Europska komisija prije otprilike tjedan dana objavila je izvješće u kojem se procjenjuje koliko su države propustile naplatiti poreza na dodanu vrijednost. Na razini Europske unije tijekom 2019. godine, države su ukupno propustile naplatiti 134 milijarde eura PDV-a. Radi se o iznosu koji obuhvaća manjak prihoda zbog utaja i prijevara povezanih s PDV-om, izbjegavanja plaćanja PDV-a i sličnog.

Hrvatska najuspješnija u EU u naplati PDV-a

Izvješće je pokazalo da je Hrvatska najuspješnija u ubiranju PDV-a, jer prema izračunu Europske komisija, manjak iznosi samo jedan posto. Iza nas je Švedska s manjkom od 1,4 posto te Cipar koji je propustio naplatiti 2,7 posto prihoda od PDV-a. Najlošija je Rumunjska gdje manjak iznosi oko 35 posto, a slijede Grčka s 26 posto te Litva s 23,5 posto.

Zanimljivo je pogledati i rezultate nekih drugih zemalja, s daleko kvalitetnijom administracijom i javnim uslugama. Na primjer, u Danskoj manjak naplate iznosi 8,6 posto, Austriji 8,7 posto, a pedantni Nijemci propustili su naplatiti 8,8 posto PDV-a.

Osim po naplati poreza, Hrvatska je vodeća i po visini stope PDV-a. Iza nas je samo Mađarska sa stopom od 27 posto. Hrvatska je sa svojom stopom PDV-a od 25 posto, opet u društvu Švedske. Jedino je problem što smo sa Švedskom u društvu jedino kada je u pitanju visina i naplata poreza, a ni po čemu drugome.

Prioritet im je punjenje proračuna…

Da smo prvi u Europi po naplati PDV-a, ispred mnogo uređenijih zemalja, zapravo i ne treba čuditi s obzirom na to da je hrvatskoj administraciji prioritet punjenje proračuna, dok im je kontrola troškova na zadnjem mjestu.

Prije gotovo deset godina uveden je sustav fiskalizacije, kroz koji se registrira gotovo svaki maloprodajni račun – uz nekoliko izuzetaka, poput obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koji prodaju svoje proizvode. Svake godine, pogotovo tijekom turističke sezone, svjedočimo strogim inspekcijskim kontrolama računa, čak i najmanjih trgovaca i ugostitelja.

… a kako se troši novac – to ih ne zanima

S druge strane, kako se troši novac tih istih poreznih obveznika nema tko kontrolirati, što vidimo i iz najnovijeg slučaja bivše ministrice Gabrijele Žalac vezano za preplaćeni softver koji je koštao oko 10 milijuna kuna.

Iako su hrvatske pravosudne institucije, očito, imale sve dokaze, slučaj im nije bio dovoljno zanimljiv, pa ga je preuzeo Ured europskog tužitelja, što je na kraju rezultiralo uhićenjima. No u konkretnom slučaju, radi se o novcu iz EU fondova kojeg štite europske institucije. Da se radilo o novcu iz hrvatskog proračuna, po svemu sudeći ne bi se dogodilo ništa.