Hrvatska je jučer ušla u Vijeće za ljudska prava UN-a, Rusija nije. I to je blago poniženje za Putina
Opća skupština Hrvatsku je prvi put izabrala u ovo dosta važno tijelo
Hrvatska je u petak, nakon što su su izbrojeni glasovi svih 193 država članica Opće skupštine UN-a, zahvaljujući tomu što je u tajnom izjašnjavanju dobila dva glasa više od Rusije, prvi puta izabrana za članicu Vijeća za ljudska prava UN-a. Osim što je Rusija tijesno izgubila od Hrvatske, poražena je i od Mađarske koja je dobila čak 32 glasa više.
Tako je Opća skupština izabrala dvije nove članice Vijeća za ljudska prava iz Istočne Europe, a Rusija je prvi puta ispala iz tog Vijeća. U članstvo su, među ostalim, ponovno izabrane SAD, Velika Britanija, Kina, Saudijska Arabija… Prvi put se dogodilo da jedna stalna članica Vijeća sigurnosti nije izabrana u Vijeće za ljudska prava koje je osnovano 2006. što je ozbiljno političko poniženje za Moskvu.
Presudno je bilo bombardiranje Alepa
Inače, više međunarodnih udruga za ljudska prava zalagalo se i protiv izbora Saudijske Arabije u Vijeće, ali se na kraju Rijad ipak nekako provukao. Izbacivanjem iz Vijeća za ljudska prava UN-a, međunarodna zajednica zadala je težak udarac Moskvi. Predstavnik Rusije u UN-u Vitalij Ćurkin zaključio je kako je razlog poraza to što je njegova zemlja puno izloženija utjecajima međunarodne diplomacije nego li Hrvatska i Mađarska.
Izaslanik UN-a za Siriju Gerard van Bohemen iz Novog Zelanda komentirao je pak kako vjeruje da je pri izbacivanju Rusije iz Vijeća važnu ulogu odigralo njeno ponašanje u Siriji, a posebice bombardiranje grada Alepa. Vijeće za ljudska prava uspostavljeno je rezolucijom Opće skupštine UN-a 2006. godine, s mandatom jačanja promicanja i zaštite ljudskih prava na globalnoj razini kao i razmatranja stanja ljudskih prava u svim zemljama svijeta.
Vijeće broji 47 država članica, a ponekad ga se opisuje kao galeriju najvećih kršitelja ljudskih prava. Naime, članice Vijeća su, među ostalim, i Ekvador, El Salvador, Kirgistan, Nigerija, Paragvaj, Filipini, Burundi, Venecuela… Afričke države imaju u Vijeću 13 mjesta, azijske 13, latinoameričke 8, Zapadna Europa i ostale države 7, dok Istočna Europa ima 6 mjesta. Članstvo u Vijeću traje tri godine, a njime upravlja Biro u kojemu su predsjednik i četiri potpredsjednika.
Kako se danas osjeća gospodin Sergej Lavrov
Po ocjeni službenog Zagreba izbor u Vijeće za ljudska prava veliki je uspjeh hrvatske diplomacije koja je prepoznata po svom zalaganju za zaštitu ljudskih prava, “za sve ljude, u svim okolnostima i bez diskriminacije”. Budući da Vijeće ima važnu ulogu u istraživanjima kršenja ljudskih prava u pojedinim državama, utjecaj, pa i odgovornost Hrvatske, ističe se, bitno će ojačati.
To će također biti, zaključuje se, novi poticaj Zagrebu da nastavi s promicanjem nacionalnih prioriteta, kao što su zaštita prava djeteta i osoba s invaliditetom te, posebice, zaštita prava žena u njihovim najranjivijim kontekstima, borbi protiv diskriminacije žena i nasilja nad njima. Također, Hrvatska će intenzivirati borbu protiv svih oblika diskriminacije i zločina iz mržnje, kao i na učinkovitu zaštitu svih žrtava u sukobima štiteći dostojanstvo i pravo na život svake ljudske osobe. Inače, i SAD su svojedobno doživjele slične udarce kao sada Rusija.
Prvo 2001. nisu bile izabrane u Komisiju za ljudska prava, koja nije tako značajna kao Vijeće za zaštitu ljudskih prava UN-a, i to ponajprije zbog odnosa tadašnjeg američkog predsjednika George Busha spram Kine, Kube, Palestine, a potom 2006. nisu bile primljene ni u Međunarodnu pravnu komisiju… Tada je državni tajnik SAD-a Colin Powell, opisao kako je “njegova zemlja ostavila malo krvi na podu”, pa se vjerojatno danas slično osjeća i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.