Hrvatska je vlada, prema podacima Svjetskog ekonomskog foruma, među 10 najneučinkovitijih na svijetu
Kao problem ističu neučinkovitu Vladu i malu efikasnost tržišta rada
Svjetski ekonomski forum objavio je globalno izvješće konkurentnosti za 2014./2015. u kojem su obuhvaćene 144 zemlje svijeta, pružajući uvid u njihovu produktivnost i prosperitet. Ovo je izvješće najopsežnija procjena nacionalne konkurentnosti u svijetu. Na ljestvici globalne produktivnosti na vrhu ljestvice nalaze se Švicarska, Singapur, SAD, Finska i Njemačka, a na samom dnu Gvineja, ispred koje su Čad, Jemen, Mauritanija i Angola. Na ovoj se ljestvici Hrvatska nalazi na 77. mjestu, jednom ispred Gvatemale, a iza Ukrajine.
Ljestvica na kojoj Hrvatska stoji posebno loše jest ona o učinkovisti vlada. Hrvatska se u 2014. tu našla na 139. mjestu, a iza nje nalaze se tek Libija, Libanon, Argentina, Italija i Venezuela, što hrvatsku vladu čini šestom najneučinkovitijom na svijetu, po Svjetskom ekonomskom forumu. Prvi na toj ljestvici učinkovitosti vlada je Katar, a slijede Singapur, Finska, Hong Kong i Ujedinjeni Arapski Emirati. Ova se ljestvica temelji na kriterijima poput donošenja političkih odluka, tereta regulacija, kao i vladine potrošnje.
Hrvatski BDP u 2013. iznosio je 58.1 milijardu dolara, a BDP po stanovniku u 2013. iznosio je 13.562 dolara. Hrvatska je činila 0.09 posto svjetskog BDP-a. Konkuretnost se definira kao skup institucija, politika i faktora koji određuju razinu produktivnosti zemlje. Razina produktivnosti pak, postavlja razinu properiteta koju ostvaruje ekonomija. Cijeli se izračun dobija na temelju 12 stupova, odnosno kriterija.
Najgore stojimo u efikasnosti tržišta
Od tih 12 kriterija Hrvatska je najgore prošla u efikasnosti tržišta gdje se sa ocijenom 3.9 od 7 nalazi na 106 mjestu. Posebno loše Hrvatska stoji u fleksibilnosti na tržištu rada, stoji u izvješću. Robe na tržištu su isto tako nefikasne, pa je u se u toj kategoriji Hrvatska našla na 106 mjestu globalne ljestvice.
U polju inovacija, Hrvatska se nalazi na 93. mjestu globalne ljestvice s ocjenom 3.1 od ukupno 7 mogućih. U ovoj je kategoriji posebno problematična vladina nabavka napredne tehnologije gdje se nalazimo na 129 mjestu, te kapacitet za inovacije, gdje je Hrvatska na 124. mjestu.
Problem za Hrvatsku je i makroekonomsko okruženje
Makroekonmsko okruženje je, prema ovom izvješću još jedno od područja u kojem Hrvatska ne stoji dobro – s ukupnom ocjenom 4.4 nalazimo se na 91. mjestu. U ovoj su kategoriji najproblematičniji dug i balansiranje budžetom.
Hrvatske institucije našle su se na 87. mjestu globalne ljestvice s ukupnom ocjenom 3.6 – javne institucije nalaze se na 87. mjestu s ocjenom 3.5, a privatne na 103. s ocjenom 3.8.
Za obrazovanje, zdravstvo i infrastrukturu bolji pokazatelji
Hrvatska dobro u odnosu na ostale pokazatelje stoji u 4. i 5. stupu ove ljestvice, a to su zdravstvo i primarno obrazovanje gdje smo se našli na 60. mjestu, odnosno visoko obrazovanje gdje se nalazimo na 53. mjestu. U ovim kategorijama posebno dobro u odnosu na druge pokazatelje stojimo u zdravstvu i broju visokoobrazovnih ustanova, gdje smo se našli na 37. odnosno 40. mjestu.
Od svih kriterija Hrvatska najbolje stoji u infrastrukturi gdje je na 44. mjestu, kao i u kategoriji tehnološke spremnosti, gdje je također na 44. mjestu.
