Hrvatska je definitivno izgubila u arbitraži s MOL-om, iako su političari uvjeravali da stojimo dobro. Izvukli smo kronologiju

1. Milanovićeva Vlada pokrenula arbitražu

Arbitražni postupak pokrenut je u siječnju 2014. za vrijeme Vlade Zorana Milanovića.Ministarstvo gospodarstva objavilo je tada da je Hrvatska protiv MOL-a podnijela arbitražnu tužbu Komisiji UN-a za međunarodno trgovačko pravo u Ženevi kojom traži da se proglase ništetnim izmjene ugovora iz 2009. o upravljačkim pravima u Ini i glavni ugovor o plinskom poslovanju. Hrvatska je tražila i naknadu štete koja je nastala kao posljedica tih ugovora, potpisanih za vrijeme mandata Ive Sanadera. Hrvatska je tvrdila kako dokumenti dokazuju korupciju zbog koje je Sanader Mađarima predao kontrolu u Ini.

 

To je bio drugi arbitražni postupak u ovom sporu jer je prvoga pokrenula mađarska strana pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u Washingtonu. U studenom 2013. MOL je pokrenuo arbitražu tvrdeći da hrvatska Vlade krši određene obveze i postupke u vezi s MOL-ovim investicijama u Hrvatskoj. Konkretno, MOL je kao vlasnik 49 posto dionica INA-e tvrdio da Vlada nije ispunila obveze iz glavnog ugovora o plinskom poslovanju i njegovih dodataka iz 2009. godine.

2. Karamarko htio izaći iz arbitraže & pad Vlade

Situacija oko arbitražnog spora Ina-MOL došla je u fokus prošle godine u svibnju, a posljedično je tim povodom pala i Vlada. Sve je počelo kada je tjednik Nacional objavio ugovor između MOL-ova savjetnika i tvrtke Ane Šarić, supruge tadašnjeg potpredsjednika Vlade i šefa HDZ-a Tomislava Karamarka.

Slučaj se našao pred Povjerenstvom za odlučivanje za sukob interesa koje je ustanovilo da je Karamarko bio u sukob u interesa. Nakon toga je dao ostavku, a malo nakon pala je i Vlada Tihomira Oreškovića. Simptomatično je bilo što je Karamarko tražio da Hrvatska odustane od arbitražnog postupka.

3. Petrov je htio ostati, rekao je da su ga hrvatski odvjetnici brifirali da stojimo dobro

Čelnik Mosta Božo Petrov, koji je u vrijeme Oreškovićeve Vlade bio potpredsjednik Vlade kao i Karamarko, bio je zagovornik ostanka Hrvatske u arbitraži. Tvrdio je kako Hrvatska u tom procesu stoji dobro i kako su ga o tome brifirali odvjetnici koji su zastupali Hrvatsku. Kritizirao je Karamarka, nakon pada Vlade, što je javno rekao da Hrvatska treba izaći iz postupka.

“Za mene niti jedna ozbiljna uređena država neće u trenutku dok traje arbitraža izaći javno i reći da loše stoji u arbitraži. To je prvo, to nikada nećete dočekati u nekoj ozbiljnoj državi. Osim toga, svi argumenti koji su bili u arbitražnom sporu, bili su za Republiku Hrvatsku”, rekao je Petrov krajem prošle godine kada je objavljeno ono što je Karamarko zapravo i predviđao, da će Hrvatska izguviti.

4. Arbitraža propala; Vlada najavljuje kupnju Ine i žalimo se

Hrvatski premijer Andrej Plenković, neočekivano je, na sam Badnjak prošle godine odlučio dati izjavu za medije. Tada je kazao kako je Hrvatska izgubila arbitražu u slučaju INA-MOL i najavio kako će Hrvatska pokrenuti proces otkupa cjelokupnog udjela MOL-a u INA-i bez da se poveća javni dug Hrvatske.

Mjesec dana kasnije, u veljači ove godine, Plenković je rekao da se Htrvatska žalila i zatražila poništaj arbitražne odluke u slučaju INA-MOL, donesene 23. prosinca pošle godine pred Arbitražnim sudom. “Hrvatska je preko svojih pravnih zastupnika i švicarskih odvjetnika koje smo angažirali zatražila poništaj arbitraže”, izjavio je premijer Plenković odgovarajući na novinarsko pitanje je li Hrvatska zatražila poništaj spomenute arbitraže.

5. Plenković uvjerava da je žalba argumentirana i da Hrvatska dobro stoji

Premijer je povodom žalbe koju je Hrvatska uputila sudu, ocjenjivao kako je riječ o “vrlo dobro potkrijepljenim argumentima za poništaj arbitraže, prije svega procesno-pravnim razlozima i nadamo se da će, u postupku koji slijedi i trajat će nekoliko mjeseci, tih nekoliko navedenih razloga, švicarski Savezni sud, na odgovarajući način sagledati”.

6. Sud je odlučio da ne možemo odgoditi plaćanje troškova do pravorijeka

U travnju je švicarski sud odbio zahtjev Hrvatske za privremenom odgodom plaćanja materijalnih troškova koji na teret hrvatskog budžeta padaju nakon što je izgubljena arbitraža u slučaju Ine i MOL-a. Radi se o svojevrsnoj privremenoj mjeri koju je Hrvatska tražila, smatrajući kako ne bi trebala platiti troškove jer još nije riješen njezin zahtjev za obnovom arbitraže.

7. Švicarski sud odbio zahtjev za poništenjem arbitraže

Kako je N1 u petak prvi objavio, švicarski Savezni sud odbio je zahtjev za poništaj arbitraže koju je Hrvatska izgubila od MOL-a. Hrvatskoj je sud odredio i plaćanje ukupno 450 tisuća švicarskih franaka troškova: 200 tisuća švicarskih franaka sudskih troškova i 250 tisuća franaka troškova druge strane.

8. Vlada kaže da se sud nije bavio biti hrvatskog zahtjeva

Malo nakon objave odluke švicarskog suda, Vlada je reagirala priopćenjem u kojem kažu kako su obaviješteni o ovoj odluci. Navode kako se u obrazloženju odluke švicarski Savezni vrhovni sud nije upuštao u ocjenu biti zahtjeva Republike Hrvatske.

“Sud se, umjesto toga, pozvao na dijelove ugovora između Republike Hrvatske i MOL-a o upravljanju INA-om – za koje je Republika Hrvatska zahtijevala poništaj smatrajući da su rezultat koruptivnih aktivnosti – kojima je mogućnost naknadnog pobijanja eventualnih arbitražnih odluka bila isključena”, stoji u priopćenju.

9. Sve nas je dosta koštalo

Sudski troškovi žalbe od 450.000 franaka, odnosno nešto manje od 2,9 milijuna kuna samo su manji dio ukupnih troškova Hrvatske u ovom slučaju. Prema pisanju više hrvatskih medija, ali i uglednog časopisa o arbitražama Global Arbiration Review, ukupni troškovi iznose 30 milijuna dolara, odnosno, prema trenutnom tečaju, više od 190 milijuna kuna. Prema pravilima arbitražnog suda, strana koja je izgubila spor plaća većinu troškova, a mediji su spominjali kako će Hrvatska morati platiti 20 milijuna dolara (oko 130 milijuna kuna).

10. Stručnjak kaže da je veliki nedostatak što Hrvatska nije uspjela dovesti svjedoke

Član arbitražnog sudišta HGK Miljenko Giunio kazao je za Hinu kako je švicarski Savezni sud odbio zahtjev za poništenje arbitraže jer je očito ocijenio da je arbitraža provedena korektno, a na samu odluku arbitražnog suda, po njegovom mišljenju, utjecalo je to što Hrvatska nije uspjela dovesti sve pozvane svjedoke. Kazao je da strana koja želi svjedoke dovesti pred sud može osigurati da oni dobiju pozive putem javnog bilježnika. “Tada je malo teže ‘eskivirati’ primitak poziva”, kaže Giunio te dodaje da bi u tom slučaju dokazni postupak bio kompletniji, uz napomenu da je hrvatski zahtjev odbijen upravo zbog nedostatka dokaza.

Na pitanje što je Hrvatskoj sada na raspolaganju želi li se i dalje putem arbitraže sporiti s MOL-om, odgovorio je da hrvatska strana više nema mogućnosti dokazivati ništetnost ugovora odnosno ugovornih odredbi (o upravljanju Inom) koje su, kako je rekao, “očigledno neravnopravne odnosno besmislene u normalnom trgovačkom odnosno korporativnom poslovanju”.

11. Vlada ima plan kupiti Inu, ali se priča samo o Agrokoru

Iako je premijer Plenković još prošlog Badnjaka najavio kako će Hrvatska otkupiti udio Ine od mađarskog MOL-a, to se dosad nije realiziralo . Vladajući su najavili kako će prodati udio u HEP-u i kupiti Inu, no ta tema već neko vrijeme nije u fokusu javnosti.

Među zadnjim potezima po tom pitanju je onaj iz kolovoza kada je Vlada službeno počela tražiti investicijskog savjetnika za otkup dionica Ine od MOL-a. Taj bi savjetnik, nakon što ga odaberu, trebao procijeniti koliko Ina vrijedi i koliko bi trebalo Mađarima platiti za gotovo polovicu kompanije.