Nekad je nužno odabrati stranu

Hrvatska je među zemljama koje blokiraju direktivu za cenzuriranje interneta. Razlog? Mi bismo to još malo strože

Europske institucije trebale su ovoga tjedna krenuti u finalne pregovore o prijedlogu direktive o zaštiti autorskih prava

Mega bitka oko autorskih prava na internetu koja se vodi između izdavača, autora, velikih platformi poput Googlea i Facebooka i Europske komisije, još nije gotova. Štoviše, za posljednju odgodu, koju su neki mediji nazvali “big win for Big Tech” (velika pobjeda za internetske gigante), zaslužna je i – Hrvatska.

Naime, europske institucije trebale su početkom ovoga tjedna krenuti u finalne pregovore o prijedlogu direktive o zaštiti autorskih prava, ali je donošenje za mnoge kontroverzne reforme zasad zapelo jer se 11 država članica Europske unije usprotivilo kompromisnom prijedlogu rumunjskog predsjedništva EU-a.

Budućnost interneta i hrpa novca

U priči oko direktive o autorskim pravima od samog početka, 2016. godine, najsporniji su članci 11. i 13. Što se tiče članka 11. radi se ukratko o tome da se velike internetske platforme (primjerice, Google), koje zarađuju na objavi linkova na sadržaje medijskih izdavača, prisli da za te objave, ukoliko imaju makar sažetak sadržaja, plate nositeljima autorskih prava. U članku 13., pak, govori se o tome da bi internetske platforme koje objavljuju korisničke sadržaje (primjerice, Youtube) bile odgovorne za prethodnu provjeru sadržaja koje objavljuju na svojim servisima kako ne bi kršili autorska prava. Dosad su zaštićeni sadržaj, uglavnom, skidali tek po prijavi oštećenih autora.

Nije teško zaključiti i iz ovako sažetog objašnjenja da oba članka za sobom vuku i gomilu pitanja za budućnosti interneta, budućnost medijskih izdavača, pitanja utjecaja na krajnje iskustvo korisnika interneta i, iznad svega – hrpu novca. Tako da nije čudno ni da se priča oko donošenja ove direktive, koja bi vrijedila na tržištu od 500 milijuna ljudi, često naziva najvećim lobističkim ratom – ikad.

Kompromis koji je pripremilo rumunjsko predsjedništvo je za članak 11. predvidio da se izdavačima ne mora plaćati naknada ukoliko uz link na tekst stoje “individualne riječi i vrlo kratki izvadci”. Oko članka 13. Rumunji su ostavili mogućnost predstavnicima država članica da se dogovore hoće li male i srednje tvrtke biti izuzete iz obveze prethodne provjere autorskih prava na sadržaj koji dijele na svojim platformama.

Potvrda iz Ministarstva kulture

Nikakav dogovor, međutim, nije postignut, a među 11 država koje nisu dale zeleno svjetlo bila je i Hrvatska. Telegramu je to potvrđeno u Ministarstvu kulture. “Hrvatska jest bila među 11 država članica EU koje su se protivile određenim dijelovima kompromisnog prijedloga rumunjskog predsjedanja Vijećem EU-a za članke 11. i 13.”, odgovorili su iz resora ministrice Nine Obuljen Koržinek na naš upit. Budući da se u petak države nisu usuglasile oko mogućeg kompromisnog teksta direktive, otkazan je i sastanak na kojem se, u ponedjeljak, trebalo krenuti u finalne pregovore o konačnoj verziji novog propisa.

O tome je prvi izvijestio europski portal Politico, a o propasti pregovora krajem prošlog tjedna na svom je blogu pisala i njemačka zastupnica Piratske stranke u Europskom parlamentu Julia Reda. Reda, koja se protivi donošenju direktive, navodi da su protiv kompromisnog teksta, osim Hrvatske, bile i Njemačka, Belgija, Nizozemska, Finska, Slovenija (zemlje koje su se protivile i ranijim verzijama direktive) te Italija, Poljska, Švedska, Luksemburg i Portugal. I iz odgovora Ministarstva kulture jasno je da su stajališta država još uvijek udaljena, kao i da spomenutih 11 država kompromisni prijedlog ne podržava iz različitih razloga. “Tijekom pregovora bilo je jasno da niz država ima određene rezerve prema različitim dijelovima kompromisnog prijedloga te nije svih 11 država članica bilo na istoj poziciji u pogledu pojedinih dijelova predloženog teksta članaka 11. i 13.”, tvrde u Ministarstvu.

Zagreb za plaćanje svega osim linka

Kao članica EU, Hrvatska se, eto našla usred ove digitalno-zakonodavne oluje, pa nije nezanimljivo znati kakva stajališta naša zemlja ima po pitanju dva najspornija članka. Što se tiče članka 11., Hrvatska se zalaže za najširi mogući pristup, odnosno, da internetske platforme plaćaju izdavačima naknadu za korištenje njihovog sadržaja gotovo uvijek, osim kad je u pitanju samo dijeljenje linka, bez dodatnih pojašnjenja. No, čim je uz link objavljen makar najmanji dio vijesti, izdavačima treba platiti naknadu. Rumunjski kompromisni prijedlog da se od plaćanja izuzima objava, uz link, “individualnih riječi i vrlo kratkih izvadaka” Hrvatska smatra preširokim.

Naime, otvoreno je slobodnom tumačenju što to znače “individualne riječi i vrlo kratki izvadci”. Vjerojatno je da bi tumačenje te odredbe od strane velikih internetskih firmi i medijskih izdavača bilo poprilično različito, što znači da bi pravorijek trebao imati Europski sud. Što znači da bi se konačna odluka o ovom pitanju prolongirala za još koju godinu. Ima i još nešto na što službeni Zagreb upozorava europske kolege – da prođe ovakva formulacija mogla bi se dogoditi situacija da svaka od zemalja članica odredi svoje tumačenje onog što su “vrlo kratki izvadci”, što sasvim sigurno ne bi doprinijelo uspostavljanju jedinstvenog digitalnog tržišta, što je, pak, jedan od glavnih političkih i gospodarskih ciljeva EU – uopće.

Hrvatski stav oko članka 13

Hrvatsko stajalište oko drugog kontroverznog članka, onog pod rednim brojem 13, je da obaveza provjere autorskih prava sadržaja koji se dijeli mora vrijediti za sve platforme, bez podjele na velike i male. To ne znači da će, recimo, neki hrvatski startup i Youtube imati iste obveze, naime još je u svibnju prošle godinu u sadržaj prijedloga direktive uglavljeno da obveze moraju biti proporcionalne veličine platforme, što je za Hrvatsku sasvim prihvatljivo rješenje.

Zagreb otklanja i prijedloge da se odredi do kojeg godišnjeg prometa bi se neka firma svrstavala pod obveznike članka 13., primjerice Njemačka predlaže da ta granica bude na 20 milijuna eura godišnje. Za Njemačku su oni koji imaju malo manje od 20 milijuna eura godišnjeg prometa mali poduzetnici, za hrvatske pojmove je, međutim, taj godišnji promet – ogroman.

Jasno je zbog čega žurba

Nakon što je, zbog nepristajanja 11 zemalja EU na kompromisni prijedlog, otkazan ovotjedni sastanak, pojavila su se nagađanja da bi donošenje direktive moglo biti odgođeno na dulje vrijeme. Točnije, da nema vremena da se kompromis postigne prije izbora za Europski parlament u svibnju, pa da će prijedlog morati pričekati novi sastav EU parlamenta i Europske komisije, dakle u najmanju ruku kasnu jesen ove godine.

No, naši sugovornici uvjereni su da te procjene nisu točne, makar ne još. Prema neslužbenim informacijama, moguće je da će o novom, “popravljenom” prijedlogu predstavnici država članica razgovarati već sljedećeg tjedna. U tom slučaju, direktiva koja je izazvala niz kontroverzi ipak bi mogla biti usvojena još tijekom ovog mandata europskih institucija. Jasno je zbog čega žurba – pitanje je kakve će ideje o izgledu direktive o autorskim pravima imati novi eurozastupnici koji u Europski parlament budu izabrani u svibnju i koje bi nove rukavce najvećeg lobističkog rata ikad – to moglo otvoriti.