HRT je u svom pregledu godine, kao, zaboravio uhićenje Žalac i presudu HDZ-u. Da, to je to novo vodstvo koje će sve promijeniti

Novi glavni ravnatelj mogao je i povući tužbe protiv predsjednika HND-a Hrvoja Zovka. Nije ni to napravio

U jednoj od parnica, Prisavlje od Zovka, zato što je govorio o cenzuri u programu HRT-a i tako narušio “ugled i čast” kuće, traži 250 tisuća kuna. Novi glavni ravnatelj, onaj od kojeg “javnost i institucije”, očekuju “jačanje profesionalnosti, ugleda i utjecaja HRT-a”, u ovom slučaju bio je pred krajnje jednostavnim izborom

Stvari pred izbor novog ravnatelja HRT-a Roberta Šveba nisu izgledale ni najmanje dobro. Hajde sad što se daleko prije provođenja javnog natječaja znalo da će baš on biti izabran, što je cijelu priču svelo na dobro poznati hrvatski model “štikli i perika” o kojem je Zoran Milanović govorio kod fingiranih natječaja za izbor šefa Vrhovnog suda. Hajde i to što se za samim Švebom vukla duga sjena sukoba interesa, kao suvlasnika firmi koje s HRT-om odrađuju milijunske poslove i potencijalne konkurencije u sportskim prijenosima.

Ali, kad javna televizija ne prenosi oporbenu blokadu Sabora zbog nezakonitog pokušaja izbora – glavnog ravnatelja HRT-a, e to je onda gadan problem. Kad, otprilike u isto vrijeme, nakon pravomoćne presude vladajućoj stranci zbog korupcije javna televizija kao temu glavne političke emisije ima – stanje u oporbi, jasno je koliko je sve, zapravo, već otišlo nizvodno. Eh, da, Šveb je zamijenio bivšeg glavnog ravnatelja koji je bio na višemjesečnom boravku u Remetincu zbog sumnje u – korupciju.

Visoka očekivanja

Dva mjeseca nakon što je novi glavni ravnatelj dobio podršku u Saboru, u teoriji je premalo vremena za odsječne stavove o tome hoće li se HRT pokrenuti s medijskog dna na kojem se nalazi. U praksi je, međutim, teško izbjeći negativan odgovor. Da, Šveb je tek ovih dana imenovao svoje “ministre”, to jest, četvero novih ravnatelja poslovnih jedinica. “Uz visoka očekivanja javnosti i institucija koje su nam dale povjerenje, moramo odgovoriti svim izazovima, prije svega u jačanju profesionalnosti, ugleda i utjecaja HRT-a”, napisao je u prigodnom priopćenju povodom imenovanja.

Dobre želje nekako idu i uz datum na koji počinju njihovi mandati – 3. siječnja. U političkoj povijesti hrvatske demokracije, barem dvaput je baš taj datum značio novu nadu. Jednom, 2000. godine, za građane. Ljudi su se ponadali da zemlja više neće biti obilježena sveprisutnom korupcijom kako je to bilo u prvom desetljeću samostalnosti. Drugi put, 2010. godine, za Ivu Sanadera. Bivši premijer i predsjednik HDZ-a ponadao se da će njegova trećesiječanjska tiskovna konferencija na kojoj je najavio povratak u politiku značiti i kraj kompliciranja njegovog pravosudnog statusa.

Zekanović važniji od HDZ-a i DORH-a

Pomisliti kako nada u slučaju HRT-a neće završiti jednakim razočaranjima, bilo bi više nego naivno. Naime, na Prisavlju je i dalje savršeno moguće, čak i očekivano, da dva mjeseca u mandatu novog glavnog ravnatelja, onog koji se poziva na “jačanje profesionalnosti”, u glavnoj političkoj emisiji bude objavljen prilog o zbivanjima u godini na izmaku u kojoj se, recimo, spominje takva politička trivija kao smjena Hrvoja Zekanovića s čela Kluba zastupnika Hrvatskih suverenista, stranke koja po jednom redovnom mjesečnom istraživanju ima rejting od 1,5 posto, a po drugom je u rubrici “ostali”.

Ali se ne spominje sitnica poput one da je vladajuća stranka pravomoćno osuđena zbog korupcije. Ni da je, u majci svih afera, nakon pokušaja zataškavanja cijelog slučaja u DORH-u, zbog sumnje u korupciju akcijom Ureda europskog javnog tužitelja uhićena članica predsjedništva HDZ-a i bivša ministrica Gabrijela Žalac. I da je o svemu tome u Saboru lagala glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek, što nije bila ni najmanja prepreka vladajućoj stranci – onoj pravomoćno osuđenoj zbog korupcije – da odbije oporbenu inicijativu za njenu smjenu. Ništa, dakle, od toga se za HRT nije dogodilo u 2021. godini, u kojoj je, eto, spojen Pelješki most i rastao je BDP, a čuli smo i kako se raskolio SDP.

Profesionalnost, ugled, utjecaj

Jedan prilog, pa čak i ovako bizaran, naravno ne može biti razlog za palac dolje cijelom programu. No, problem s HRT-om je taj da se on uklopio u odavno i više godina jasnu sliku medija koji strastveno puše u jedra vladajuće stranke, ne mareći upravo za, kako bi rekao Šveb “profesionalnost, ugled i utjecaj”.

Bivši urednik HRT-a 4 i šef Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko je u razgovoru za Telegram prije više od tri godine plastično opisao kako dolazi do takve slike. U listopadu 2018. godine top politička tema bili su sukobi u dvije najjače stranke. Dan prije su radili priču o SDP-u, a Zovko je predlagao da taj dan obrade vladajući HDZ u kojem su se događali ozbiljni cirkusi. Stranački veteran Darko Milinović, nezadovoljan zbivanjima u Lici, došao je s nekoliko autobusa svojih pristalica pred središnjicu stranke tražeći da ga primi Andrej Plenković. No, urednica je inzistirala da se – opet – trebaju baviti SDP-om.

Jednostavan izbor

Tri godine kasnije, HRT i dalje vodi tri postupka protiv Hrvoja Zovka, kojem su dva puta dali otkaz. Prvi je pravomoćno nezakonit, a drugi je još na sudu. U jednoj od parnica, Prisavlje od Zovka, zato što je govorio o cenzuri u programu HRT-a i tako narušio “ugled i čast” kuće, traži 250 tisuća kuna. Novi glavni ravnatelj, onaj od kojeg “javnost i institucije”, očekuju “jačanje profesionalnosti, ugleda i utjecaja HRT-a”, u ovom slučaju bio je pred krajnje jednostavnim izborom.

Ili će povući tužbe i završiti s pravosudnim terorom protiv čovjeka koji je progovorio o cenzuri u programu ili će se odlučiti za nastavak slanja jasne poruke – da nije pametno previše pričati. Ukratko, mogao je birati između jasnog političkog pritiska i “profesionalnosti, ugleda i utjecaja”. Za jednog ravnatelja HRT-a u vrijeme Andreja Plenkovića izbor, zapravo, nije mogao biti jednostavniji.