoza. Zbog svega toga, pobunjeni građani Hong Konga boje se da će kraj ljeta donijeti i kraj sloboda koje su nastavili uživati čak i kada je njihov grad postao dio totalitarne Narodne Republike Kine.

Kinesko shvaćanje nacionalne sigurnosti

Sada im prijeti opasnost da će, osim zakona koji će dopuštati izručenja osoba koje traži Peking, a koji su, činilo se, srušili prošle godine, dobiti i zakone koji će ograničiti neovisnost medija, kao i samo pravo na organizaciju prosvjeda. Njihove brige za The Guardian objasnila je Maya Wang iz Humans Rights Watcha.

„S obzirom na to da Peking svaku kritiku Partije shvaća kao ugrožavanje nacionalne sigurnosti, zakon o zaštiti nacionalne sigurnost vjerojatno će značiti kraj Hong Konga kakav poznajemo. Izgubit ćemo sigurno mjesto na kineskom tlu za one koje misle drugačije, i to u trenutku kada svijet treba mjesto s kojeg se sve moćnijoj Kini govori istina“, kazala je lokalna aktivistica.

Što mogu prosvjednici

Očekivano, prodemokratskoj oporbi u Hong Kongu ne pada ni na kraj pameti mirno čekati da Peking donese zakon koji će značajno narušiti gradsku autonomiju i slobode. Prosvjednici koji su na ulicama proveli dobar dio prošle godine, a raspršila ih je tek pojava koronavirusa, ponovo su se okupili i krenuli u borbu protiv policije. Jučer je u Hong Kongu uhićeno najmanje 360 osoba, javili su svjetski mediji. Uhićenja neće zaustaviti prosvjednike, slaže se većina analitičara, koji predviđaju žestoke nerede u predstojećim tjednima, ali malo je vjerojatno i to da će njihova borba zaustaviti namjere kineske vlade.

Da njihov otpor ima ograničen rok trajanja svjesni čak i ljudi koji demonstriraju na ulicama Hong Konga, pa se lokalnim forumima širi poziv građanima da se pridruže „stodnevnom ratu“, iskazivanju nezadovoljstva koje bi trebalo potrajati sve dok novi zakon ne stupi na snagu krajem ljeta. „Ne možemo učiniti Bog zna što, osim svijetu pokazati da se još uvijek borimo za svoja prava i slobode“, kazala je jedna od sudionica demonstracija za CNN, očito svjesna kako je njezina borba beznadna.

Vedran Vrabec
Telegram autor
2017 članaka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program