Hrvatska ima blesavo pravilo o izbornoj šutnji, provjerili smo kako je u drugim europskim zemljama
U nekim bugarskim gradovima lokalne vlasti zabranjuju prodaju alkohola na izborni dan
Upravo smo ušli u pomalo bizaran period prije izlaska na birališta: počela je izborna šutnja, dva dana u kojima je zabranjena izborna promidžba, objava intervjua s predsjedničkim kandidatima i slično, sve do zatvaranja biračkih mjesta u nedjelju, u 19 sati. Tako propisuje zakon, a bizarnost i zastarjelost ovog pravila očituje se u činjenici da bi, za njegovu učinkovitu i punu provedbu, zapravo trebalo – ugasiti internet.
Hrvatska, doduše, nije jedina država koja još uvijek ima ovakav propis. Izbornu šutnju ima niz europskih zemalja, poput susjedne Slovenije ili Poljske, gdje stupa na snagu 24 sata prije izbora, ili, primjerice, Francuske. U Francuskoj, prema medijskim izvješćima, zabrana izborne komunikacije traje 44 sata. Sjeverne članice Europske unije, kao što su Nizozemska i Finska, nemaju takvih ograničenja.
Uklanjanje plakata i zabrana alkohola
Osim zabrane izbornog agitiranja, uglavnom dan prije i na sam dan izbora, pojedine zemlje idu i korak dalje. Prije predsjedničkih izbora u studenom, kao i uoči izbora za Europski parlament u svibnju, rumunjski mediji izvještavali su o prilično detaljnim i striktnim pravilima u toj članici EU-a. Prema tim izvješćima, propisane su, među ostalim, i dimenzije predizbornih plakata, a promotivnim materijali čak moraju biti i uklonjeni, najkasnije do ponoći u petak, prije izbornog vikenda.
Europski izbori u pojedinim dijelovima Bugarske bili su, pak, dodatno regulirani odlukama lokalnih vlasti. Kako je pisao Sofia Globe, u Plovdivu, drugom po veličini bugarskom gradu, i još nekim manjim gradovima, lokalne se vlasti zabranile prodaju alkohola na izborni dan. Zabrana se nije odnosila na ranije planirane obiteljske proslave. U glavnom gradu Sofiji takvih restrikcija nije bilo.
Novčane kazne za neizlazak na izbore
Bugarska je, prema podacima Europskog parlamenta, jedna od tek pet članica EU-a koje imaju tzv. obavezno glasovanje. Tu su još Belgija, Luksemburg, Cipar i Grčka. No, to pravilo, za čije kršenje su često propisane i ne baš ugodne sankcije, u praksi se uglavnom ne provodi.
Primjerice, u Belgiji je izbjegavanje glasovanja bez opravdanja u teoriji kažnjivo i novčanom kaznom koja se može popeti i na preko sto eura, za one koji uzastopno izostaju s birališta, a da za to nemaju „ispričnicu”. No, čini se da već najmanje 15 godina nitko zapravo nije udaren po džepu zbog neizlaska na izbore. Odaziv je ipak visok, mada ne stopostotan: na ovogodišnje parlamentarne izbore izašlo je oko 88 posto birača.
Što s anketama o kandidatima?
U pojedinim europskim državama striktno je propisano i dokad se smiju objavljivati predizborne ankete. U Hrvatskoj takva regulacija ne postoji, ali neke države očito smatraju da se rezultate istraživanja popularnosti stranaka i kandidata ne bi trebalo objavljivati sve do izbornog vikenda, jer to može utjecati na raspoloženje birača.
Jednu od najduljih razdoblja zabrana anketa na svijetu trebala je imati Slovačka. Tamo je vladajuća stranka Smer u listopadu ove godine u parlamentu progurala zakon kojim se propisuje da se rezultati istraživanja ne smiju objavljivati čak 50 dana uoči izbora. Da takav propis postoji u Hrvatskoj, zadnje ankete na ovim predsjedničkim izborima bile bi objavljene – početkom studenog.
Slovačka oporba jako je kritizirala taj potez. Smatrali su da na taj način stranke koje podržavaju tamošnju vladu pokušavaju smanjiti utjecaj novih stranaka koje se tek pojavljuju na političkoj sceni, a sve radi osiguranja svoje pozicije uoči parlamentarnih izbora, zakazanih za kraj veljače 2020. godine. No, slovački ustavni sud je baš ovog tjedna suspendirao zakon, pa je na snazi staro pravilo o zabrani od 14 dana.