Hrvatska je jedna od pet država koja nema sjedište EU agencije; jedna se nudi, što sad?
Dok Slovačka već intenzivno lobira, hrvatska Vlada još nije sigurna ni hoće li se prijaviti
Europska unija ima 30-ak agencija i tijela, raspodijeljenih po zemljama članicama, preko kojih provodi svoja pravila. Primjerice, dodjeljuje intelektualno vlasništvo nad novim biljnim sortama ili odobrava nove lijekove na europskom tržištu. Popisu tih tijela, koja se kriju iza nerazumljivih kratica poput CPVO, ECHA i slično, uskoro će se priključiti još jedno.
Europska komisija, Europski parlament i Vijeće dogovorili su se prošlog tjedna o osnivanju Europskog nadzornog tijela za rad, koje će brinuti o provođenju radnih i socijalnih pravila koja se tiču Europljana na radu u nekoj drugoj državi članici. Procjenjuje se da trenutno više od 17 milijuna građana EU-a radi u zemlji članici koja nije njihova matična država.
To novo tijelo, koje nosi kraticu ELA prema engleskom nazivu European Labour Authority, morat će imati svoje sjedište. “O sjedištu Nadzornog tijela trebaju sada odlučiti države članice”, najavila je Komisija. Utrka je, dakle, počela: koja će država biti domaćin nove EU institucije s oko 140 zaposlenih i godišnjim proračunom od oko 50 milijuna eura?
Slovačka već lobira kod Merkel za podršku
Slovačka je već u niskom startu. Ta država jedna je od pet članica koje još nemaju nijedno sjedište EU institucija. Osim Slovačke, bez europskih agencija i tijela su Bugarska, Rumunjska, Cipar i, naravno, Hrvatska.
Tjedan dana prije nego što će uopće biti postignut dogovor EU institucija o osnivanju ELA-e, slovački premijer Peter Pellegrini razgovarao je na jednom skupu u Bratislavi s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel. Nakon sastanka, slovački mediji su izvijestili da su njih dvoje razgovarali i o mogućnosti da sjedište novog tijela bude u Slovačkoj. Merkel je, dodaju, podržala ideju da nove agencije budu smještene u tzv. nove države članice EU-a. Dakle, u jednoj od zemalja koje su Uniji pristupile u zadnjih 15 godina.
Vlada još ne zna želi li EU instituciju
Hrvatska se, dakako, uklapa u tu definiciju. Pitanje je jedino hoće li se, nakon fijaska s kandidaturom za Europsku agenciju za lijekove, Vlada Andreja Plenkovića uopće odlučiti za još jednu kandidaturu. To pitanje, prema neslužbenim informacijama, ni u Banskim dvorima zasad nisu razriješili.
Telegram je početkom tjedna pitao Vladu i Ministarstvo rada i mirovinskog sustava je li Hrvatska zainteresirana da bude domaćin Europskog nadzornog tijela za rad te je li Vlada već pokrenula korake u tom smjeru, u smislu da je iskazala interes za sjedište ELA-e, tražila potporu drugih članica ili nešto slično. Službeni odgovor iz Vlade nismo dobili.
Neslužbeno se, pak, doznaje da se o tome još raspravlja i da se analiziraju svi parametri. Političku odluku o tome mora donijeti Vlada. No, za razliku od slovačke Vlade koja već očito lobira, hrvatska Vlada još analizira.
Neslavna kandidatura za Agenciju za lijekove
Prošli puta kada se Hrvatska zainteresirala za neku EU instituciju, to je završilo prilično neslavno. U jesen 2017. godine, EU je odlučivala o preseljenju Europske agencije za lijekove (EMA) iz Londona u neki drugi europski grad. EMA se morala seliti zbog Brexita.
Zagreb je tada bio jedan od 19 gradova zainteresiranih za EMA-u. Iz oporbe su od starta tvrdili da kandidatura nije dobro odrađena i da se u nju krenulo prekasno. Na kraju se ispostavilo da je cijeli posao zapravo odrađen bespotrebno: uoči samog glasovanja o novom sjedištu agencije za lijekove, Vlada je naprasno povukla kandidaturu. Tvrdili su da to čine iz protesta jer je Hrvatska, procijenili su u Banskim dvorima, pri vrednovanju kriterija bila u neravnopravnom položaju u odnosu na druge države.
EMA kao priprema za drugu kandidaturu
Oporbeni političari taj su potez ocijenili debaklom. Jedna od najglasnijih kritičara Vlade tada je bila SDP-ova eurozastupnica Biljana Borzan. Ona je ujedno bila i predstavnica Europskog parlamenta za odnose s EMA-om.
“Već sam tada govorila da je EMA možda prekrupan zalogaj za Hrvatsku, ali da se trebamo maksimalno dobro prezentirati da napravimo pripremu za neku drugu agenciju, ovu za rad ili za turizam. Čak i da smo izgubili EMA-u, ali da smo bili blizu kao Bratislava, mogli smo dovesti EU u situaciju da nam kaže ‘evo vam onda neka druga agencija'”, kaže danas Borzan. Bratislava nije dobila EMA-u (agencija se seli u Amsterdam), ali je završila kao četvrtoplasirana.
Borzan tvrdi: propustili smo veliku šansu
Borzan ponavlja da je, u slučaju agencije za lijekove, Vlada prekasno krenula s pripremama, da je posao “odrađen traljavo”, a na kraju smo “odustali i za to okrivili EU”. “Propustili smo veliku šansu za neke buduće agencije”, uvjerena je eurozastupnica koja procjenjuje da bi upravo Bratislava ovog puta mogla dobro proći. To ne znači, dodaje, da se stvari još uvijek ne mogu promijeniti i da Hrvatska ne može konkurirati za novo EU tijelo, ali se pita “je li Vlada uopće za to kapacitirana”.
Dogovor o Europskom nadzornom tijelu za rad trebaju još potvrditi predstavnici država članica i Europski parlament na plenarnoj sjednici. U Komisiji očekuju da će s radom početi već ove godine, a potpuno operativno trebalo bi biti do 2023. godine.