Horvat najavio izmjene Zakona o obnovi za idući tjedan: 'Moći će se obnoviti i ilegalni objekti'
Horvat tvrdi kako će se moći obnavljati nelegalni objekti ali ne oni koje je isplativije srušiti
Ministar graditeljstva Darko Horvat te zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet govorili su danas tijekom gostovanja na N1 Televiziji o obnovi Zagreba i građanima koji se zbog srušenih kuća još uvijek nalaze u drugim objektima i hostelu Arena. Pritom su obojica poručili kako će se moći obnavljati i nelegalni objekti.
Govoreći o Zakonu o obnovi, Horvat je kazao kako će predložiti osam područja s kojih će unijeti izmjene i anulirati aktualne probleme. Izmjene i dopune zakona najavio je za idući tjedan. Na pitanje je li zakon bio ključna prepreka učinkovitijoj obnovi, Horvat se osvrnuo na amandmane koji su podneseni na ovaj zakon.
“Nijedan zakon u postotnom udjelu podnesenih i prihvaćenih amandmana ne može biti alpari ovom. Jesmo li unošenjem i prihvaćanjem tih amandmana stvorili dodatne poteškoće za građane – vjerojatno da. Da nismo, vjerojatno bi građani i država puno većom dinamikom ušli u obnovu”, rekao je.
Smještaj u gradske stanove
Korlaet je kazao kako će u srijedu biti objavljen javni poziv na koji će se moći prijaviti građani koji bi se željeli preseliti u gradske stanove. “Javni poziv će biti na stranicama grada i vratima hotela i trebat će pripremiti nekoliko dokumenata – dokaz da je zgrada dobila crvenu ili žutu naljepnicu, imovinski cenzus, broj članova obitelji i mi ćemo sa svoje strane provjeriti podudaraju se ti podaci podudaraju s našim”, kazao je te dodao da se ti stanovi uređuju i da će biti opremljeni osnovnim uređajima.
Horvat je potez pozdravio no smatra da će u njemu problem biti to što će se moći javiti i građani sa žutim naljepnicama. “747 osoba danas koristi privremeni smještaj koji financira Vlada RH. Sve skupa 1340 osoba ako uzmemo Zagreb i Sisačko-moslavačku županiju. Širenjem ingerencije na žute naljepnice dogodit će se takav volumen gdje nećemo moći adekvatno odgovoriti s brojem stambenih jedinica da bi bilo adekvatno zahtjeva i potreba”, ustvrdio je.
Legalizacija i obnova
Horvat je potom govorio o legalizaciji objekata i zahtjevima u Zagrebu i na Baniji, te je istaknuo kako je jedan od problema “žuta i crvena markica koja se dogodila na starim i čudnim postupkom legaliziranim zgradama.” “To su nam veliki problemi. Zgrade koje su neadekvatno održavane, koje su stare, nemaju vlasništvo, koje nisu legalizirane. Kao država moramo naći legitiman i proceduralan način rješenja. U Zagrebu je 2886 takvih zahtjeva u segmentu legalizacije koje su ili prazne košulje pa se s njima spekulira ili neadekvatna dokumentacija”, naveo je.
Također je istaknuo da je u tome ključno i ugrožavaju li takvi objekti neke susjedne objekte ili ne. “Kad vam struka sugerira, a vi kao politika to ne prihvatite – kakva ste vi to politika? Mi obnavljamo opće-narodnu imovinu, objekte u kojim žive ljudi, a nikome nije palo na pamet da urede vlasničke odnose”, kazao je ministar.
Komentirao je i hoće li se objekti koji su nelegalni moći obnavljati. “Moći će se, ali ne oni koji su nelegalni i jeftinije ih je srušiti i na njihovom mjestu napraviti novi objekt”, istaknuo je Horvat. Korlaet se također složio da treba sufinancirati takve objekte. Korlaet smatra da bi “konstrukcijska obnova trebala biti pokrivena od strane države i grada kompletno”.
Koliko je objekata obnovljeno u Zagrebu?
Kako je emisija N1 snimana u zagrebačkom hostelu Arena u kojem su smješteni ljudi koji su u potresu ostali bez svojih domova, jedna od građanki je izravno pitala ministra koliko je objekata obnovljeno u Zagrebu. “Mi smo u stanovanje vratili od 2186 zahtjeva 1718 stambenih prostora, zgrada, za to do sada isplatili nešto više od 60 milijuna kuna. Svaki zahtjev koji dolazi, provjeri se na terenu”, odgovorio je Horvat.
Korlaet se osvrnuo i na financiranje projektne dokumentacije koju su iz Možemo! obećavali tijekom kampanje. “Do sada su bila tri poziva prema građanima, do 50.000 kuna se dodjeljivalo za hitne sanacije, došlo je otprilike 750 zahtjeva i Grad je dao 30 milijuna kuna. Plan je napraviti četvrti poziv iz kojeg bi se financirali detaljni statički elaborati i projekt ojačanja konstrukcije. To smo komunicirali i u kampanji i ostajemo pri tome”, rekao je Korlaet.