Nekad je nužno odabrati stranu

Hrvatska je spremna primiti pacijente iz Češke i Slovačke. Je li situacija tamo stvarno tako ozbiljna?

Zbog koronavirusa obje države primorane su oboljele slati u druge europske države

A health worker wearing protective gear holds a tablet to help a patient speak with his family at the Portimao Arena sports pavilion converted in a field hospital for Covid-19 patients at Portimao, in the Algarve region, on February 9, 2021. (Photo by PATRICIA DE MELO MOREIRA / AFP)
FOTO: AFP

Scenografija je ukazivala da se radi o izuzetnoj hitnosti: zadnjeg vikenda u veljači, vojni transportni avion poslan je u Moskvu kako bi dopremio prvih 200 tisuća doza cjepiva protiv Covida-19. Po povratku, na aerodromu u Košicama dragocjenu pošiljku dočekali su osobno premijer i ministar zdravstva.

Upravo u tom prvom tjednu ožujka Slovačka je zabilježila najveću stopu smrtnosti povezane s Covidom-19 na svijetu. Zemlja, koja je jesenski val pandemije pokušala suzbiti masovnim testiranjem cijele populacije, s novim pogoršanjem situacije okrenula se drugoj taktici, nabavci ruskog cjepiva mimo Europske unije.

Ponuda Hrvatske

Situacija s pandemijom u Slovačkoj i Češkoj je alarmantna. Odjeli intenzivne njege u bolnicama se pune. Zdravstveni sustavi su pod tolikim pritiskom da su obje zemlje primorane pacijente slati u Poljsku i Njemačku. Pomoć su im ponudile i Austrija i Slovenija.

Oboljele od Covida, za koje nema dovoljno mjesta u bolnicama u Češkoj i Slovačkoj, spremna je prihvatiti i Hrvatska, potvrdio je u utorak premijer Andrej Plenković. Plenković je češkom kolegi Andreju Babišu i slovačkom Igoru Matoviču ponudio da Hrvatska, bude li potrebe, primi po desetak pacijenata iz obje zemlje.

Najteže pogođene

Češka i Slovačka su u ovom trenutku među najteže pogođenim članicama EU-a, kad je u pitanju pandemija. Obje države imaju zabrinjavajuću statistiku o širenju zaraze, odnosno smrtnosti. Odgovor vladajućih na pandemiju i u Slovačkoj i u Češkoj izaziva ozbiljne političke trzavice. Zbog pogoršanja situacije, obje se države okreću cjepivima koja u EU još nisu odobrena.

Slovačka je, kako smo već spomenuli, nedavno imala najveću stopu smrtnosti povezanu s koronavirusom. Zadnja dostupna statistika Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) početkom ožujka pokazivala je da je stopa smrtnosti u Slovačkoj na milijun stanovnika u dvotjednom periodu bila dva i pol puta veća nego u primjerice, Španjolskoj, a tri i pol puta u odnosu na Italiju.

Političke krize

Češka, pak, već neko vrijeme predvodi ECDC-ovu listu europskih zemalja po broju novootkrivenih slučajeva zaraze koronavirusom na milijun stanovnika. Češka stopa bila je u prvom tjednu ožujka četiri i pol puta veća od europskog prosjeka. Podaci sa stranice Our World in Data pokazuju da je stopa novih slučajeva u posljednjih tjedan dana i dalje daleko iznad prosjeka za EU – u usporedbi s Hrvatskom, primjerice, skoro deset puta veća.

Novi slučajevi na milijun stanovnika Our World in Data

Epidemiološka situacija nije prenapregnula samo zdravstvene sustave, nego i politiku. U Češkoj se Babiševa manjinska vlada suočila s otporom parlamenta koji je u veljači odbio zahtjev za produženjem izvanrednog stanja koje je, s produženjima, bilo na snazi od listopada. Oporba je prozivala vladu da uvodi pogrešne mjere i ne pomaže dovoljno gospodarstvu.

Sporna nabavka

Nakon odbijenice, Babiševa vlada je opet proglasila izvanredno stanje pa su restrikcije i dalje na snazi. U Slovačkoj je, pak, do političke krize i zamalo pucanja vladajuće koalicije došlo zbog nabavke ruskog cjepiva. Kupnju je dogovorio premijer Matovič bez znanja koalicijskih partnera koji su otvoreno iskazivali nezadovoljstvo što se Slovačka okreće Moskvi.

No, u okolnostima kada strategija EU-a za zajedničku nabavku ne pokazuje sjajne rezultate, a države dobivaju manje količine cjepiva zapadnih proizvođača od onih na koje su računale, i Slovačka i Češka spas su odlučile potražiti izvan Europske unije.

Spas u Kini i Rusiji

Slovački premijer je dogovorio isporuku dva milijuna doza ruskog cjepiva, riskirajući pritom čak i raspad svoje koalicije. Matoviča jako frustrira sporost Europske agencije za lijekove (EMA) u autorizaciji cjepiva. Neki dan je na Facebooku napisao da bi trebali promijeniti svoje radno vrijeme “na 24 sata dnevno i sedam dana tjedno” kako bi nova cjepiva mogli odobravati u tri tjedna, a ne tri mjeseca.

Češki premijer je još krajem veljače potvrdio da bi mogli početi koristiti Sputnik V i bez odobrenja EMA-e, dok se predsjednik Miloš Zeman prije nekoliko dana obratio kineskom čelniku Xiju Jinpingu kako bi zatražio kinesko cjepivo. Ni jedno ni drugo cjepivo još nije dobilo odobrenje EMA-e, ali države mogu iskoristiti opciju izvanrednog uvoza.

Kinesko i rusko cjepivo zasad koristi samo Mađarska, čiji je premijer Viktor Orban s češkim kolegom Babišem upravo ovog tjedna u Izraelu, a tema je cijepljenje – u čemu Izrael prednjači na globalnoj razini – i proizvodnja cjepiva.