Krah pompozne hrvatske kandidature za EU cyber-centar
Hrvatska je jedna od rijetkih država koje na svom teritoriju nemaju nijednu EU instituciju. Svaki pokušaj nam propadne
U travnju prošle godine Vlada je Saboru poslala stajalište o osnivanju novog europskog centra koji bi trebao usmjeravati ulaganja Europske unije iz zajedničkog proračuna u projekte iz područja kibernetičke sigurnosti. Vlada je u tom dokumentu potvrdila da je Hrvatska zainteresirana da bude domaćin budućeg Centra o čijem se osnivanju tada tek raspravljalo.
Prošle srijede predstavnici zemalja članica odabrali su sjedište tog novog EU tijela, punog naziva Europski centar za stručnost u području kibersigurnosti, industrije, tehnologije i istraživanja. Bit će to glavni grad Rumunjske, Bukurešt. Odabran je u konkurenciji još šest europskih gradova. Među njima, međutim, nije bilo kandidata iz Hrvatske.
Dosadašnji neslavni pokušaji
Hrvatska je jedna od tek nekoliko EU članica koje na svojem teritoriju nema nijedne EU institucije, tijela niti agencije. Jedna službena kandidatura, za sjedište Europske agencije za lijekove (EMA), neslavno je propala. U zadnji čas, navodno nezadovoljna procedurom, Vlada je u studenom 2017. godine povukla kandidaturu za EMA-u.
Agencija, koja je zadnjih tjedana u središtu pozornosti europske javnosti kao tijelo koje odlučuje o odobrenju cjepiva protiv koronavirusa, na kraju je preseljena u Amsterdam. Za Europsko nadzorno tijelo za rad (ELA) Vlada, pak, nije ni bila zainteresirana. Sjedište ELA-e je sada u Bratislavi.
Zašto smo bili zainteresirani
No, u travnju 2019. godine, u spomenutom stajalištu koje je izradio Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, potvrđen je interes za novi europski centar. Hrvatska se zalagala da se “pri određivanju sjedišta donese politička odluka, odnosno primijene geografski kriteriji” te napomenula da na svom teritoriju nemamo “ni jednu, pa makar i hibridnu organizaciju” pa je zato “zainteresirana strana”.
Taj interes Telegramu su prošle godine potvrdili i iz Središnjeg ureda. “Centar će biti primjeren veličini RH i trenutačnim kapacitetima. Također je poželjno da RH bude zemlja domaćin neke EU institucije na svojem teritoriju”, pojasnili su u travnju 2019. godine na naš upit.
Dodali su tada i da je Hrvatska zainteresirana za domaćinstvo svake EU institucije “zbog razvojnih i ekonomskih razloga, pa tako i ovog Centra, tim više što je riječ o propulzivnim tehnologijama, u kojima RH još uvijek može držati korak”.
Problemi zbog pandemije
Međutim, godinu i pol kasnije Hrvatska nije bila među kandidatima. Zašto, pitali smo Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva. Prema njihovom tumačenju, razlog je – pandemija.
Ne spore da je inicijalno postojao interes za kandidaturu, ali ističu da su “nacionalni resursi trenutno usmjereni rješavanju noovonastale krizne situacije za koju se u datom trenutku nije moglo (i još uvijek ne može) predvidjeti trajanje”.
Smatraju da bi u takvim okolnostima, bilo pomalo rizično da Hrvatska pruži financijska jamstva i obveže se na alokaciju resursa za Centar, a da nije apsolutno sigurna da će ih imati na raspolaganju u traženom razdoblju.
Koga pandemija nije zaustavila
Neizvjesnost izazvana pandemijom koronavirusa i njezinim još uvijek ne do kraja predvidljivim posljedicama, nije, međutim, spriječila sedam država da se kandidiraju. Uz Rumunjsku, to su još učinile Belgija, Njemačka, Litva, Luksemburg, Poljska i Španjolska.
Utjecajni europski portal Politico.eu ovog je tjedna analizirao njihove kandidature, istaknuvši da se od kandidata tražilo da predlože lokacije koje su, među ostalim, dobro prometno povezane te da imaju odgovarajuću zgradu.
Hrvatska se, doduše, nije kandidirala, mada je možda baš imala primjereno rješenje: na primjer, impresivnu zgradu na zagrebačkoj Kajzerici, u kojoj Vlada planira pokrenuti centar koji bi, prema njihovoj zamisli, među ostalim trebao pružati i usluge u području umjetne inteligencije, robotike i – kibernetičke sigurnosti.