Nekad je nužno odabrati stranu

Hrvatska ima mali problem; zgrada NSK koju uređuju zbog predsjedanja EU-om ne zadovoljava nove sigurnosne standarde

Zagrebački gradski Ured za upravljanje hitnim situacijama smatra da bi se trebala promijeniti stakla na dijelu koji se trenutno preuređuje

U travnju ove godine počeli su radovi na uređenju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koja će, prema odluci Vlade, biti središnje mjesto za sva događanja za vrijeme hrvatskog predsjedanja Europskom unijom. Radovi u vrijednosti od oko 35 milijuna kuna bez PDV-a odnose se prije svega na uređenje kongresnog centra, prostora smještenog u stražnjem dijelu kompleksa NSK-a.

Zagrebački gradski Ured za upravljanje hitnim situacijama smatra, međutim, da bi činjenicu da se dio NSK preuređuje trebalo iskoristiti kako bi se riješilo još jedno pitanje koje očito procjenjuju problematičnim. Stoga su nedavno predložili da se obična stakala na pročelju zgrade zamijene sigurnijim, kaljenim staklom.

Opasna staklena fasada

Naime, u svibnju je gradski ured u sklopu provođenja preventivne aktivnosti usmjerene na zaštitu baštinskih institucija zaključio da postoji sigurnosni problem sa staklenom fasadom s aluminijskim okvirima na zgradi NSK. O tome je, kako doznajemo, u NSK upućen i službeni dopis. “Takva fasada bi u slučaju snažnijeg potresa s posljedicama urušavanja i rasipanja komadića stakla predstavljala značajnu ugrozu za sigurnost građana”, navodi se u dopisu koji je Telegram dobio na uvid.

Sigurnosna prednost kaljenog stakla u odnosu na obično je poprilična. Povećana mu je otpornost na udarce i toplinske promjene, te čvrstoća na savijanje. U slučaju udara se, za razliku od običnog stakla, raspada na male komadiće neoštrih rubova. Uz to, ugradnja kaljenog stakla bila bi u skladu sa sigurnosnim standardima iz Zakona o gradnji, odnosno Tehničkog propisa za staklene konstrukcije donesenog prije dvije godine.

Ping-pong

Uglavnom, u gradskom Uredu smatraju da bi bilo dobro za rješavanje ovog pitanja iskoristiti to što se objekt, zbog predsjedanja EU-om, upravo preuređuje. Stoga smo prošlog tjedna pitali na nadležnim adresama jesu li upoznati s tim dopisom i preporukom gradskog Ureda. Zanimalo nas je i hoće li stakla biti zamijenjena, hoće li taj dodatni posao (ako se misli napraviti) onemogućiti da radovi na središnjoj zgradi za predsjedanje EU-om budu završeni na vrijeme te, ako smatraju da preporuku nije potrebno provesti, jesu li se pritom konzultirati sa stručnjacima za sigurnost.

Upit smo poslali Vladi, Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, Ministarstvu znanosti i obrazovanja, Ministarstvu kulture i NSK. Te smo adrese odabrali jer je Vlada u prosincu donijela odluku o osnivanju Odbora koji prati sve aktivnosti i radove na NSK-u, „uključujući propisane postupke, građevinske i druge radove te financijska i ostala pitanja”. Odbor ima deset članova, a prvih četiri na popisu su iz spomenutih državnih tijela.

Od državnih institucija odgovorili su nam, s pomalo spektakularnim ishodom, iz Ministarstva znanosti i obrazovanja i Ministarstva kulture. Iz resora Blaženke Divjak su nam poručili kako ova pitanja nisu u njihovoj nadležnosti. Iz Ministarstva kulture, međutim, ustvrdili su da je investicijsko održavanje u nadležnosti – Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Staklo? Zgradu je otvorio prvi hrvatski predsjednik

Iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice dobili smo ipak nešto opširniji odgovor, pod koji je potpisan samo Odjel za marketing i komunikacije. Dakle, u Odjelu za marketing i komunikacije NSK kažu kako se odredbe spomenutog Tehničkog propisa ne mogu ni u kojem slučaju primijeniti na njihovu zgradu. Tehnički propis je, naime, stupio na snagu 2017. godine i primjenjuje se, kako se navodi u članku 2., “na nove i rekonstruirane staklene konstrukcije” dok su radovi na staklenim plohama NSK dovršeni do svibnja 1990. godine. “A zgradu je svečano otvorio 28. svibnja 1995. godine prvi predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman”, naglašava se u odgovoru NSK na pitanje o sigurnosti staklenih površina na njihovoj zgradi.

Iz NSK ističu i kako je mišljenje projektanta konstrukcije zgrade NSK da ona zadovoljava osnovne zahtjeve mehaničke otpornosti i stabilnosti te da je sigurna za uporabu. “Ako postoji određena sumnja u bilo koje njene dijelove, moguće je provesti odgovarajuće kontrolne proračune i analize”, dodaje se u odgovoru Telegramu.

Ne možemo predvidjeti trošak, ali… 100 milijuna

Eventualna rekonstrukcija bi, smatraju iz NSK, iziskivala mnogo više od zamjene stakla. Trebalo bi izraditi novu projektnu dokumentaciju, aluminijske profile, krovište atrija, ploče koja nosi atrij… Stoga Odjel za marketing i komunikacije NSK naglašava: “Ovog trenutka ni približno ne možemo predvidjeti trošak takve rekonstrukcije…”. No, odmah ide i nastavak rečenice: “… ali procjenjujemo da bi iznosila više od 100 milijuna kuna, s rokom izrade od otprilike 12 mjeseci”. Zbog svega navedenog ideja o kaljenom staklu nije bila dio postupka javne nabave pri dovršetku zgrade NSK za predsjedanje RH Europskom unijom.

U prvoj polovici sljedeće godine tako će, zbog toga što bi bilo skupo i dugotrajno, te zbog toga što se novi sigurnosni propisi ne odnose na stare zgrade, čelnici zemalja EU dolaziti na sastanke u kompleks čiji jedan dio, po mišljenju nadležnog gradskog Ureda, predstavlja nezanemariv sigurnosni rizik. A potres? Što bi rekli u aktualnoj marketinškoj kampanji jedne osiguravajuće kuće: #moždaneće.