Hrvatska će od sljedeće godine biti potpuno integrirana u Europsku uniju. Što to sve znači?

U političkom smislu, potpuna integracija u Europsku uniju osnažuje poziciju Hrvatske

Ulaskom u eurozonu Hrvatska dobiva pristup Europskom mehanizmu za stabilnost (ESM), koji pomaže državama koje se nađu u financijskim problemima. ESM pomaže državama otkupom obveznica, ako se države nađu u tako lošoj situaciji da izgube pristup financijskim tržištima, odnosno završe u bankrotu

Hrvatska će s početkom sljedeće godine biti potpuno integrirana u Europsku uniju s obzirom na to da postaje dio Schengenskog prostora i eurozone.

O prednostima i nedostacima uvođenja eura raspravlja se već godinama. Kao jedna od glavnih koristi ističe se ukidanje valutnog rizika, odnosno značajnije promjene tečaja kune u odnosu na euro.

Znamo da mnogi imaju kredite u eurima, i značajnije slabljenje kune u odnosu na euro otežalo bi njihovu otplatu. Kako to u praksi izgleda najbolje znaju dužnici koji su kredite dizali u švicarskim francima.

Eurzona poboljšava financijsku poziciju

Također, ulaskom u eurozonu Hrvatska dobiva pristup Europskom mehanizmu za stabilnost (ESM), koji pomaže državama koje se nađu u financijskim problemima. ESM pomaže državama otkupom obveznica, ako se države nađu u tako lošoj situaciji da izgube pristup financijskim tržištima, odnosno završe u bankrotu.

Osim toga, ESM može odobriti kredit za dokapitalizaciju ili direktno dokapitalizirati neku banku, ako se nađe u problemima i ako postoji opasnost da bi njena propast ugrozila stabilnost financijskog sustava.

Osim uvođenja eura, Hrvatska od Nove godine ulazi i u Schengen. Radi se o prostoru koji je do sada obuhvaćao 26 zemalja, od čega su 22 zemlje članice Europske unije, a u njega su primljeni i Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn. Schengen je osnovan 1995. godine i na tom su području ukinute granične kontrole, što znači da je omogućena potpuna sloboda kretanja.

Ulaskom u Schengen ukidaju se granice

Hrvatski građani tako će moći potpuno slobodno putovati unutar schengenskog prostora, što znači da neće morati prolaziti nikakve granične kontrole. No, to za zemlju znači i dodatnu odgovornost, jer će hrvatske službe s Frontexom, odnosno Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu, preuzeti nadzor nad vanjskim granicama.

Frontex nadzire prekogranični kriminal, poput trgovine drogom i ljudima, tako da će hrvatska granica prema trećim zemljama od sada biti manje propusna za takve ilegalne aktivnosti.

Ipak, Hrvatska i nakon ulaska u Schengen može – ako za to postoji potreba – privremeno uvesti granične kontrole prema Sloveniji i Mađarskoj. Tako su neke zemlje uvodile granične kontrole u vrijeme migrantske krize, 2015. godine.

Glas Hrvatske imat će veću težinu

Slično je bilo u vrijeme pandemije, kada su također na pojedinim mjestima uvedene kontrole, kako bi se pokušalo zaustaviti širenje virusa.

Europski parlament u više je navrata kritizirao uvođenje ponovnih kontrola granica unutar Schengenskog prostora i žele da se one uvode samo u slučaju krajnje nužde.

U političkom smislu, potpuna integracija u Europsku uniju osnažuje poziciju Hrvatske, jer joj je primanjem u Schengen i eurozonu jasno iskazano povjerenje te će i njen glas u europskim institucijama imati veću težinu.