Nekad je nužno odabrati stranu

Hrvatska ima povijesnu priliku da EU novcem restrukturira ekonomiju. Vlada bi i to, izgleda, mogla upropastiti

Hoće li zaista javni sektor uzeti većinu novca za oporavak od korone

Uskoro bi trebala krenuti javna rasprava o Nacionalnom planu za oporavak i otpornost vrijednom oko 6 milijardi eura iz EU fondova koje bi kroz sljedećih nekoliko godina trebale Hrvatskoj biti na raspolaganju. Plan, za koji premijer Andrej Plenković kaže da je “generacijska šansa” našao se na meti kritika privatnog sektora nakon što je njegov sadržaj procurio u javnost.

Glavninu novca Vlada namjerava usmjeriti u javne projekte umjesto u privatni sektor, što kritičari smatraju promašenim iz više razloga. Naime, privatni sektor je zbog pandemije pretrpio ogromnu štetu i potrebna mu je financijska podrška kako bi opet stao na noge i kako bi se stvorili temelji za daljnji, ubrzani rast. Uostalom, cijeli taj program pojačanog financiranja iz EU fondova upravo je namijenjen oporavku od koronakrize.

S druge strane, javni, infrastrukturni projekti, poput gradnje cesta, pruga i drugih javnih objekata ne osiguravaju dugoročno zapošljavanje, niti punjenje proračuna, a barem bi to trebalo zanimati državnu administraciju, ako ništa drugo.

Projekti koji su “generacijska prilika” za kumove, rođake i stranačke prijatelje

Telegram je već ranije pisao o projektima koje Vlada namjerava financirati novcem za oporavak od koronakrize, pa smo tako na listi našao i gotovo zaboravljeni Trg pravde, koji je ubačen u program poboljšanja učinkovitosti pravosudnog sustava.

Radi se o ideji staroj gotovo dva desetljeća o premještanju pravosudnih institucija na jedno mjesto. Projekt za koji je prije desetak godina pripremljen i dio dokumentacije, Vlada procjenjuje na dvije milijarde kuna, te bi ga sada financirali novcem za oporavak od korone.

Na listi je i izgradnja domova za starije čije troškove Vlada procjenjuje na preko dvije tisuće eura po četvornom metru. Takav projekt je svakako “generacijska prilika” za kumove, rođake i stranačke prijatelje koji će dobiti posao izgradnje, s obzirom na to da se stanovi za komercijalnu prodaju grade po upola manjoj cijeni.

Poslodavci traže pola novca za privatni sektor

Hrvatska udruga poslodavaca, koja je jedan od najglasnijih kritičara postojeće raspodjele već je ranije isticala da smatra da bi privatnom sektoru trebalo dodijeliti 50 posto novca, odnosno oko 23 milijarde kuna. U takvoj raspodjeli, prema njihovim procjenama, poduzetnici bi uložili još dodatnih 30 milijardi kuna, što bi u konačnici rezultiralo otvaranjem oko 80 tisuća radnih mjesta. Naime, prema procjenama za posljednjih deset godina, jedno novo radno mjesto u Hrvatskoj bilo je povezano s investicijom od pola milijuna do milijun kuna.

Raspodjelu novca tako da glavnina ide za javne projekte Vladini pregovarači pravdali su zahtjevima Europske unije, što se kasnije pokazalo neistinitim, nakon što je Telegramu odgovoreno da nikakvih ograničenja u tom smislu – nema.

Gauer: Aktiviranje privatnih ulaganja mora biti u središtu Nacionalnog plana

Zanimljivo je i da je na konferenciji The Economista na temu Nacionalnog plana za oporavak i otpornost Celine Gauer, glavna direktorica za implementaciju programa oporavka i otpornosti na razini EU, rekla da je Hrvatskoj potrebna diverzifikacija ekonomije jer je turizam krhak i snažno pogođen koronakrizom.

“Aktiviranje privatnih ulaganja mora biti u središtu Nacionalnog plana. Nužno je osigurati apsorpciju EU sredstava u iznimno kratkom vremenu, koje će se brzo pretvoriti u nove poslove. Također, neophodno je čim prije krenuti sa savjetovanjem te u fazi provedbe osigurati jasnu i transparentnu provedbu i pojačati napore u borbi protiv korupcije kako bi se sredstva pravilno iskoristila”, rekla je Gauer.

Na Economistovoj konferenciji sudjelovao je i Alvaro Santos Pereira, direktor odjela analitike zemalja članica u OECD-u koji je također istaknuo važnost pokretanja investicija privatnog sektora kroz Nacionalni plan za oporavak i otpornost.

Hoće li ovo biti još jedna propuštena šansa?

“Hrvatska ima najnižu produktivnost proizvodnje u EU, ali što je još veći problem i izuzetno nisku stopu rasta produktivnosti. Zbog ovisnosti o samo jednoj gospodarskoj grani, osjetio se jaki udar na pad BDP-a kao što je i slučaj sa Španjolskom, Grčkom i Italijom. Postoji velike prepreke investicijama kao što su npr. izdavanje građevinskih dozvola po kojima je Hrvatska najgora u EU. Potrebno je iskoristiti NPOO kao snažan poticaj za pokretanje investicija privatnog sektora jer su privatna ulaganja ključ oporavka i otpornosti Hrvatske”, rekao je Pereira.

Dodatni problem kod velikih javnih ulaganja jest i rok njihove izvedbe. Naime, sredstva iz ovog programa treba potrošiti do 2026. godine, pa postoji opasnost da zbog projektiranja, ishođenja dozvola a i samih radova dođe do kašnjenja, pa će financiranje na kraju pasti na teret hrvatskih poreznih obveznika, dok novac iz EU fondova neće biti iskorišten.

Uglavnom, Nacionalni plan za oporavak i otpornosti zaista jest “generacijska šansa” ali ako Vlada ozbiljno ne korigira raspodjelu novca, vjerojatno će biti još samo jedna u nizu propuštenih šansi.